Đoković osvojio Australijan open osmi put, ponovo svjetski broj 1

0

Srpski teniser Novak Ðoković osvojio je titulu na Australijan openu, pošto je danas u finalu pobijedio Austrijanca Dominika Tima 6:4, 4:6, 2:6, 6:3, i 6:4.

Ðoković je do rekordne osme šampionske titule u Melburnu stigao poslije velike borbe i četri sata i tri minuta igre, a trijumf na Australijan openu od sutra će mu donijeti i povratak na prvo mjesto na ATP lisi, gdje će prestići Španca Rafael Nadala.

Bilo je ovo 26. finale na najvećim turnirima za srpskog tenisera, koji je došao do 17. gren slem titule u karijeri.

 

TRODNEVNA IZLOŽBA SITNIH ŽIVOTINJA OD 7. DO 9. FEBRUARA

0

Udruženje za zaštitu i uzgoj sitnih i ukrasnih životinja “Feniks” iz Prnjavora održaće prvu izložbu sitnih životinja – ptica, egzotičnih životinja i akvaristike od petka, 7. februara do nedjelje, 9. februara .

Izložba na kojoj se očekuje oko 600 eksponata biće takmičarskog karaktera u kategoriji golubova, ukrasnih koka i kunića, a revijalna za ptice, teraristiku i akvaristiku.

Izložba će se održati u dvorani “Nikolić” kod autobuske stanice.

Udruženje „Feniks“ iz Prnjavora trenutno ima petnaestak aktivnih članova. Iz ovog udruženja ističu da im mogu pristupiti svi zainteresovani ljubitelji životinja, bez obzira da li se bave njihovim uzgojem ili ne.

/Srna/

Obilježavanje 78 godina od stradanja Srba od ustaša u Drakuliću

0

U Drakuliću kod Banjaluke sutra će biti obilježeno 78 godina od stradanja Srba od ustaša u naseljima Drakulić, Šargovac, Motike i rudniku Rakovac.
Sjećanje na ustaški pokolj u Drakuliću (arhiv) - Foto: RTRS

Sjećanje na ustaški pokolj u Drakuliću (arhiv)Foto: RTRS

Iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite najavljeno je da će obilježavanju prisustvovati ministar Duško Milunović, koji je i predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Sveta arhijerejska liturgija biće služena u 9.00 časova u Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija, a u 12.00 časova kod Spomen-kosturnice pomen ubijenim civilima, nakon kojeg će biti položeni vijenci i cvijeće.

Parastos ubijenim Srbima biće služen u 12.30 časova u Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija, a za 13.00 časova je planirano obraćanje zvaničnika.

Obilježavanje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Ustaše su 7. februara 1942. godine u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac za samo jedan dan ubile 2.315 srpskih civila, među kojima je bilo 551 dijete.

Ima 93 godine, ali i dalje ne gasi svoj Mercedes

0
Da su godine samo broj na papiru u da je stanje duha ipak najbitnije, najbolji dokaz je Tikomir Bešević iz Ivanjice koji uskoro puni čak 93 godine, a i dalje vozi automobil – i to bez greške.

Vozačku dozvolu mu je nakon detaljnih pregleda stručna komisija produžila na još godinu dana, tako da ovaj vitalni starac i dalje ne gasi, niti garažira svoj automobil.

Prije nego što mi produže dozvolu odem kod nekoliko ljekara. Provjeravaju mi vid, sluh, reflekse i sve ono što je potrebno da bi čovjek vozio kola. Iako sam ušao u devedesete čitam bez naočara i obavljam sve poslove koje rade ljudi i trideset godina mlađi od mene. Cijeli život sam radio i zato sam valjda ostao ovako sposoban i pod stare dane”, kaže Tikomir za RINU.

Foto: RINA

Vozački ispit je položio prije više od 70 godina, a u svom vozačkom stažu za sobom je ostavio na stotine hiljada kilometara, jer ga nije umaralo da vozi do Turske, Italije, Nemačke i Austrije.

