“Prijete nam još razornije poplave ”

0
1173

Posljednjih nekoliko dana nekoliko gradova Bosne i Hercegovine pogodile su poplave u kojima je pod vodom ostao veliki broj domačinstava.Osim toga, u maju mjesecu veliki dio BiH je praktično ostao pod vodom kada su poplave i klizišta odnijele i nekoliko ljudskih života i nanijele štetu u visini od četiri milijarde konvertibilnih maraka.Stručnjaci i iskusni meteorolozi upozoravaju da bi BiH ali i druge zemlje regiona naredne godine mogle pogoditi još razornije poplave, piše Anadolu Agency (AA).

Meteorolog Željko Majstorović za AA je izjavio da su ove godine na području Bosne i Hercegovine zabilježene rekordne padavine koje su na kraju uzrokovale velike poplave i klizišta u mnogim dijelovima zemlje.

“Maj ove godine je bio rekordan mjesec što se tiče padavina. Maj je u posljednjih 120 godina zabilježio najviše padavina, posebno u centralim i istočnim dijelovima zemlje. Ova godina je bila posebno teška i problematična zbog toga što je najveći dio padavina pao za samo nekoliko dana što je uzrokovalo veliko izlijevanje rijeka iz korita”, rekao je Majstorović.

Osim BiH i Srbija je u maju ove godine zabilježila rekordne padavine.

Meteorolozi u toj zemlji su zaključili da je prosjek za maj bio 70 litara po metru kvadratnom dok je dosadašnji rekord bi 175 litara po metru kvadratnom, što se u Beogradu desilo davne 1897. godine.

Poplave nisu iznenađenje

Majstorović naglašava da se takva situacija ne smije tumačiti kao veliko iznenađenje jer se slične prirodne katastrofe dešavaju i u drugim zemljama. Dodaje kako, ipak, u nekim zemljama to nema iste posljedice kao u BiH jer su na vrijeme poduzete potrebne mjere kako bi se spriječile katastrofalne poplave.

“Velike poplave koje su nas zadesile nisu nikakvo iznenađenje jer smo prethodnih godina svjedoci rekordnih padavina u svijetu. Istovremeno smo imali i rekordne suše u našoj zemlji. Globalno zagrijavanje u svijetu je izazvalo probleme u čitavoj atmosferi koji se osjete u mnogim zemljama kao nikada ranije. Dugi niz godina količina padavina u svijetu konstantno raste tako da se na to mora obratiti posebna pažnja. Ovo što vidimo danas, poplave, klizišta, nevrijeme, sve su to posljedice velikih oscilacija u tempreraturi”, istakao je.

Objašnjava kako je 1997. godine u svijetu donesen Kjoto protokol koji je 16. februara 2005. godine i zvanično stupio na snagu. Industrijske zemlje su se ovim protokolom obavezale da će u periodu 2008. do 2012. godine svoje emisije stakleničkih plinova u prosjeku smanjiti za 5,2 posto.

“Cilj Kjoto protokola je da se zaštiti atmofera, a 2015. godine se očekuje da se postigne mnogo bolji dokument kako bi se zaštitio svijet od globalnog zagrijavanja. Očekuje se mnogo bolji dokument od dosadašnjeg koji će prihvatiti i Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kina, a koje do sada nisu priznavale Kyoto protokol”, rekao je Majstorović.

Kjoto protokol uvodi u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova mehanizam zajedničke implementacije, mehanizam čistog razvoja i mehanizam trgovine emisijama. Do danas, 184 članice Konvencije su potpisale i ratifikovale Protokol.

Zamišljen je kao mehanizam koji će potaknuti države da se odgovornije ponašaju prema okolišu i budućnosti planete. Od velikog je značaja da se na državnom nivou usvoji strategija koja će osigurati ekološki i energetski sigurniju budućnost za sve građane.

Majstorović napominje da je i BiH ratifikovala ovaj protokol kako bi bila dio međunarodne zajednice i doprinijela smanjenju emisije stakleničkih plinova.

“Bosna i Hercegovina je ratificirala Kjoto protokol 16. aprila 2007. godine dok je za BiH isti protokol stupio na snagu 15. jula 2007. godine. Vlasti u BiH su se obavezale da će provoditi mjere kako bi se pojačala borba protiv globalnog zagrijavanja. Ali do sada se nije dovoljno uradilo kako bi se ispoštovao Kjoto protokol. Do sada su objavljeni izvještaji u kojima je jasno navedeno šta vlasti BiH trebaju uraditi kako bi se doprinijelo borbi protiv globalnog zagrijavanja. Ali nije se obraćala velika pažnja na njih. Zato danas imamo ovako štetne posljedice poplava i nevremena”, smatra bh. ekspert.

Na kraju upozorava da se, ako se ne poduzmu potrebne mjere i ne razvije dobro organizovan sistem za praćenje vremenskih prilika, mogu očekivati još razornije poplave.

“Naredne godine možemo očekivati još veće poplave i nevrijeme. Štaviše, poplave će naredne godine možda biti i veće ako se ima u vidu da svake godine imamo sve više padavina. Ali uvijek se može poduzeti nešto kako bi se spriječila katastrofa. Amerikanci su na primjer prije nekoliko decenija imalo velike žrtve od posljedica snažnih uragana. Ali dobrom organizacijom, prognozama i monitoringom smanjili su štete za 1.000 puta. Zato je i kod nas potrebno urediti cijeli sistem ako želimo da se borimo protiv poplava i vremenskih neprilika. Sve mora biti uvezano od samih prognoza pa do dobre organizacije civilne zaštite. Kod nas u BiH je vrlo važno da je i sistem zaštite rijeka dobro uređen”, istakao je Majstorović. /nezavisne novine/

PODIJELI