Pogledajte susret mitropolita Amfilohija i Krivokapića (VIDEO)

0
Lider koalicije “Za budućnost Crne Gore” Zdravko Krivokapić došao je noćas u Hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, gdje ga je dočekao mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Krivokapić je stigao kod mitropolita Amfilohija nakon izborne noći u kojoj je opozicija u Crnoj Gori proglasila pobjedu na parlamentarnim izborima.

Prilikom susreta, Krivokapić je zagrlio mitropolita Amfilohija, a na licu i jednog i drugog mogla se vidjeti sreća i zadovoljstvo izbornim rezultatima.

/Večernje novosti/

Pretresi u Doboju i Banjaluci, uhapšeno više osoba

0

Pripadnici Policijske uprave Banjaluka uhapsili su jutros više lica, a u toku su pretresi lokacija, s ciljem razbijanja organizovane kriminalne grupe koja se bavila neovlaštenom proizvodnjom i prometom opojnih droga na području Banjaluke i Doboja.

Akciju kodnog naziva “Fejs” Policijska uprava Banjaluka sprovodi u saradnji sa Upravom za organizovani i teški kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova i Policijskom upravom Doboj.

Akcija se sprovodi pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, saopšteno je Policijske uprave Banjaluka.

/Srna/

EKSKLUZIVNO: Zdravko Krivokapić za “Glas Srpske”: Prvi potez biće povlačenje spornog zakona

0

– I Vavilonska je kula pala, pa je došlo vrijeme, a to je učinio trenutak, da DPS kula padne. 30 godina su koristili sve što njima odgovara, da bi jedna mala vrhuška bila bogata, a ostali imali malo ili nimalo. Rekao je ovo u eksluzivnoj, prvoj izjavi nakon proglašenja pobjede za ”Glas Srpske” nosilac liste “Za budućnost Crne Gore” profesor Zdravko Krivokapić.

– Šlag na tortu njihove diktature bio je “Zakon o slobodi vjeroispovjesti”, odnosno zakon protiv pravoslavlja, koji je potpuno poremetio njihove planove i dokazao da je Crna Gora dostojna svojih predaka – rekao je Krivokapić.

Kako kaže, najvažnije je da je Crna Gora dočekala prvu političku promjenu nakon 30 godine i da se to desilo demokratski.

– Te promjene su se u drugim državama dešavale na ulici.Ulica nije mjera demokratije, nego olovka i visoka izlaznost. Ljudi su iskoristili svoju ustavnu dužnost i bez obzira na sve malverzacije, koje su trajale i mjesec dana prije kampanje, odlučili su da DPS treba da ode – rekao je Krivokapić.

On je najavio da ostaje pri svom obećanju da će prvi potez nove vlasti biti prijedlog da se povuče “Zakon o slobodi vjeroispovjesti”, koji je ugrozio jedinu kanonsku Crkvu u Crnoj Gori.

– Ja sam i ušao u sve ovo zbog toga. Mislim da svi mi koji želimo da gradimo bolju budućnost Crne Gore, treba da to prihvatimo kao prirodno rešenje, jer je taj zakon neodrživ i neustava – istakao je Krivokapić.

Iako je sada već bivši premijer Duško Marković u izbornoj kampanji najavio protjerivanje sveštenstva, Krivokapić ističe da s njihove strane neće biti revanšizma.

-Kao hrišćaninu, vjera mi ne dozvoljava da se bilo kome svetim. Ipak, ne možemo zanemariti to šta su oni radili ovih 30 godina i od koalicionih partnera ćemo tražiti da se odmah uvedu zakoni o porijeklu imovine i lustraciji. Jedino na šta ćemo se pozivati je odgovornost i ne smije niko ostati neodgovoran za ovakvo stanje – kazao je Krivokapić.

/Glas Srpske/

Vodič za početak školske godine: Zvono okuplja đake s maskama, veliki odmor na raspustu

0

Školsko zvono okupiće sutra, prvi put nakon marta, osnovce i srednjoškolce u Republici Srpskoj koji će s maskom na licu savladavati nove lekcije, sami, bez druga u klupi, na duplo kraćim časovima i bez velikog odmora, koji je poslat na privremeni raspust.

