Ubica iz Splita postao heroj ulice

0
Nakon trostrukog ubistva u Splitu na Fejsbuku se pojavila i grupa podrške ubici pod nazivom “Pravda za Filipa”. Naime, ispod svake objave o navedenom događaju na društvenim mrežama javljaju se čitaoci koji glorifikuju čin ubice, što je zastrašujuće, piše RTL.

Podsjetimo, policiji je trebalo nekoliko časova potrage da uhapse trostrukog ubicu zbog kojeg je vladala panika u Splitu. Riječ je o 25-godišnjem Filipu Zavadlavu, koji je uzeo pravdu u svoje ruke te odlučio pomoći mlađem bratu kojeg su navodno kamatarile osobe iz narkomiljea. S takvim načinom pravde složilo se do sada oko 2.800 ljudi koji su učlanjeni u Fejsbuk grupu podrške ubici, ali i oni koji ostavljaju komentare podrške i po drugim stranicama i portalima.

– Grupa je napravljena s namjerom da podrži Filipa, koji je dana 11. 1. 2020. napravio veću uslugu Splitu nego što je policija napravila u posljednjih 30 godina – stoji u opisu Fejsbuk grupe.

“Junak našeg doba”, “heroj”, “lice pravde”, samo su neki od imena kojim ga nazivaju oni koji ga podržavaju.

Zoro osvetnik

– Može biti da ljudi smatraju da je on napravio herojski čin. Vjerovatno misle da se nadležni organi ne bave dovoljno problemima koji postoje. Svakako to nije normalno. Zabrinjava činjenica da to građani podržavaju. U normalnom društvu to bi bilo osuđeno – izjavila je psiholog Mirjana Krizmanić za Vijesti.hr.

Kako je objasnila, mogući razlozi za takva ubistva su to što se Zavadlav smatrao nekim “Zoro osvetnikom”, ali i to da je poremećen ili zaostao.

– Moguće je da je mislio da čisti društvo od loših ljudi i gamadi. Jako je loše da ljudi to podržavaju. Ne može se podržavati neko ko radi nešto loše. Cijelo društvo je zapušteno, društvo nam propada – objasnila je ona.

Ona je istakla i kako više ne postoje socijalne i društvene norme ponašanja.

– To je zastrašujuće i naše društvo bi se trebalo zabrinuti zbog te činjenice – zaključila je Mirjana Krizmanić.

Građani su u Fejsbuk grupi pokrenuli i anketu na koji se način može donirati novac splitskom ubici kako bi sebi mogao platiti najboljeg advokata i što prije izaći iz zatvora.

Komentari na društvenim mrežama

Ovo su neki od komentara koje su ljudi ostavili na društvenim mrežama.

– Ako je sve istina što se navodi za ubijene, čovjeka treba odlikovati i postaviti za načelnika PU Split ili ministra. Nisam za anarhiju, ali kada “institucije” (prije svih, policija i sudovi) ne rade svoj posao, imat ćemo je sve više. Trebali su dečka ostaviti još sat-dva da dovrši posao – stoji u jednom komentaru.

– Ovo je rezultat rada policije i pravosuđa. Mladiću, svaka ti čast, tako se štiti porodica od društvenog šljama. Gdje zakaže pravna država, radi kalašnjikov. Pametnom dosta – napisao je drugi građanin.

– Dečko, nadam se da ima pravde još u ovoj državi i da ćeš brzo napolje. Nisi u svačijim očima loš – stoji u jednom komentaru.

– Ako je istina što pišete, tada je ovaj dečko heroj ulice – stoji u drugom komentaru.

Potvrđena optužnica za ubistvo Slaviše Krunića

0
Posebno odjeljenje Okružnog suda u Banjaluci potvrdilo je optužnicu Republičkog javnog tužilaštva u slučaju brutalnog ubistva banjalučkog biznismena Slaviše Krunića i njegovog tjelohranitelja Žarka Pavlovića.

Optužnica je podignuta protiv Benedija Đukanovića, Emilija Balde i Rodoljuba Gajića koji bi se o krivici trebali izjasniti 30. januara, čime će početi suđenje vijeka.

Optužnica Đukanovića i Baldu tereti da su u vremenu od početka 2019. godine do 22. aprila 2019. godine kada je ubistvo počinjeno, na području opštine Laktaši, zajedno sa, sada pokojnim Željkom Kovačevićem, po prethodnom dogovoru organizovali i u večernjim časovima, ubili Slavišu Krunića u blizini njegove porodične kuće u Glamočanima.

Ubistvu je prethodila sačekuša na lokalnom putu koji vodi do Krunićeve kuće.

Optuženi su sačekali vozilo u kojem je bio Krunić  i u trenutku smanjenja brzine kretanja vozila otvorili su rafalnu paljbu iz automatskog oružja i nanijeli teške povrede opasne po život Slaviši Kruniću i njegovom obezbjeđenju, od kojih su Krunić i Pavlović preminuli, dok je drugi radnik obezbjeđenja teško ranjen.

