STANICA POLICLIJE: Nije evidentiran niti jedan slučaj koji bi bio u domenu rada ove službe.
TERITORIJALNA VATROGASNA JEDNICA: Jedna intervencija u ulici Veljka Milankovića, u jednom stambenom objektu došlo je do zapaljenja dimnjaka.
DOM ZDRAVLJA-HITNA POMOĆ: 32 pregleda
PORODILIŠTE: nije bilo poroda
ELEKTRO-PRNJAVOR: Za danas nema najavljnih planskih isključenja električne energije, dok je kompletan prostor opštine Prnjavor uredno snabdjeven strujom.
prnjavorlive.info
To je u intervjuu za “Glas Srpske” rekao ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić, čiji rad u vrijeme epidemije virusa korona hvali cijeli region.
– Trenutna epidemiološka situacija u RS je dobra. Iako pojedine zemlje donekle relaksiraju svoje mjere, smatram da to nije odgovarajuće u ovom trenutku. Imamo osobe koje ne mogu jasno da utvrde kontakt u smislu zaražavanja, zbog čega smo pooštrili mjere, te je nošenje rukavica i maski obavezno – istakao je Šeranić.
GLAS: Srpska se nalazi u šestoj sedmici borbe protiv virusa korona, šta je ključno u idućih deset do 15 dana, s obzirom na to da je više puta istaknuto da nas vrhunac epidemije očekuje oko Vaskrsa?
ŠERANIĆ: Aktivnosti u tom periodu ne zavise od mene i mojih kolega epidemiologa, već od svih nas građana. Od našeg ponašanja zavisi koliko će sve ovo još trajati. Osim toga, moramo pratiti i šta se događa u regionu, jer sve to može da dovede do promjene toka epidemiološke krivulje, što nam sada svakako nije cilj. Treba da i dalje držimo ovaj nivo budnosti.
GLAS: Koje mjere su bile ključne, šta nas je spasilo lošeg scenarija?
ŠERANIĆ: Ključno je bilo zatvaranje škola i kafića. Krećući se kroz sve ove sedmice donosili smo mjere, kako epidemiološke u smislu smještanja ljudi koji su u različitom statusu zaražavanja na različita mjesta, odnosno razdvajanje svih tih osoba, kao i sve one mjere koje se odnose na naše ponašanje u zajednici, počevši od nošenja maski, načina ulaska u prodajne objekte i ponašanja u javnom životu.
GLAS: Koja mjera bi trebalo najduže da ostane na snazi?
ŠERANIĆ: I tokom ljeta i jeseni moraćemo da se prilagodimo na ovu ličnu zaštitu. Primjera radi, Češka jeste išla u relaksiranje mjera, ali je ostavila obavezu nošenje maski, tako da ćemo zasigurno ići u tom pravcu. Kad se budu relaksirale mjere za uslužne djelatnosti, kao što su frizerski saloni, pitanje je kakvu će vrstu zaštite ta lica morati da nose da bi pružala usluge.
GLAS: Srpska je prva u BiH preduzela mjere s ciljem sprečavanja širenja virusa, od zatvaranja škola do postavljanja karantina na graničnim prelazima. Može li nas ugroziti to što se sve mjere nisu istovremeno sprovodile i u FBiH?
ŠERANIĆ: Veoma je teško komentarisati mjere koje su kolege u FBiH donosile. Oni znaju iz kojeg razloga su postupali tako. Republika Srpska nije čekala ni na koga da sprovodi određene mjere. Smatram da je odlučnost tima koji rukovodi ovom situacijom doprinijela da se nalazimo u povoljnoj situaciji.
GLAS: Da li smo bar za sada izbjegli italijanski i španski scenario?
ŠERANIĆ: Sa ovim podacima koje trenutno imamo, zasigurno da jesmo. Međutim, epidemija može biti veoma varljiva i kada bi se virus pojavio u nekoliko domova za stara lica, slika bi se drastično promijenila.
GLAS: Ima li RS dovoljno testova i po kom principu se sprovodi testiranje?