Školsku 2019/2020. godinu omela je pandemija virusa korona zbog koje su u martu sve škole zatvorene, a nastava iz učionica preseljena je na televizijske ekrane i internet platforme.

Prvi put od pojave virusa korona đaci se sutra vraćaju u klupe, a svaki njihov dan počinjaće mjerenjem tjelesne temperature. U školu će morati ulaziti sa maskom na licu, a na ulazu ih čekaju sredstva za dezinfekciju ruku i obuće. Ove godine umjesto u svježe okrečene, đaci se vraćaju u dezinfikovane učionice.

Maske se, prema preporukama Instituta za javno zdravstvo RS, preporučuju i tokom nastave kad god je to moguće, posebno kada je riječ o djeci koja imaju zdravstvenih problema. Maska je obavezna i tokom odlaska u toalet, s tim što se obavljanje tih potreba preporučuje tokom časova, a ne na odmoru kako se djeca ne bi sretala i pravila gužvu.

Osim ukidanja velikog odmora, novost na koju će morati da se priviknu đaci jeste i to što će sami sjediti u klupi, a u odjeljenju će ih biti najviše 15, zbog čega će odjeljenja sa većim brojem učenika biti podijeljena u dvije grupe.

Fizička distanca nije obavezna samo za đake već i za nastavnike i sve zaposlene u školama koji su dužni da održavaju razmak od dva metra, a istu obavezu imaju i roditelji djece nižih razreda koji dovode mališane u školu. Zadržavanje u školskom dvorištu nije dozvoljeno ni đacima ni roditeljima.

Časovi u vrijeme pandemije, umjesto uobičajenih 45, trajaće 20 ili 30 minuta u zavisnosti od broja đaka u školama. Djeci se savjetuje da donose svoju užinu i ne dijele je sa drugarima, a nema više ni dijeljenja školskog pribora. U prošlost su poslati i grupni rad i rad u parovima.

Mjerenjem tjelesne temperature od sutra će počinjati i radni dan zaposlenih u školama. I njih kao i školarce na ulazu u škole očekuju sredstva za dezinfekciju i, za razliku od djece, oni moraju stalno nositi maske. Druženja u zbornicama nema, a za sastanke i dogovore preporučuje se maksimalno korišćenje elektronske komunikacije.

I djeci i nastavnicima mora biti obezbijeđeno redovno pranje ruku vodom i tečnim sapunom.

Iako se u učionice vraćaju u sasvim drugačijim uslovima, nastavu u njima ništa ne može da zamijeni i koliko god veliki izazov bio, ističu da su spremni za nova znanja i petice.

Predsjednica Aktiva direktora srednjih škola prijedorske regije Valentina Sovilj kazala je za “Glas Srpske” da je na području grada definisan isti raspored zvonjenja.

– Čas će trajati 20 minuta, dijelimo se u grupe. Razmak između časova je pet minuta, nema velikog odmora, a nakon što grupe u prvoj smjeni završe nastavu ostavljeno je 15 minuta za dezinfekciju prostorija kako bi bile spremne za dolazak druge smjene – istakla je Soviljeva dodavši da će ovakav sistem rada biti komplikovaniji i za nastavnike, jer će istu lekciju predavati više puta dnevno.

Za izazov su spremni i na području Srpca, Prnjavora, Laktaša i Gradiške. Predsjednik tamošnjeg Aktiva direktora osnovnih škola Radoslav Savanović rekao je da je najteže bilo podijeliti đake u grupe u jednoj od najvećih škola, u Trnu.

– Ovu situaciju najjednostavnije možemo opisati izrazom okrnjena slika. Sve će biti drugačije nego u redovno vrijeme, ali spremni smo na sve, najvažnije je da se krene sa nastavom – rekao je Savanović i dodao da niko od roditelja nije kazao da neće slati dijete u školu.

Savanović je dodao da u trnskoj školi nastavu pohađa 1.100 učenika te da će trajati od pola osam do 18 časova.

– Osim toga, imamo 220 đaka putnika o kojima moramo voditi računa. Linije moraju biti češće, a djeca moraju poštovati mjere i u autobusima – kazao je on.

Ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić rekla je da nova školska, 2020/2021. godina počinje u školskim klupama, uz striktno poštovanje epidemioloških mjera, te apelovala da svi budu odgovorni.

