Pogledajte kako će hrvatsko primorje izgledati za 100 godina

0
133

Izvještaj Ujedinjenih nacija o stopi zagađenja Zemljine atmosfere naveo je da je 2017. godine čovječanstvo, ne samo što je povećalo nivoe CO2 na najviše u ljudskoj istoriji, nego je to činilo brže nego ikada.

Uz takve trendove i lobiranje naftnih, gasnih i kompanija koje zarađuju na ugljenu, pri čemu ulažu milijarde evra i dolara u promovisanje daljnjeg korištenja fosilnih goriva, svijet je sve dalje od toga da se u ovom vijeku spasi od globalnog zagrijavanja goreg od 2°C koliko su nacije svijeta dogovorile Pariškim klimatskim sporazumom. Kamoli da se zaustavi na 1,5°C, što je predloženo kao posebno ambiciozan cilj.

Kako sada stvari stoje i prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za 3°C. Članak objavljen na ovu temu u “Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A.” navodi da će po takvim scenarijima nivo mora širom svijeta do kraja vijeka porasti za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije drastičnih promjena širom Zemlje usljed klimatskih promjena.

Samo pet godina otkad se u zvaničnim predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatra ekstremnim prognozama, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko puta gora od toga.

Što se tiče hrvatskog primorja, na sljedećim ilustracijama pogledajte šta će se dogoditi s jadranskom obalom u slučaju rasta mora od 9 metara, što je u skladu s izvještajem PNAS-a.

Split i Kaštelaniski zaliv

Već i uz rast nivoa mora od samo jedan ili dva metra, sve rive na Jadranu su poplavljene. U slučaju rasta od 4 metra, po Jadranu je poplavljena i skoro svaka stara gradska jezgra. A u slučaju 9 metara…

Trogir je odavno atrakcija još samo za ronioce, kao i pola Solina, Kaštela, Poljuda u Splitu, Dioklecijanove palate, Lore, luke, puteva. Južnije, more je prodrlo desetinama kilometara u Cetinu, ne postoji više ni Omiš, ni pola Makarske.

Dolina Neretve

Ovo je u Hrvatskoj na klimatske promjene najranjivije područje. U slučaju već i 4 metra, nestaju Opuzen, Metković i Ploče, Čapljina dobiva svoju rivijeru.

Ali, more se tu ne zaustavlja i potopljena je i Čapljina, more zapravo prodire do pola puta do Mostara, poljoprivreda je odavno nemoguća. Stradali su i Ston, najnaseljeniji dijelovi svih hrvatskih ostrva.

Dubrovnik

Stari Grad je najvećim dijelom pod vodom, odavno je potopljena gradska luka. Stradali su Cavtat i Kupari.

Zadar

Uz 9 metara ovaj grad skoro da prestaje postojati. Ono što još nije potopljeno, redovno je devastirano žestokim olujama siline uraganskih. Usput su nestali i Nin, Bibinje, veći dio Šibenika, Skradin.

Ušća jadranskih rijeka su se pretvorila u mrtve zalive.

Rijeka

Trsatska gradina sada se izdiže sa same morske obale, a sve niže od toga odavno je pod vodom.

Pod morem je veći dio bolničkog kompleksa i praktično svaka pojedina znamenitost ovog grada uz koje su se nekada ljudi javljali jedni drugima na razglednicama.

Pula

Slično je i s ovim gradom, s tim što zbog konfiguracije terena more uz nivoe od +9 metara prodire iz nekoliko smjerova, odsijeca pojedine dijelove grada i pretvara ga u nekoliko ostrva.

Arena se sada izdiže iz plićaka. Kad je bonaca, potopljeno je pola grada. Kad krene jugo i već normalne uraganske oluje, pod morem je praktično sve. Istra je uopšte jezivo stradala. Raša više nije rijeka, nego duboki morski zaliv, nestali su Poreč, Vrsar, Novigrad i Rovinj, Motovun je grad na moru, a Savudrijska vala/ Piranski zaliv potopio je čak i granične prelaze Plovaniju i Kaštel.

U Italiji su nestali Venecija još odavno, ali usto i Padova, Treviso je na moru kao i Bolonja, dolina rijeke Po jedva da uopšte još postoji, tamo je sad otvoreno more, piše “Express.hr“.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here