Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Milan Tegeltija rekao je da je krajnje vrijeme da Savjet ministara usvoji revidiranu strategiju za procesuiranje predmeta ratnih zločina, da bi bilo znatno ubrzano procesuiranje.

– Nadam se da se to neće završiti samo stavljanjem na dnevni red sjednice, nego usvajanjem – rekao je Tegeltija za Glas Srpske.

On je napomenuo da je zbog odugovlačenja na određeni način onemogućeno da svi zločini budu istraženi, procesuirani i osuđeni.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić rekao je da neusvajanjem strategije Bošnjaci žele da zataškaju ratne zločine i zločince iz reda njihovog naroda.

– To je nedopustivo. Znamo koja lica nisu procesuirana, znamo iz kojeg naroda dolaze i znamo ko su žrtve – navodi Kojić, dodajući da je strategija odavno trebalo da bude usvojena, ali je sve stopirano zbog različitih opstrucija.

Ministar pravde BiH Јosip Grubeša rekao je da bi uskoro na sjednici Savjeta ministara mogla da se nađe revidirana strategija, nakon dvogodišnje opstrukcije bivšeg saziva i istakao da je ovaj dokument usaglašen u detalje i da su mu podršku dali i međunarodni zvaničnici.

Revidiranom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina bi prvi put bila uvedena disciplinska odgovornost za tužioce koji predmete ne procesuiraju u roku.

Strategiju su podržale vlade Republike Srpske i Federacije BiH, OEBS i međunarodne institucije, kao i VSTS BiH, koji je i učestvovao u njenoj izradi.

(Srna)

BiH bi uskoro trebalo da postane novi vlasnik diplomatske imovine u Alžiru i Keniji, a koja je bila u vlasništvu bivše SFRJ i koja i danas ima veliku vrijednost.

Navedeno je to u najnovijoj informaciji o radu Zajedničkog komiteta za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ od 2018. do aprila 2019. godine, koju je usvojio Savjet ministara BiH na sjednici prošle sedmice.

Ta stečena imovina u Alžiru jedno je od otvorenih bilateralnih pitanja BiH i Hrvatske. Ambasada je u raspodjeli pripadala u jednakim dijelovima BiH i Hrvatskoj, a trenutno je ne koristi niti jedna zemlja. Riječ je o rezidenciji na atraktivnoj lokaciji, čija je vrijednost procijenjena na 600.000 dolara.

Hrvatska se, nakon primopredaje, izjasnila da nije zainteresovana da tu nekretninu koristi, a iako BiH nema predstavništvo u Alžiru i pokriva to područje iz Francuske, još nije sve završeno, zbog čega, kako i piše u dokumentu, BiH ne može da eventualno donese odluku o otvaranju DKP-a u Alžiru dok ne bude stavljena tačka na knjiženje i papirologiju.

Dio informacije posvećen je ambasadi bivše SFRJ u Keniji, koja se takođe nalazi na atraktivnoj lokaciji u blizini predsjedničke palate.

– Ministarstvo inostranih poslova BiH u koordinaciji sa Ambasadom BiH u Egiptu, koja nerezidentno pokriva Republiku Keniju, privodi kraju sve aktivnosti na uknjiženju imovine u vlasništvo BiH. Preduzete su i mjere kako bi se objekat očuvao i održavao na adekvatan način, a za vođenje tehničkih i administrativnih poslova angažovan je radnik kako bi se omogućila lakša i brža komunikacija sa predstavnicima vlasti – piše u informaciji.

Naglašeno je i da je taj dio Afrike bio izuzetno interesantan za firme iz BiH koje su imale značajne ugovore, posebno kada je riječ o građevinarstvu i uvozu sirovina. Ambasada BiH u Kairu smatra da to, imajući u vidu da je misija BiH u Južnoj Africi zatvorena, predstavlja značajne i bitne razloge za pokretanje procedure otvaranja diplomatskog predstavništva BiH.

– BiH je preuzimanjem objekata po osnovu sukcesije bivše SFRJ u Alžiru i Najrobiju stekla reprezentativnu imovinu za diplomatsko predstavljanje na afričkom kontinentu, koji je trenutno minimalno pokriven. Nadležni bi, na prijedlog MIP-a, trebalo da donesu odluku koja bi bila polazni osnov za dalje postupanje sa preuzetom imovinom – zaključeno je u aktu koji je dobio podršku ministara.

Aneksom Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše republike uređena je raspodjela diplomatsko-konzularne imovine, a u posljednjem presjeku stoji da se poslovi odvijaju bez većih problema, iako se ušlo u fazu u kojoj su te procedure dosta komplikovanije.

U Savjetu ministara BiH su istakli da su ovlašćeni predstavnik BiH u Zajedničkom komitetu i resor inostranih poslova zaduženi da nastave aktivnosti na realizaciji predstojećih obaveza komiteta za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ.