– I zemlje u okruženju su primijenile slične modele izvođenja nastave u uslovima pandemije. U školama smo stvorili bezbjedno okruženje za naše učenike i nastavnike i rizik od obolijevanja sveli na minimum. Zato apelujem na sve da budemo odgovorni i ponašamo se u skladu sa epidemiološkim mjerama – rekla je Trivićeva u obraćanju učenicima, nastavnicima, roditeljima i građanima Srpske putem “Jutjub” kanala.

Ona je dodala da je važno poštovati preporuke struke i u školi i u porodici, kao i u okruženju u kojem djeca borave i da uspješnost odvijanja školske godine zavisi od pridržavanja tih preporuka.

– Vjerujem da zajedno možemo izgraditi novu školu za novo doba i unaprijediti naš vaspitno-obrazovni sistem prema mjeri učenika – naglasila je Trivićeva.

Simptomi

Institut za javno zdravstvo RS preporučio je da đaci, kao i nastavnici koji imaju simptome zaraznih bolesti ili kod kojih odstoji sumnja na “kovid 19” ne dolaze u školu. Osim toga, ako učenik dobije simptome tokom nastave, odmah se obavještavaju roditelji, koji u najkraćem roku treba da dođu po dijete. Škole moraju imati obezbijeđene prostorije u kojima do dolaska roditelja borave djeca sa simptomima. Učionica u kojoj je taj đak boravio odmah treba da bude provjetrena, a površine koje je dijete dodirivalo dezinfikovane.

/Glas Srpske/

Ko je čovjek koji je crnogorsku opoziciju doveo do pobjede?

0

Ruka pomirenja suprotstavljenoj političkoj opciji, bez revanšizma, saradnja sa manjinama – to je pozitivna poruka koju je Zdravko Krivokapić, lider pobjedničke koalicije “Za budućnost Crne Gore”, sinoć u govoru ponudio građanima Crne Gore, još aktuelnim vlastima, ali i strankama sa kojima bi možda mogao da pravi novu crnogorsku vladu.

Krivokapićev miroljubivi govor dočekan je s okakšanjem u cijelom regionu, jer se prije samo nekoliko nedjelja činilo da je mirna tranzicija u Crnoj Gori možda i nemoguća. A onda se iznenada pojavio Krivokapić, praktično politički autsajder, s obzirom na to da njegova karijera počinje tek prije nekoliko mjeseci, na krilima protesta protiv spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji bi, kako stvari stoje, vladajuću DPS Mila Đukanovića mogao da košta vlasti.

Ako to i bude scenario, ne bi bilo pogrešno reći da je upravo Krivokapić čovjek koji je uspio da pobjedi neprikosnovenog Đukanovića.

A ko je Zadravko Krivokapić koji bi mogao da bude “budućnost Crne Gore”, kako je naziv liste koju je predvodio, a pod čijim plaštom su se okupili Demokratski front, Socijalistička narodna partija, Narodni pokret, Prava Crna Gora i nestranačke ličnosti.

Iz govora koji je održao, moglo bi se reći čovjek koji nije zlopamtilo, koji ne želi politički revanšizam, koji je vjerujući i blizak sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, i neko ko je voljan da sarađuje sa manjinskim strankama, piše Blic.

– Nudimo ono što je prirodno, da sve manjinske stranke priđu pobediku. Ne zbog toga što mi želimo da imamo bilo koga sa nama, nego ne možemo graditi Crnu Goru drugačije. Crna Gora je majka svih nas – poručio je Krivokapić.

Krivokapić je pružio ruku pomirenja zasad vladajućoj većini i rekao da to treba da bude osnov suživota. Pritom nije želio da podrži povike poput “Milo, lopove”, koje su pojedinci u izbornom štabu skandirali.

Podržao i litije i SPC

Odakle se uopšte pojavio Zdravko Krivokapić? Ovog profesora Mašinskog fakulteta Univerziteta u Podgorici u politiku je, kao i mnoge u Crnoj Gori, uvuklo pitanje crkve.

Krivokapić je jedan od osnivača NVO “Ne damo Crnu Goru”, koju su osnovali crnogorski profesori i intelektualci u znak podrške Mitropoliji crnogorsko-primorskoj poslije donošenja spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je praktično ozakonio otimanje imovine SPC u ovoj zemlji.