ŠERANIĆ: Na početku je bila preporuka da direktna epidemiološka potvrda uz pojavu simptoma predstavlja osnov za testiranja. Kasnije smo vidjeli da su žarišta u porodicama, te da bi kod lica koja su pozitivna trebalo da uzmemo briseve u porodičnom okruženju. Dalje, vidjeli smo da se virus kreće u zajednici i da bismo trebali testirati sva lica koja su najizloženija kroz svoj rad s ljudima. Tu prije svega mislim na zdravstvene radnike i njegovatelje u staračkim domovima, policajce, inspektore, trgovce i druge radnike koje ćemo testirati već u narednoj sedmici. Povećali smo broj testova koji se rade dnevno. Nabavka je otežana, jer su zatvorene granice i teško je doći do aparata i preparata. Imamo između 10.000 i 15.000 testova, a potpisan je i ugovor o nabavci još 25.000 do 30.000 testova.
GLAS: Možete li pojasniti šta znači da je test lažno negativan?
ŠERANIĆ: Riječ je o senzitivnosti testa. Postoje različite vrste testova kada je u pitanju “kovid 19”. Testovi koje koristimo su oko 90 odsto senzitivni, što znači da u deset odsto slučajeva može da bude odmaka od relevantnosti nalaza. Međutim, ukoliko osoba ima simptome, naši kliničari je ne puštaju kući, zadržavaju je, prate tok bolesti i uzimaju ponovo nalaz. Svaka metoda u medicini ima senzitivnost i specifičnost i to su dva parametra koji određuju rad svake metode.
GLAS: Naveli ste da je u Srpskoj više od 100 oporavljenih od virusa korona. Kakve su dalje preporuke za njih, da li oni mogu normalno da nastave da žive i rade bez straha da će nekoga zaraziti ili se ponovo razboljeti?
ŠERANIĆ: Kažemo da su osobe oporavljene kada nakon toka bolesti imaju dva uzastopna nalaza negativna u roku od 24 časa. Nakon toga one još 14 dana provode u izolaciji i prati se njihovo zdravstveno stanje. U toku su istraživanja koja će pokazati koje su to posljedice koje nakon preležane bolesti ovaj virus može da ostavi i u kojim ciljnim grupama. Nakon tih 14 dana te osobe se mogu vratiti svojim uobičajenim aktivnostima i normalnom funkcionisanju.
GLAS: Da li ćemo steći kolektivni imunitet kada sve ovo prođe?
ŠERANIĆ: Kolektivni imunitet se može steći na dva načina, sprovođenjem vakcinacije ili, kao što je slučaj kod virusa korona, zaražavanjem svih nas simptomatski ili asimptomatski. Istraživanja koja će govoriti o našem kolektivnom imunitetu radićemo nakon epidemije. Analize uzoraka iz krvi na prisustvo antitijela pokazaće koliko je stanovništvo u Srpskoj imuno na ovaj virus. Što nas više bude zaraženo, naš imuni odgovor biće bolji.
GLAS: Kako izgleda Vaš radni dan? Da li ste umorni i šta Vam je bilo najteže u proteklih pet sedmica?
ŠERANIĆ: Umoran sam kao i svi građani u RS, jer svi smo izašli iz svog uobičajenog načina života. Međutim, mnogo sam manje umoran od zdravstvenih radnika na terenu koji brinu o oboljelima. Radni dan je posvećen aktivnostima s ciljem sprečavanja širenja virusa korona, a osim toga, ne smiju da stanu ni redovni poslovi u ministarstvu. Ne mogu da kažem šta mi je bilo najteže u proteklom periodu, idete iz dana u dan i nemate vremena da se vratite na prethodni pa da kažete da li je to bilo teško ili lako.
GLAS: Plašite li se da ćete se zaraziti virusom korona?
ŠERANIĆ: Ne, jer vodim računa da lične zaštitne mjere sprovodim adekvatno. Neko je jednom upitao kako se svi zaraze osim vas epidemiologa? To je stvar ponašanja i školovanja koje podrazumijeva ne samo znanje o tim mjerama već i njihovo praktikovanje.