Međutim, sad kad gazi desetu deceniju života ipak je svjestan da više nije mladić u najboljim godinama i za volanom provodi daleko manje vremena.

“Sad ne vozim duge relacije, ukoliko se odlučim na to, sa mnom je uvek neko”, rekao je Tikomir i dodaje da je oprez najbitniji u saobraćaju bez obzira koliko godina imate.

“Voziti prema ograničenjima i ne biti bahat u saobraćaju, voditi računa o sebi ali i poštovati druge učesnike. To čini dobrog vozača”, naglašava ovaj Ivanjičanin.

Foto: RINA

Tokom višedecenijskog vozačkog staža ostao je, kako kaže, vjeran samo kralju automobila – Mercedesu.

“Tih davnih četrdesetih kad sam krenuo da vozim, prvo sam kupio ‘pežoa’, a posle ‘mercedesa’. Od kad sam prvi put seo u njega, proizvođača više nisam mijenjao. Za mene je Mercedes neprikosnoven.

U Ivanjici svi dobro znaju Tikomira i njegov beli mercedes, a mnogi od njih su se sa njim i provozali.

Tika je odličan vozač, pažljiv i poštuje propise. Kad se vozimo zajedno, ako sam ja za volanom uvek mi suflira da usporim, čim malo jače stanem na gas. To je valjda ta stara škola”, rekao je Tikomirov prijatelj Aco.

I dok neki njegovi vršnjaci ne mogu ni da ustanu iz kreveta, ovaj Ivanjičanin, spretan i okretan, ruši sve predrasude o starosti, a mještani i komšije kažu da je Tika takav vozač, da bi bez problema mogao da vozi i do 100 godine.

 

Sunčano i toplo za ovo doba godine

0
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas se očekuje promjenjivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima, a temperatura vazduha biće znatno iznad prosjeka za ovo doba godine.

Tokom dana očekuje se sunčano, vjetrovito i toplo, sa tendencijom porasta oblačnosti od zapada na jugozapad i jug, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U večernjim časovima i tokom noći postojaće uslovi za slabu kišu, uglavnom na sjeveroisoku, istoku i jugu.

Duvaće umjeren vjetar, na momente i pojačan južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od devet do 14, lokalno na sjeveru i do 17 stepeni, a na visoravnima od pet stepeni Celzijusovih.

Visina snijega na Han Pijesku je 23 centimetra, na Sokocu pet, a na Čemernu jedan.

Društvene mreže šire dezinfomacije i štetne sadržaje o koronavirusu

0

Kang Sing Jin, šef „Fejsbukovog“ odseka za zdavlje, navodi da će ta društvena mreža početi da uklanja objave sa lažnim tvrdnjama ili teorijama zavere o novom virusu.

„Fejsbuk“ će brisati objave koje sadrže dezinformacije o virusu

Pema njegovim rečima, fokus će biti na objavama u kojima se ljudi odvraćaju od lečenja ili u kojima se iznose opasne tvrdnje o lekovima, prenosi AP.

Dodao je da će „Fejsbuk“ ograničiti i širenje objava za koje je preko alata te mreže bude otkriveno da su lažni i da će korisnicima koji su ih postavili biti poslate notifikacije.

Kang je rekao da će korisnici koji traže informacije o virusu na Fejsbuku, ili oni koji kliknu na odgovarajući haštag na Instagramu, primiti pop-ap sa merodavnim informacijama o virusu.

Kako je naveo, na vrhu strane na kojoj korisnici primaju nove vesti nalaziće se informacije o epidemiji na osnovu preporuka Svetske zdravstvene organizacije.