U politički život ulazi tek u prvoj polovini ove godine, u jeku političke krize u Crnoj Gori, i otvorenog sukoba SPC i crnogorske Vlade pod vođstvom DPS-a. Kako je sam rekao, za njegov ulazak u politiku najzaslužniji je biznismen Daka Davidović.

Podržao je i proteste i litije i SPC. Organizacija na čijem je čelu organizovala je javne skupove na kojima su učestvovali i vladika Јoanikije i rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović.

Prije samo mjesec dana, političke stranke koje su na jučerašnjim izborima zajedno nastupile dogovorile su predizborni opozicioni savez “Za budućnost Crne Gore”, kao i da će tu listu predvoditi Krivokapić. Istog dana je podnio ostavku na mjesto izvršnog direktora NVO “Ne damo Crnu Goru”.

Najpopularniji političar Crne Gore

Zdravko Krivokapić bio je jedna od osoba protiv koje je krajem jula ove godine podnesena krivična prijava, zajedno sa još pet sveštenika SPC, poslije mitinga opozicije i zbog “postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično dijelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti”.

Krivokapić je slao pisma stranim ambasadorima u Crnoj Gori, a u svom obraćanju je istakao da koalicija želi da skrene pažnju na slučaj drastičnih kršenja ljudskih prava, “za koji vjerujemo da može predstavljati biti zabrinjavajući uvod u predstojeću zloupotrebu pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova u cilju eskalacije političke krize i zastrašivanja stanovništva u susret predstojećim izborima”.

Inače, pred ovogodišnje izbore, kako su prenosili pojedini mediji, ocijenjen je kao najpopularniji političar u Crnog Gori.

Nikšićanin, mašinac, otac petoro djece

Zdravko Krivokapić (62) je rođen u Nikšiću. Studirao je na Mašinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, gdje je kao najbolji student često nagrađivan. Postdiplomske studije završio je u Beogradu, a doktorirao u Podgorici.

Osim što je profesor, a sada i političar, on je i predsjednik organizacionog i član programskog odbora savjetovanja SQM i međunarodne konferencije ICQME. Urednik je internacionalnog časopisa International Journal for Quality Reserch, član programskog odbora četiri časopisa i 13 međunarodnih konferencija.

Kada je riječ o njegovoj profesionalnoj karijeri, autor je više od 15 knjiga, a u okviru naučno-istraživačke djelatnosti objavio je više od 250 radova u međunarodnim i domaćim časopisima, kao i međunarodnim i domaćim konferencijama.

Sa suprugom, koja je takođe univerzitetski profesor, ima petoro djece i dvoje unučadi. Troje djece je magistriralo, najstarija kćerka je i doktorirala. Od dva najmlađa sina, jedan je student, a drugi srednjoškolac.

Iza Zdravka Krivokapića na listi “Za budućnost Crne Gore” stoje političari Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i Nebojša Medojević i Marko Milačić.

Iako je praktično prvi čovjek koji je pobijedio Mila Đukanovića, sinoć je ostao hladne glave i odmjerenih misli.

Za slavlje, kaže, ima vremena.

/Blic/

Dogodilo se na današnji datum, 31. avgust

0
Na današnji dan

12 – Rođen rimski car Gaj Julije Cezar Germanik Kaligula. Tokom vladavine od 37. do 41. ispoljio je krajnju svirepost, neuračunljivost, samovolju i nečuveno rasipništvo. Kad je uveo nepodnošljivo visoke poreze i ostale namete, okrenuo je protiv sebe Senat i vojsku, čak i komandante sopstvene pretorijanske garde i 41. godine je ubijen. Senat je potom za cara proglasio njegovog strica Klaudija Prvog Tiberija Druza.

1290 – Kralj Edvard Prvi izbacio Jevreje iz Engleske.