GLAS: Cijeli region hvali Vaš rad u ovoj situaciji i donekle zavide Srpskoj što na mjestu ministra zdravlja ima epidemiologa. Koliko Vam to znači?
ŠERANIĆ: Podrška znači mnogo i to je uvijek bolje nego da vas ljudi kude. Međutim, i kad vas kude, ne mora da znači da to rade iz zle namjere. Treba saslušati i njih i prihvatiti savjete i preporuke. Ja sam samo najvidljiviji u odnosu na sve one koji rade ovaj posao zajedno sa mnom, od mojih kolega zdravstvenih radnika, do spremačica i kuvarica u Studentskom centru. Veliki je krug ljudi koji zajedno rade, a ja samo imam priliku da svako jutro u pola devet sve to saopštim.
GLAS: Koliko je u Srpskoj zaraženih zdravstvenih radnika i da li to utiče na funkcionisanje zdravstvenog sistema?
ŠERANIĆ: Trenutno imamo 13 zaraženih zdravstvenih radnika u javnim zdravstvenim ustanovama. S obzirom na to da smo zdravstveni sistem prilagodili epidemiji i tražili da se kroz bolnice reaguje samo na hitne slučajeve, smanjili smo i obim posla koji se odnosi na redovan proces rada u zdravstvenim ustanovama. To bi poremetilo zdravstveni sistem da nismo sve sveli na minimalan proces rada. Organizovanje timova u bolnicama omogućilo je da i u slučaju kada se zdravstveni radnik zarazi, sve može i dalje da funkcioniše.
GLAS: Koliko je značajna pomoć koju je Srpska dobila iz Rusije?
ŠERANIĆ: Ta pomoć je veoma značajna, ne samo sa aspekta dezinfekcije koju će kolege iz Rusije odraditi u našim zdravstvenim ustanovama, već i zbog toga što su u timu koji je došao i ruski infektolozi, epidemiolozi, anesteziolozi, koji će sa našim ljekarima pregledati protokole, od kretanja čistih i prljavih puteva u zdravstvenim ustanovama do tretmana pacijenata. Ta razmjena znanja i podrška koju smo dobili je veoma značajna. Zahvaljujem predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu, ambasadoru, ali i kolegama iz Srbije na podršci i pomoći.
U cijeloj Evropi skoro da je nemoguće kupiti zlatni dukat ili zlatnu polugu. Najveći proizvođači zlata smješteni u južnoj Švajcarskoj Argor Heraeus, Valcambi i Pamp obustavili su proizvodnju u cilju zaštite ljudskih resursa.
Masovni karantini širom svijeta i ostale mjere koje Vlade sprovode u cilju sprečavanja širenja virusa, doveli su do toga, da se ljudi ne mogu kretati, a samim tim i trošiti novac. Kao posljedica toga došlo je do pada ekonomske aktivnosti. Sve grane privrede su pogođene. Neke u većoj, a neke u manjoj mjeri. Hotelijerstvo i ugostiteljstvo bilježe nezapamćene gubitke.
Pandemija, polako ali sigurno, uvodi svijet u novu recesiju. Upravo iz tih razloga, mnogi ulagači željeli bi kupiti zlato upravo sada. Ulagači se plaše i masovno podižu novac iz banaka i isti žele čuvati blizu sebe. Ne treba upadati u paniku i da je u ovom momentu najbitnije sačuvati zdravlje. Zlato je pokazalo visoku rezistentnost u ovakvim situacijama. Zato ga žele svi posjedovati prije početka recesije. Poznato je da vrijednost zlata u toku trajanja recesije zna da se uveća više puta. Vrijednost zlata u toku recesije koja je zahvatila svijet 2008. godine uvećala se 280 odsto. Nakon okončanja iste, vrijednost se stabilizovala, ali cijena je ostala uvećana oko 200 odsto.
Zlato je lako prenosivo, lako se skladišti, ne gubi vrijednost, oslobođeno je uticaja monetarnih centara itd. Na jednoj strani imamo povećanu potražnju, a na drugoj imamo ponudu približno jednaku nuli. To je dovelo do porasta vrijednosti zlata na berzi.