Teorije zavere i lažne informacije kruže društvenim mrežama

Teorije zavere i lažne informacije kruže društvenim mrežama

„Blokiraćemo i smanjiti i upotrebu haštagova radi širenja dezinformacija na Instagramu, a sprovodimo proaktivu pretragu kako bismo pronašli i uklonili što više takvih sadržaja. Za to će nam trebati izvesno vreme“, napisao je Kang na Fejsbuku.

Od kada je izbila epidemija koronavirusa, na internetu su počele da kruže brojne lažne informacije i tvrdnje.

Među njima su i teorije zavere da je virus stvoren u laboratoriji i da su vakcine već proizvedene, kao i preterivanje u vezi s brojem obolelih i štetne tvrdnje o navodno lažnim načinima lečenja.

Dogodilo se na današnji datum, 1. februar

0

Danas je subota, 1. februar, 32. dan 2020. Do kraja godine ima 334 dana.

1328. – Umro francuski kralj Šarl Četvrti, posljednji direktni potomak dinastije Kapet na prijestolu Francuske, koji je ujedno bio i kralj Navare, kao Šarl Prvi. Tokom vladavine od 1322. reformisao je administraciju u nastojanju da ojača monarhiju, a 1327. je sklopio mir sa Engleskom.

1650. – Umro francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart, osnivač novovjekovne evropske filozofije, posebno modernog racionalizma. Tvrdio je da su u osnovi svega dvije supstance, jedna osnova mišljenja i svijesti Res cogitans /misleća stvar/, a druga tjelesnosti Res extensa /prostiruća stvar/. Vjerodostojnost njihovog postojanja postiže se samo pomoću ontološkog aksioma Cogito, ergo sum /mislim, dakle jesam/. Razlog i svrhu postojanja tih supstanci čini treća apsolutna supstanca – Bog. U matematiku je uveo promjenljivu veličinu i funkciju, što je bila prelomna tačka u razvoju te nauke. Djela: “Rasprava o metodi”, “Pravila za rukovođenje umom”, “Meditacije o prvoj filozofiji”, “Rasprava o strastima duše”, “Principi filozofije”, “Geometrija”.

1748. – Ukazom austrijske carice Marije Terezije Racka Varoš /Srpski Grad/ dobila naziv Neoplanta i status slobodnog kraljevskog grada. Srbi su ga nazvali Novi Sad, a grad je, zahvaljujući privilegijama i ekonomskim povlasticama, ubrzo isprednjačio u odnosu na ostale u Vojvodini. Osnovane su mnoge škole, pokrenuti časopisi, djelovala je Matica srpska i postao je snažan srpski centar kulture – “srpska Atina” – kako su ga nazvali – i industrijski, naučni i trgovinski centar Vojvodine i Srbije.

1790. – Prvi put zasjedao Vrhovni sud SAD, godinu dana nakon osnivanja.

1793. – Revolucionarna Francuska, nepune dvije sedmice poslije pogubljenja kralja Luja Šesnaestog, objavila rat Velikoj Britaniji i Holandiji.

1805. – Rođen francuski revolucionar Luj Ogist Blanki, osnivač više tajnih revolucionarnih udruženja. Dvaput je osuđivan na smrt i dobio je nadimak “Okovani Prometej”, jer je u tamnicama proveo 36 godina i pet mjeseci. Konspirativan rad, zavjereničke grupe i oružani ustanak smatrao je jedinom taktikom proletarijata. Diktaturu proletarijata je zamišljao kao diktaturu male grupe profesionalnih revolucionara.

1840. – U američkom gradu Baltimor otvoren prvi stomatološki fakultet u svijetu.

