Demografska slika u Republici Srpskoj je složena već dosta dugo i odlučni smo u namjeri da konkretnim mjerama odgovorimo na probleme, ističe ministarka porodice, omladine i sporta RS Sonja Davidović.
U intervjuu za Srpskainfo, Davidovićeva kaže da je ministarstvo u prva tri mjeseca rada pokrenulo mnoge projekte, ali da najviše očekuju upravo od najavljenih mjera koje se odnose na demografiju i populacionu politiku.
Sam pristup ovom problemu je drugačiji. Kad se mogu očekivati konkretne mjere?
Formiran je novi saziv Savjeta za demografsku politiku i ekspertski tim sačinjen od stručnjaka koji se bave demografijom. Oni aktivno rade na analizi demografske situacije i predlaganju konkretnih mjera za povećanje prirodnog priraštaja, jer nam je prvenstveno cilj da ukažemo na važnost rađanja prvog djeteta i da podstaknemo mlade ljude da se odluče na taj korak. Ne mogu još govoriti o detaljima, ali intenzivno radimo u tom pravcu i vjerujem da će javnost biti zadovoljna mjerama koje ćemo ponuditi. Naravno, o svemu odlučuje Vlada RS, ali vjerujem da ćemo uz mjere koje će biti donesene u okviru nacionalnog programa demografske obnove, koji je pokrenula predsjednica Republike Srpske, zajedno napraviti značajan iskorak. Planirano je i potpisivanje sporazuma o saradnji sa Ministarstvom bez portfelja, koje je zaduženo za demografiju i populacionu politiku Srbije, jer su oni preduzeli značajne mjere populacione politike i iskustvo koje imaju nama može olakšati i pomoći da unaprijedimo naše mjere.
Pristupili ste izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Šta je razlog i na kojim se konkretno izmjenama radi?
U procesu primjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici utvrđeno je da pojedine odredbe zakona ne obezbjeđuju punu zaštitu žrtava nasilja u porodici, pa se u proceduru izmjena zakona ušlo kako bi se poboljšala i unaprijedila zaštita žrtava. Primjena ovog zakona svedena je na izricanje prekršajnih sankcija za nasilje, a time je ovaj oblik nasilja sveden na istu ravan kao što je, naprimjer, preglasno puštanje muzike, parkiranje na trotoaru i slično. Zato je opredjeljenje Ministarstva porodice, omladine i sporta i Vlade RS bilo da se ide u pravcu izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, koje će pokazati nulti stepen tolerancije prema nasilju.
Predloženim izmjenama zakona, žrtve nasilja dobijaju adekvatniju i pravovremenu pomoć i podršku, dodatno unaprijeđenu po utvrđenim međunarodnim standardima, a odgovor zakonodavca na društveno neprihvatljive radnje nasilja u porodici i sankcionisanje učinioca nasilja ostvaruje se primjenom Krivičnog zakonika RS. Jednostavnije rečeno, izmjenama zakona svako nasilje u porodici tretira se kao krivično djelo. To je najvažnije i vjerujem da ćemo u tom smislu i preventivno djelovati u smislu da će oni koji su počinioci nasilja u porodici razmisliti o činjenju nasilja jer će posljedice njihovih djela biti tretirane drugačije, a ne kao običan prestup koji se može riješiti plaćanjem kazne.
Opredijelili ste se za nešto otvoreniji pristup kada je riječ o komunikaciji s građanima i pokrenuli projekat „Otvorena vrata“. Šta je namjera ministarstva i kako ste zamislili taj projekat?
Željeli smo simboličnim nazivom da zaista otvorimo vrata svim građanima jer smo tu zbog njih i želimo da im pružimo mogućnost da svojim idejama, prijedlozima, projektima pa i konstruktivnim kritikama na neki način doprinesu radu Ministarstva. Pozivamo sve građane koji su zainteresovani da se jave na mejl [email protected] i predlože teme o kojima bi željeli razgovarati s predstavnicima ministarstva, a mi ćemo one za koje ocjenimo da su inovativni, imaju ideje koje bi mogle biti korisne za širu društvenu zajednicu, pozvati na razgovor, koji ćemo obavljati svake posljednje srijede u mjesecu. Nećemo se baviti ličnim pitanjima, ne zato što ne želimo, već zato što je ovaj projekat zamišljen tako da pomognemo da se poboljšaju uslovi, kako sam već rekla, za širu društvenu zajednicu, jer ćemo na taj način stvarati bolje društvo za sve naše građane.
Edukacija srednjoškolaca
Najavili ste i projekat neformalne edukacije srednjoškolaca. O čemu se radi i šta srednjoškolci mogu da očekuju?
Smatram da je direktan pristup poslu najbolji pa tako i direktna komunikacija sa interesnim grupama zbog kojih realizujemo projekte. Zato smo i odlučili da srednjoškolcima direktno predstavimo sve mogućnosti koje im se nude kada je riječ o značaju volontiranja i aktivnog učešća u društvu, kao i kako mogu putem volontiranja da doprinesu razvoju svojih lokalnih zajednica. Sa ovim projektom počinjemo u Srednjoškolskom centru „Petar Kočić“ u Srpcu, a aktivnosti realizujemo u skladu sa strateškim dokumentima – Omladinskom politikom i Strategijom za unapređenje i razvoj volontiranja. Projekat realizujemo u saradnji s Volonterskim servisom RS i savjetima učenika, a ukoliko srednjoškolci iskažu inicijativu i interesovanje, ministarstvo je spremno da finansijski podrži njihove projekte.