Analiza

BiH ima 56 diplomatsko-konzularnih predstavništva, odnosno 44 ambasade, šest generalnih konzulata i šest misija pri međunarodnim organizacijama. Analiza koju je prije nekoliko godina izradilo Ministarstvo inostranih poslova je pokazala da BiH ima najviše ambasada u arapskim zemljama, ali da od većine njih nije imala velike koristi, zbog čega bi neke mogle biti ugašene.

/Glas Srpske/

U BiH gotovo 2.000 nosilaca izvršnih i zakonodavnih funkcija, kao i nosilaca sudskih i tužilačkih pozicija uživa imunitet od sudskog progona, proizlazi iz podataka koje smo dobili iz OHR-a i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH.

Naime, u oktobru 2002. godine je tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun nametnuo tri odluke o imunitetu u BiH, odnosno po jednu za entitetske, te državni nivo vlasti, u kojima je definisao ko i na koji način može da uživa imunitet od krivičnog gonjenja i od građanskih parnica.

Prema odlukama koje je donio Ešdaun, svi nosioci zakonodavnih funkcija u BiH imaju imunitet od krivičnog progona i građanskih parnica ako se radi o djelu povezanom s funkcijom koju obavljaju, dok su nosioci izvršnih funkcija pod imunitetom od parničnog postupka, takođe u predmetima koji se odnose na posao koji obavljaju.

To znači da su od krivičnog i građanskog postupka oslobođeni poslanici i delegati svih parlamenata i domova naroda u BiH, a da su od građanske odgovornosti oslobođeni svi predsjednici, potpredsjednici i zamjenici predsjednika, kao i ministri u svim vladama i u Savjetu ministara BiH. U svim ovim slučajevima imunitet je ograničen samo na oblasti kojima se nosioci određene funkcije bave i u svakom od tih slučajeva nosilac funkcije može se pozvati na imunitet.

Uz to, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu definiše da su svi članovi VSTS-a oslobođeni građanske odgovornosti za sva mišljenja koja su izrazili ili odluke koje su donijeli u okviru njihovih službenih dužnosti. Osim toga, istim zakonom definisano je i da su građanske odgovornosti oslobođeni osoblje VSTS-a, osoblje Kancelarije disciplinskog tužioca i međunarodni stručnjaci pod ugovornim odnosom s VSTS-om. Takođe, od krivične i građanske odgovornosti istim zakonom oslobođeni su i sudije i tužioci. Oni, kako stoji u zakonu, ne mogu biti krivično gonjeni, uhapšeni ili zadržani u pritvoru, niti mogu odgovarati u građanskom postupku za mišljenja koja daju ili za odluke koje donose u okviru svojih službenih dužnosti.

Imajući u vidu da Savjet ministara ima 10 članova, Predstavnički dom BiH 42, a Dom naroda BiH 15 članova, te da postoje tri člana Predsjedništva BiH, na nivou BiH imunitet uživa ukupno 80 nosilaca funkcija. U RS imunitet uživa 131 nosilac funkcija, imajući u vidu da Vlada ima 17 članova, Vijeće naroda RS 28, a Narodna skupština RS 83 poslanika, kao i da još postoje predsjednik i dva potpredsjednika RS.

U FBiH postoji 98 poslanika, 58 delegata Doma naroda, kao i predsjednik i dva potpredsjednika FBiH, pa iz toga proizlazi da na ovom nivou postoji 158 nosilaca funkcija. Ovim funkcijama treba dodati predsjednike i potpredsjednike kantona, kao i poslanike u kantonalnim skupštinama, što je otprilike dodatnih 400 nosilaca imuniteta.

Uz to, u BiH ima otprilike 1.000 sudija i tužilaca, a ovom broju treba dodati i članove VSTS-a i ostalo osoblje te institucije koje ima pravo na imunitet.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši tužilac i sudija, kaže za “Nezavisne” da bi se on zalagao da se imunitet potpuno ukine.

“Već oko 15 godina moj princip je da dok se ne uspostavi puna vladavina prava i puna odgovornost svih u BiH, niko ne treba da uživa imunitet”, ističe Šehić. Dodaje da se pitanje imuniteta različito reguliše od zemlje do zemlje, a da neke zemlje, poput Švedske, ne daju pravo imuniteta nikome jer smatraju da se tako na najbolji način definiše odgovornost nosilaca javne funkcije prema javnosti.

U OHR-u objašnjavaju da su odluke o imunitetu donesene kako bi se uspostavila vladavina prava.

“Savjet za implementaciju mira smatra da je uspostava vladavine prava u koju svi građani imaju povjerenje preduslov za trajni mir i samoodrživu ekonomiju, koja će biti sposobna da privuče i zadrži međunarodne i domaće investitore”, objašnjeno je u OHR-u.

Naglašeno je da je u funkcionalnoj demokratiji potrebno da nosioci ovih funkcija uživaju imunitet u odnosu na odgovarajuće krivične i parnične postupke kako bi propisno obavljali svoje funkcije i dužnosti.

Pitanje o imunitetu nosilaca javnih funkcija u BiH smo uputili Ministarstvu pravde BiH, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nismo dobili odgovor.

/Nezavisne/