1860. – Rođen srpski filolog Milan Rešetar, univerzitetski profesor slovenske filologije u Beču i Zagrebu. Proučavao je jezik starih spomenika, dijalekata i akcenata, posebno književnu i kulturnu istoriju rodnog Dubrovnika i bio je najbolji poznavalac dubrovačkog novca. Djela: na srpskom – izdanje “Gorskog vijenca”, “Dubrovačka numizmatika 1 i 2”, “Nove dubrovačke povelje Stojanovićeva zbornika”, “Nikša Zvijezdić, dubrovački kancelar 15. vijeka”, “Najstariji dubrovački govor”, “Najstarija dubrovačka proza”, “Dubrovački zbornik od godine 1520.”, “Jezik Marina Držića”, na njemačkom jeziku – “Čakavština i njene nekadašnje i sadašnje granice”, “Štokavski dijalekt”, “Dubrovački spomenici 13-15. vijeka”.

1861. – Teksas se otcijepio od Unije i priključio Konfederaciji južnih američkih država.

1874. – Rođen austrijski pisac Hugo fon Hofmanštal, čiji su stihovi i prozna djela natopljeni melanholijom i rezignacijom, saznanjem o prolaznosti i smrti. Već sa 17 godina pisao je pjesme najvišeg umjetničkog dometa, čija sugestvnost leži u tananim osjećanjima, jezičkoj preciznosti i gotovo neponovljivoj muzikalnosti. Sarađivao je s Rihardom Štrausom, za čije je kompozicije pisao libreta. Djela: drame “Ticijanova smrt”, “Luda i smrt”, “Malo svjetsko pozorje”, “Bijela lepeza”, “Elektra”, “Edip i Sfinga”, “Čovjek”, “Salcburško veliko svjetsko pozorje”, “Kula”, “Ćudljiv gospodin”, libreta “Kavalir s ružom”, “Arijadna na Naksu”, “Žena bez senke”, pripovijetka “Bajka 672. noći”, esej “Pismo lorda Čendosa”.

1893. – Tomas Edison u Vest Orindžu u NJu DŽersiju otvorio prvi filmski studio u svijetu.

1901. – Rođen američki filmski glumac Klerk Vilijem Gebl, koji je igrao u više od 70 filmova, zračeći nesvakidašnjim magnetizmom, posebno na žensku publiku. Filmovi: “Istočni put”, “Slobodna duša”, “Dogodilo se jedne noći” /nagrada “Oskar”/, “Pobuna na brodu ‘Baunti'”, “Kinesko more”, “Prohujalo sa vihorom”, “San Francisko”, “Mogambo”, “Probni pilot”, “Učiteljevo mezimče”, “Neprilagođeni”, “LJudi u bijelom”.

1908. – Odgovarajući na teror režima, republikanski zavjerenici u Lisabonu ubili portugalskog kralja Karlosa Prvog i njegovog sina, koji je trebalo na naslijedi prijesto.

1918. – U austrougarskoj floti u Boki Kotorskoj izbila jedna od najvećih pobuna mornara u Prvom svjetskom ratu. Topovski hitac s krstarice “Sankt Georg” označio je početak pobune više od 8.000 mornara sa oko 400 brodova u Jadranu. Pobunjenici su tražili neodložno zaključenje mira, demobilizaciju, pravo svih naroda u Austro-Ugarskoj na samoopredjeljenje, poboljšanje uslova rada na brodovima i amnestiju učesnika pobune. Pobuna je ugušena u krvi.

1922. – Rođena italijanska operska pjevačica Renata Tebaldi, nesumnjivo jedan od najvećih lirskih soprana 20. vijeka, koja je briljantno interpretirala velike role, posebno u operama Đuzepa Verdija i Đakoma Pučinija.

1924. – Prva laburistička vlada Velike Britanije priznala SSSR, što je doprinijelo slamanju diplomatske izolacije te zemlje.

1935. – Počeo štrajk solidarnosti studenata Beogradskog univerziteta s drugovima u koncentracionom logoru u Višegradu, a u sukobu s policijom je poginuo student prava Mirko Srzentić. Studenti su tražili puštanje kolega iz logora, odlazak policije iz zgrade Univerziteta i omogućavanje Srzentićeve sahrane. Uhapšeno je više od 300 studenata, a tridesetak poslato u Višegrad.