Rast ne odslikava realnu situaciju, zbog toga što se tražnja za fizičkim zlatom u najvećoj mjeri ne registruje, a samim tim i ne utiče, kao konstitutivni element u formiranju ravnotežne cijene na otvorenom tržištu, tj. na svjetskoj berzi.
Drugi element, na koji se odrazlila nestašica zlata, jeste razlika između SPOT cijene (trenutna cijena zlata na berzi) i cijene fizičkog zlata. Uvijek su fizički zlatnici i poluge bili skuplji od spot cijene. Ta razlika u normalnim okolnosima kretala se tri-četiri odsto u korist fizičkog zlata. Sada se ta razlika na svjetskom nivou, kreće oko 10 i više procenata.
Porast premije (razlike) u korist fizičkog zlata, apsolutno je logičan iz razloga, što je ulagačima postalo jasno, da je mnogo sigurnije imati kod sebe fizičko zlato, od nekog digitalnog zapisa na berzanskom serveru (papirno zlato kupljeno na berzi).
Kako prenosi londonski Miror, ideja je da se po okončanju pandemije virusa korona da prednost nacionalnim šampionatima, po dvije utakmice nedjeljno, a potom po istom principu odluče pobjednici u dva evropska takmičenja.
Plan je da se klubovi u drugoj polovini maja vrate treninzima, sredinom juna bi počelo odigravanje utakmica, a do kraja jula završile bi se sve nacionalne lige.
Uz to nacionalni biciklistički savezi dobijaće umanjenu novčanu pomoć, sve dok pandemija korona virusa ne prođe.
Otkazan je prvi dio biciklističke sezone, a još nije poznato hoće li biti održana čuvena trka Tur de Frans, čiji je početak zakazan za 27. jun.
Ova grupa je uzvikivala “Novinari crvi”, te pružila podršku kontroverznom svešteniku Јosipu Delašu koji se vidi sa njima na snimku snimljenom uz pjesmu “Zovi, samo zovi”, prenose hrvatski mediji.
Delaš je danas, uprkos zabrani većih okupljanja, služio u crkvi, a dvije novinarke, Dalmatinskog portala i N1, napadnute su dok su radile svoj posao.
Ovaj sveštenik je danima ranije najavljivao da će održati misu za Uskrs, a pažnju javnosti privukao je prošle sedmice kada je vikao na policajce koji su došli na intervenciju zbog mise.
Od njegovih izjava i ponašanja ogradila se i nadbiskupija.
– Apelujem na sve nadležne, da makar za Vaskrs, praznik nad praznicima, možemo direktno, a ne samo preko malih ekrana ili radio-talasa, da pratimo Svetu liturgiju – rekao je vladika Irinej.
On je objasnio da molitva lična, saborna, pojedinačno ili u zajednicama i grupama, nikada ne može zamijeniti Svetu liturgiju.
– Nadamo se da će epidemija početi da popušta, kako nas uvjeravaju stručnjaci, ali da ćemo i mi imati dovoljno odgovornosti, zrelosti, a i razumijevanja državnih vlasti, da makar taj prvi dan Vaskrsa proslavimo nešto dostojnije i potpunije – naveo je vladika bački.
On je naveo da upravo vjernici poštuju uputstva ljekara i državnih institucija, što dokazuje i današnji malobrojni molitveni skup u Svetogeorgijevskom hramu u Novom Sadu gdje je služio Svetu arhijerejsku liturgiju.
U besjedi je ukazao na potrebu molitve da Gospod što prije ukloni ovo što je snašlo današnji svijet.
– Valja znati, iako ne biva sve po volji Božjoj, ne biva ništa bez volje njegove. Nešto biva po blagovoljenju, a nešto po dopuštenju Božjem. Razloga za to uvijek ima – naveo je vladika.
On je dodao kako se danas svijet, umjesto da se duhovno uzdiže ka Nebu, Bogu, zatvorio u sebe, a ljudi su tako organizovali život kao da im Bog nije ni potreban, objavljeno je na sajtu Eparhije bačke.
