U BiH počinje priprema terena za novi popis stanovništva, domaćinstava i stanova, koji bi trebalo da bude 2023. godine, a prvi korak je izrada novog zakona, što bi, prema riječima upućenih, mogao da bude problem u startu.
Agencija za statistiku BiH je prošlog mjeseca dobila zadatak od Savjeta ministara da pokrene aktivnosti na pripremi prijedloga zakona o popisu stanovništva. Na osnovu toga Agencija je formirala radnu grupu za izradu prijedloga teksta koju čine predstavnici sve tri statističke institucije – Agencije za statistiku, Federalnog zavoda za statistiku i Republičkog zavoda za statistiku i koja je pristupila realizaciji traženih aktivnosti.
U Republičkom zavodu za statistiku potvrdili su za “Glas Srpske” da su delegirali svoje predstavnike u radnu grupu za izradu prijedloga zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, posebno vodeći računa o tome da se ne bi ponovile negativnosti koje su pratile prethodni popis, sproveden 2013. godine.
Vlada Srpske je u novembru 2019. godine dala saglasnost da se pristupi izradi nacrta novog zakona o popisu, uz učešće i saglasnost nadležnih predstavnika Srpske, uz uslov da se pri izradi nacrta pomenutog zakona obavezno poštuju ustavno uređenje i nadležnosti BiH i Republike Srpske.
U skladu s tim, Zavod je delegirao predstavnike u radnu grupu.
– Radna grupa, koja ima obavezu postupanja po poslaničkoj inicijativi, susreće se sa brojnim ograničenjima koja proističu iz činjenice da se zakoni o popisima stanovništva usvajaju na samom kraju procesa pripreme popisa, a ne obrnuto, kao što je sada slučaj. Radna grupa ima rok od 90 dana za izradu teksta, dok je izrada Zakona o popisu stanovništva u BiH 2013. godine trajala tri godine, a prethodilo joj je višegodišnje utvrđivanje svih popisnih elemenata, kao što je sadržaj upitnika, budžet, organizacija, logistika, priprema mapa, probni popis i slično. Stoga se može konstatovati da se radna grupa suočava sa velikim izazovom – rekli su u Republičkom zavodu.
Srpska nije priznala rezultate popisa stanovništva BiH iz 2013. godine koje je objavila Agencija za statistiku BiH zbog metodologije obrade podataka, pri čemu je posebno sporno bilo pitanje o broju stalnih, odnosno rezidentnih stanovnika u BiH. Tadašnja direktorka Republičkog zavoda Radmila Čičković objasnila je da je oko 200.000 osoba obuhvaćeno popisom i uvršteno u stalne stanovnike, a nije trebalo biti jer je riječ o licima koja duže od godinu ne žive u BiH.
Više detalja za sada ne otkrivaju u Agenciji za statistiku BiH. Na pitanje šta će sve biti utvrđeno novih zakonom, te da li sastavni dio tog akta treba da bude i odnos prema pojmu “stalnog stanovništva”, a o čemu je bilo najviše nesuglasica prilikom popisa 2013, navode da će definicija “stalni stanovnici”, kao i definicije svih pojmova relevantnih za popis biti u skladu sa međunarodnim preporukama za popise.
– Popis stanovništva, domaćinstava i stanova je državni projekt u kojem je uloga statističkih institucija stručne i tehničke prirode. Tako da će se statističke institucije i u narednom, kao i u prethodnom popisu pridržavati pravila struke usklađenih sa međunarodnim standardima i preporukama za popise s ciljem da rezultati popisa stanovništva budu validni, kvalitetni i međunarodno uporedivi – kazala je za “Glas Srpske” stručna savjetnica za odnose sa javnošću u Agenciji za statistiku BiH Mirsada Adembegović.
Inicijativa
O popisu i zahtjevu za izradu novog zakona pričalo se nedavno na sjednici Parlamenta BiH i nakon nje. Iz SNSD-a su poručili da nisu protiv popisa, ali da se krenulo naopako zbog inicijative iz bošnjačkog korpusa, jer je prvo potreban dogovor o stručnim stvarima i metodologiji, pa onda zakon. I demograf Stevo Pašalić, koji je bio aktivni učesnik popisa 2013, rekao je nedavno za “Glas” da je bolje da popisivači i ne izlaze ponovo ne teren ako će sve biti kao te godine.