1942. – Vođa norveških nacista Vidkun Kvisling u Drugom svjetskom ratu u okupiranoj Norveškoj postao predsjednik marionetske vlade.

1946. – Norveški diplomata Trigve Li izabran za prvog generalnog sekretara UN.

1946. – Mađarska proglašena republikom, s predsjednikom Zoltanom Tildijem i premijerom Ferencom Nađom.

1950. – U Beogradu osnovan Željeznički muzej, prvi takav u Jugoslaviji, koji je otvoren za javnost u aprilu 1953.

1958. – Proglašeno ujedinjenje Egipta i Sirije i zajednička država nazvana je Ujedinjena Arapska Republika.

1966. – Umro američki filmski glumac i režiser Baster Kiton, koji je uvijek glumio usamljenog čovjeka, predodređenog sudbinom da se bori protiv svih. Činio je to virtuozno, kamenog lica, dovodeći do savršenstva jedinstvo gesta, mimike i situacije. Pojavom zvučnog filma publika mu je okrenula leđa, ali je ponovo postao popularan kad su njegovi nijemi filmovi ozvučeni. Filmovi: “General”, “Naše gostoprimstvo”, “Navigator”, “Šerlok Mlađi”, “Snimatelj”, “Bulevar sumraka”, “Svjetla pozornice”.

1974. – U požaru koji je zahvatio novoizgrađeni soliter u brazilskom gradu Sao Paolo poginulo više od 220 ljudi.

1979. – Iranski vjerski vođa ajatotah Ruholah Homeini vratio se u zemlju iz Pariza poslije 15 godina izgnanstva, mahom u Iraku. Time je nastupila nova faza islamske revolucije, kojom je u Iranu uspostavljena islamska teokratija.

1982. – Proglašena konfederacija Senegambija, nastala udruživanjem afričkih država Senegal i Gambija.

1991. – U zemljotresu koji je pogodio pogranične oblasti Avganistana i Pakistana poginulo više od 1.200 ljudi.

1992. – Objavljen Memorandum jugoslovenske vlade o zločinu genocida u Hrvatskoj i skrnavljenju spomen-područja “Jasenovac”. U Memorandumu je predloženo da UN utvrde činjenice i na osnovu toga preduzmu mjere prema hrvatskim vlastima, ali je zahtjev ignorisan.

1992. – Vlada Republike Srpske Krajine /RSK/ odbacila plan Sajrusa Vensa i ostala pri zahtjevu da mirovne snage UN budu angažovane samo na liniji sukoba. Sljedećeg dana Predsjedništvo SFRJ je prihvatilo Vensov plan, a potpisao ga je i predsjednik Skupštine RSK, što je dvije sedmice kasnije potvrdila Skupština RSK.

1995. – Poplave u Holandiji natjerale skoro 250.000 ljudi da napusti domove, što je najveći egzodus u istoriji te zemlje.

1996. – Predsjednik Žak Širak objavio da je Francuska okončala nuklearne probe “jednom zauvijek”.

2001. – Anketna komisija skupštine Republike Srpske za ispitivanje posljedica na okolinu i stanovništvo dejstva municije sa osiromašenim uranijumom odlučila da se obrate cirkularnim pismom svim relevantnim institucijama i pojedincima u Republici Srpskoj, FBiH i svijetu koji mogu pružiti podatke o štetnom djelovanju ove municije.

2003. – Svih sedam astronauta u američkom spejs šatlu “Kolumbija” izgubilo život prilikom raspadanja kosmičke letjelice.

2004. – Najmanje 200 ljudi poginulo ili povrijeđeno u toku dva simultana samoubilačka napada na prostorije dvije kurdske političke partije u gradu Arbilu, na sjeveru Iraka.

2012. – Umrla Vislava Šimborska, poljska književnica i prevodilac, dobitinik Nobelove nagrade.

Free WordPress Themes, Free Android Games