Njemica zbog impulsivne kupovine završila na terapiji

0
102

Prenosimo vam ispovijest jedne Nijemice, šopingholičarke iz Kajzerslauterna, koja je vremenom razvila fobiju od kupovine, pa tako ovih prazničnih dana gotovo da ne napušta kuću jer je mame izlozi i “nakićene” prodavnice. “To mi je opasno, lako bih se mogla vratiti svojoj staroj navici”, kaže za “Dojče vele” ova 57-godišnjakinja.

Do te mjere je postala opsjednuta kupovinom da radnje obilazi isključivo sa suprugom ili prijateljicom, a kada ide sama – onda na papir stavi sve što joj treba i drži se spiska. Iako je ovaj “sindrom” naširoko prisutan, psiholozi ga i dalje ne tumače kao psihološki poremećaj. Nijemica iz naše priče je tokom godina stvorila dug od desetak hiljada evra, i tada je shvatila da je vrijeme za “intervenisanje”.

Neki socijalni radnici smatraju da za ovakve slučajeve nema mnogo adekvatnih vidova pomoći, ali se slažu u jednom – obično prođe previše vremena dok osoba koja je “u problemu” ne potraži rješenje.

Žene koje pogađa šopingmanija uglavnom imaju oko četrdeset godina, a ni muškarci više nisu rijedak slučaj. Okidač za impulsivnu kupovinu, uglavnom je neraspoloženje. Nijemci su čak izmislili izraz za ovo stanje, a to je “stresskauf”.

“Ako je, na primjer, jogurt bio na posebnoj akciji, kupila bih čitav karton. Mnogo puta se desilo da popijemo možda dva, tri jogurta, a da ostalo bacimo”, kaže ova Nijemica, i dodaje da je zbog gomilanja nepotrebnih stvari često morala da ih krije u ormaru.

Omiljeni vid kupovine joj je bio preko interneta ili kataloga, a razlog je jasan: uz nekoliko klikova, platnu karticu i pregled širokog asortimana na jednom mjestu, iz kućne fotelje, mogla je da usreći sebe kad god bi htjela.

Da li je šoping kompenzacija za manjak ljubavi? Šopingholičarka iz njemačkog gradića smatra da je ovaj “psihički poremećaj” naslijedila od svoje majke koja je takođe imala neprirodni nagon za kupovinom, a koja je, osim toga, zanemarivala u djetinjstvu.

Da ovdje nije riječ o pukoj želji za posjedovanjem “fensi krpica”, govori i činjenica da je ona pored finansijskih slomova imala i talase depresije i alkoholisanja. Na poslu o tome ništa nisu znali, a ova tema je kod kuće bile tabu.

Problem s impulsivnom kupovinom je što jednom kada se “zapletete”, teško možete da se izvučete iz mreže kredita, dugovanja i posrnulog plaćanja. Ovoj 57-godišnjakinji pomogla je kćerka koja joj je u jednom trenutku rekla “Mama, tebi treba pomoć”, ali i terapija koja je podrazumjevala “semafor koncept”. To znači da su “crvene” one skupe stvari koje ne smije da kupuje, “žute” su stvari koje može sebi da priušti s vremena na vrijeme, a zelenu boju simbolizuju proizvodi koji se tiču osnovne kupovine, one sa spiska.

Ekonomski psiholog Gerhard Rab već tri decenije se bavi temom potrošačke zavisnosti, i smatra da se rješenje krije jedino u prevenciji.

“Mališane bi još u vrtiću trebalo učiti o vrijednosti novca i kako da se ponašaju u kupovini”, ističe on. Rab, inače, predaje na Visokoj školi za ekonomiju i društvo u Ludvigshafenu i prema njegovim saznanjima, proteklih godina je došlo do drastičnog povećanja zavisnika od kupovine.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here