1354 – Srpski državni sabor u Serezu proglasio Dušanov zakonik u cijelosti, čiji je prvi dio donesen u srpskoj prijestonici Skoplju 1349. Najznačajniji pravni dokument feudalne Srbije – “Zakonik blagovjernago cara Stefana”, kako je glasio zvaničan naziv – utvrdio je opšta načela državnog uređenja najmoćnije države na jugoistoku Evrope. Osim ustavnih, sadržao je i kazneno-pravne i procesno-pravne odredbe i odredbe iz porodičnog i nasljednog prava. Rađen je na osnovu običajnog, crkvenog i romejskog /vizantijskog/ prava i odlikuje se humanošću, jer je štitio prava i najnižih staleža. Proklamovao je načelo zakonitosti: zakon je jači i od suprotne volje vladara.

1422 – Umro engleski kralj Henri Peti, koji je tokom vladavine od 1413. do smrti nastavio Stogodišnji rat sa Francuskom. Pobijedio je Francuze 1415. kod Azenkura i osvojio Pariz. U Francuskoj je i umro od dizenterije, a na prijestolu naslijedio ga je devetomjesečni sin Henri Šesti.

1688 – Umro engleski pisac i baptistički propovjednik DŽon Banjan, koji je 12 godina proveo u zatvoru zbog toga što je držao propovijedi bez dozvole vjerskih vlasti. U tamnici je napisao duhovnu autobiografiju i započeo “Poklonikovo putovanje”, svojevremeno najčitaniju knjigu u Engleskoj.

1808 – U Beogradu otvorena Velika škola, prva visokoškolska ustanova u Srbiji. Među dvadesetak studenata bili su i Aleksa, sin vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića – Karađorđa i Vuk Stefanović Karadžić. Škola je prestala da radi 1813. poslije propasti ustanka.

1811 – Rođen francuski pisac Teofil Gotje, majstor riječi i oblika, preteča parnasovaca, koji je kultivisao “umjetnost radi umjetnosti”. Djela: pjesme – “Emalji i kameje”, proza – “Gospođica de Mopen”, “Roman jedne mumije”, “Kapetan Frakas”, kritike – “Istorija dramske umjetnosti u proteklih 25 godina”, “Istorija romantizma”.

1867 – Umro francuski pisac Šarl Bodler, jedan od najvećih pjesnika 19. vijeka. NJegova poezija – prožeta tananom osjećajnošću, koja je otvorila nove puteve lirike – izrazila je bijedu, očajanje i korupciju civilizacije i progovorila o čovjeku neprekidno raspinjanom između dobra i zla. Buntovnog duha, prevazišao je estetičke norme svog vremena, u poeziju je unio orijentalne boje i egzotiku, zadržao elemente romantizma, klasičnog paganizma i nagovijestio simbolizam. Uz zbirku pjesama “Cvijeće zla”, koju mnogi smatraju najvećim lirskim događajem 19. vijeka, objavio je prozno djelo “Vještački raj”.

1876 – Zbačen turski sultan Murat Peti, koga je na prijestolu naslijedio brat Abdul Hamid Drugi.

1887 – Osnovan Streljački savez Srbije, 36 godina poslije formiranja prve streljačke družine. Savez je 1909. – kad su djelovale već 843 družine, učlanjen u Međunarodnu streljačku uniju i strijelci iz Srbije su prvi put učestvovali na međunarodnim takmičenjima u Londonu i Hamburgu.

1898 – Rođen srpski pisac Dušan Matić, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, pripadnik beogradskog nadrealističkog kruga. Djela: zbirke pjesama “Buđenje materije”, “Laža i paralaža noći”, “Knjiga rituala”, “Pisma – ipak su stigla”, “I tako, kad ostanem sam”, eseji “Položaj nadrealizma u društvenom procesu”, “Jedan vid francuske književnosti”, “Anina balska haljina”, “Proplanak i um”, “Na tapet dana”, “Breton iskosa”, romani “Gluvo doba”, “Kocka je bačena”.

1908 – Rođen američki pisac jermenskog porijekla Vilijam Sarojan, koji je naglašeno originalnom tehnikom pripovijedanja najviše pisao o životu američkih “malih ljudi”, često jermenskih i drugih doseljenika. Vjerovao je da su hrabrost i humor najdjelotvornija sredstva za savladavanje životnih nedaća. Djetinjstvo je proveo u sirotištu, a zatim emigrirao u SAD, gdje je stekao reputaciju najvećeg humaniste savremene američke literature. Djela: zbirke priča “Zovem se Aram”, “Pet zrelih krušaka”, “Smjeli mladić na letećem trapezu”, “Mama, ja te volim”, “Tata, ti si lud”, “Jedan dan u popodnevu svijeta”, romani “LJudska komedija”, “Doživljaji Veslija DŽeksona”, “Predmet smijeha”, drame “Vrijeme vašeg života”, “Moje srce je u gori”.

1939 – Propali pokušaji francuskog i britanskog premijera – Eduara Daladjea i Artura Nevila Čemberlena – da pregovaraju sa njemačkim vođom Adolfom Hitlerom. Nacističke trupe su dan kasnije napale Poljsku i počeo je Drugi svjetski rat.

1942 – Njemački general Ervin Romel obnovio ofanzivu protiv Britanaca kod Alam Halfe u Egiptu u Drugom svjetskom ratu s namjerom da izbije na Suecki kanal, ali je pokušaj propao.

1944 – Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu izbacila njemačke trupe iz glavnog grada Rumunije Bukurešta.

1957 – Malaja stekla nezavisnost.

1962 – Umro francuski slikar Žorž Brak, koji je sa Pablom Pikasom 1905. osnovao kubistički pokret. Poslije Prvog svjetskog rata je prolazio kroz mnoge faze, slikajući s upadljivom originalnošću. Tražeći rješenja između objektivnog i neobjektivnog, slikao je prirodu, aktove i mrtvu prirodu.

1962 – Trinidad i Tobago postali nezavisna država.

1973 – Umro američki filmski režiser irskog porijekla DŽon Ford, autor više od 200 filmova, uključujući vesterne pune lirike, sjete i humora. Filmovi: “Potkazivač”, “Poštanska kočija”, “Mladi Linkoln”, “Plodovi gnjeva”, “Dugo putovanje”, “Kako je bila zelena moja dolina”, “Moja draga Klementina”, “Bjegunac”, “Cijena slave”, “Miran čovjek”, “Čovjek koji je ubio Liberti Valansa”, “Crni narednik”, “Jesen Čejena”.

1983 – Sahrani vođe filipinske opozicije Beninja Akina u Manili prisustvovalo više od milion ljudi. Opozicioni lider je ubijen deset dana ranije na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbjeglištva u SAD, čime je filipinski diktator Ferdinand Markos uklonio najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984.

1986 – Preminuo engleski vajar Henri Mur, jedan od najvećih skulptora 20. vijeka, inostrani član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Inspirisao se arhaičnom i primitivnom umjetnošću i vjerovao da umjetničko djelo treba da ima vlastitu vitalnost, bez obzira šta predstavlja. Težio je sintezi apstraktnih oblika i nadrealističkih psiholoških istraživanja.

1986 – Preminuo finski državnik Urho Kekonen, predsjednik Finske od 1956. do 1982, najistaknutiji finski političar poslije Drugog svjetskog rata. Kao šef države i prethodno premijer od 1950. do 1953. i od 1954. do 1956. podržavao je saradnju u vladi partija centra sa radničkim partijama, uključujući Komunističku partiju Finske. Izuzetno je doprinio procesu miroljubive saradnje država, krunisanim 1975. Konferencijom o evropskoj bezbjednosti i saradnji u finskom glavnom gradu Helsinkiju.

1994 – Trupe bivšeg SSSR formalno okončale poluvjekovno vojno prisustvo u bivšoj Istočnoj NJemačkoj i na Baltiku, ceremonijom kojoj su prisustvovali predsjednik Rusije Boris Nikolajevič Jeljcin i kancelar NJemačke Helmut Kol.

1996 – U najvećoj vojnoj akciji trupa iračkog predsjednika Sadama Huseina od okončanja Zalivskog rata /1991/ vojska Iraka je pomogla Kurdistanskoj demokratskoj partiji Masuda Barzanija da preotme strateški važan grad Arbil na sjeveru Iraka od rivalske Patriotske unije Kurdistana.

1997 – Poginula britanska princeza Dajana Spenser, bivša supruga britanskog prestolonasljednika princa Čarlsa. U automobilskoj nesreći u Parizu sa njom je poginuo i njen ljubavnik Dodi el Fajed.

2001 – Najmanje 26 ljudi je povrijeđeno, 23 ozbiljno, od eksplozije četvorospratne zgrade u centru Tokija.

2003 – Na grčkom ostrvu Krfu obavljene komemorativne svečanosti u spomen srpskim vojnicima iz Prvog svjetskog rata, najprije u Guviji, mjestu gdje su se 1916. godine iskrcali pripadnici Drinske divizije, a potom u selu Agios Mateos, gdje je podignuto spomen-obilježje stradalim vojnicima i starješinama te proslavljene divizje.

2005 – Poginulo 1.199 Iračana, a više od 460 je povrijeđeno tokom povorke s milion šiitskih vjernika na mostu preko rijeke Tigar, u Bagdadu, u panici zbog glasina da će bombaš-samoubica aktivirati eksploziv.

/Srna/

KP “Vodovod” ad Prnjavor: Zbog kvara na cjevovodu više ulica bez vode

0

OBAVJEŠTENJE !!!

Dana 31.08.2020. godine, došlo je do dva uzastopna kvara na vodovnoj mreži u ulicama Miloša Todića F65 i Stevana Nemanje F100. Dvije ekipe Vodovoda rješavaju istovremeno kvarove.Bez vode će ostati ulice Miloša Todića, Kralja Petra I Karađorđevića, Stevana Nemanje, Branka Ćopića, Cara Lazara, Alekse Malića i dio ulice Ilije Malića do 13:00 časova.


Upozoravamo korisnike, da po završetku radova postoji mogućnost pojave mutnoće i odstupanja u kvalitetu vode.


Radnici KP “Vodovod” a.d. Prnjavor po saniranju kvara uradiće neophodno odmuljivanje i hiperhlorisanje cjevovoda.
Hvala na razumijevanju!!!

/KP “Vodovod” ad Prnjavor/

Juniorsko prvenstvo Bosne i Hercegovine u atletici: Sedam medalja za AK ”San” Prnjavor

0

Na Juniorskom prvenstvu Bosne i Hercegovine održanom 29 i 30. avgusta na Atletskom centru “Koševo” u Sarajevu, atletičari atletskog kluba ”San” iz Prnjavora ostvarili su svoj najveći uspeh u dosadašnjem postojanu osvojivši sedam medalja. Jednu zlatnu, dve srebrene i četiri bronzane medalje.

Jedna od najuspešnijih takmičarki na takmičenju bila je Kristina Stojković koja je osvojila čak četiri medalje. Jednu zlatnu, jednu srebrenu i dve bronzane.

Zlatnu medalju Kristina je osvojila u trci na 400 m sa svojim najboljim ovosezonskim rezultatom koji iznosi 1 minuta 1 sekunda i 35 stotinki. Srebrenu medalje Kristina je osvojila u trkama na 100 m sa novim ličnim rekordom od 13 sekundi i 15 stotinki, a bronzane na 200 m sa najboljim ovosezonskim rezultatom od 26 sekundi i 98 stotinki i na 800 m sa vremenom 2 minute 31 sekunda i 97 stotinki.

Kristina je osvajanjem Titule prvaka Bosne i Hercegovine na 400 m izborila pravo nastupa na Juniorskom prvenstvu Balkana koje se održava u Istanbulu, a za koji ove godine zbog Korona pandemije ne trebaju norme za nastup.

Srebrenu medalju je osvojila Belma Ćuran u trci na 400 m sa preponama, sa najboljim svojim ovosezonskim rezultatom.

U trci na 5000 m brzo hodanje Kristijan Marić je osvojio srebrenu medalju, dok je Aleksandar Đurić osvojio bronzanu medalju.

Uspeh atletičara Atletskog kluba ”San” bi bio i veći da su na ovom takmičenju nastupili u kompletnom sastavu. Zbog bolesti nisu nastupile Magdalena Katana i Jovana Mitrović, koje bi sudeći po rezultatima njihovih disciplina, Klubu donele još četiri medalje.

Do kraja sezone ostaje još nekoliko takmičenja iz Kalendara takmičenja Bosne i Hercegovine i sva takmičenja iz Kalendara takmičenja Republike Srpske, sa kojih se po tradaiciji očekuju dobri rezultati.

ATLETSKI KLUB “SAN” PRNJAVOR