-Optužnica Rodoljuba Gajića, zaposlenog u „Sektor Sekjuriti“ d.o.o. i angažovanog na poslovima ličnog obezbjeđenja supruge i djece oštećenog Krunića, tereti za pomaganje u ovom krivičnom djelu. Istragom je utvrđeno da je Rodoljub Gajić informacije koje su mu bile poznate i dostupne, a tiču se kretanja i navika oštećenog  Krunića, u više navrata, putem telefona ili u neposrednim kontaktima saopštavao Kovačević Željku, znajući da će isti ubiti Slavišu Krunića, a koji mu je za pružene informacije obećao oprostiti novčani dug kojeg je Gajić imao prema Kovačeviću – saopšteno je ranije iz Republičkog javnog tužilaštva.

Optuženi se nalaze u pritvoru, a optužnicom je predloženo da se istima pritvor produži do okončanja glavnog pretresa.

(Srpskainfo)

Prnjavor: Večeras organizovani doček Pravoslavne nove godine kod hrama

0
ПРЊАВОР, 14. ЈАНУАРА /СРНА/ - На подручју општине Прњавор дочек православне Нове године био је организован у портама храмова Светог великомученика Георгија у Прњавору и Светог Саве у насељу Слатина.

Srpska pravoslavna crkvena opština Prnjavor tradicionalno organizuje doček Pravoslavne nove godine kod hrama Svetog velikomuč. Georgija.

Novogodišnji kulturno umjetnički progam uz posluženje počeće u 20.00 časova. Novogodišnji moleban služiće se u hramu sa početkom u 23.30 časova, a nakon molitve biće upriličen vatromet i novogodišnja tombola sa interesantnim nagradama.

Dobro došli!

PUTEVI U SRPSKOJ NISU BEZBJEDNI Vozači, zbog poledice NA OVIM DIONICAMA budite POSEBNO OPREZNI

0

Saobraćaj se jutros na većini puteva u Republici Srpskoj odvija po pretežno vlažnim kolovozima, a zbog niske temperature iz Auto-moto saveza (AMS) Republike Srpske skreću pažnju na formiranje poledice na svim vlažnim lokalitetima, posebno u višim predjelima, preko prevoja, mostova i na prilazima tunelima.

Iz AMS upozoravaju na mjestimično smanjenu vidljivost zbog magle u kotlinama i duž riječnih tokova, a na dionicama u usjecima i pored kamenih kosina na povećanu opasnost od odrona zemlje i kamenja na kolovoz.

Zbog izgradnje međudržavnog mosta na rijeci Savi, izmijenjen je režim odvijanja saobraćaja na auto-putu Banjaluka-Gradiška, u zoni naselja Čatrnja i carinskog terminala, pa vozače iz AMS mole da voze opreznije i sporije, te da poštuju privremeno postavljenu saobraćajnu signalizaciju.

Zbog radova na rekonstrukciji raskrsnice na spoju auto-puta Banjaluka-Doboj i magistralnog puta Johovac-Rudanka, izmijenjen je režim odvijanja saobraćaja na tom magistralnom putu. Radi uključivanja i isključivanja mehanizacije koja je angažovana na izgradnji auto-puta od petlje Johovac do petlje Rudanka, izmijenjen je režim odvijanja saobraćaja na dionici magistralnog puta Rudanka-Doboj jedan.

Na dijelu magistralnog puta Brčko-Bijeljina, na dionici Brčko-Donja Bukovica, zbog radova na sanaciji kolovoza, saobraćaj se odvija naizmjenično, jednom trakom.

Foto: Profimedia

U toku je izgradnja male hidroelektrane “Krupac” na rijeci Željeznici, zbog čega se saobraćaj na dionici magistralnog puta Krupac-granica Republike Srpske (Bogatići), na području opština Istočna Ilidža i Trnovo odvija naizmjenično, jednom trakom, uz postavljene semafore. Na dionici magistralnog puta Drinjača-Konjević Polje u toku je rekonstukcija kolovoza, zbog čega se saobraćaj odvija jednom trakom, uz regulaciju semaforima.

Zbog oštećenja nadvožnjaka kod “NIS petrol” pumpe u Trnu, saobraćaj se preko nadvožnjaka odvija jednom saobraćajnom trakom, dok teretna vozila ne saobraćaju. Na dionici magistralnog puta Brod na Drini-granica BiH/Crne Gore /Šćepan Polje/, zabranjen je saobraćaj za sva vozila čija ukupna masa prelazi 16 tona.

Na dijelu regionalnih puteva Lukavica i Šibošnica saobraćaj se odvija uz povremene prekide zbog radova na sanaciji kolovoza. Zbog aktiviranih klizišta, jednom trakom, naizmjeničnim propuštanjem vozila, saobraćaj se odvija na regionalnim putevima Karanovac-Kneževo, u mjestu LJubačevo, Ukrina-Gornja Vijaka i Lopare (Mačkovac)-Čelić.

U toku su i radovi na dionici regionalnog puta Šekovići-Caparde, pa se saobraćaj odvija naizmjenično jednom kolovoznom trakom. Na regionalnom putu R-458 Površnice-Lopare saobraćaj teretnih vozila je preusmjeren na putni pravac Lopare-Priboj-Banj Brdo. Na regionalnom putu Crna Rijeka-Bjelajce saobraćaj se odvija naizmjenično, jednom trakom, uz regulaciju semaforima.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Na dijelu regionalnog puta Ugljevik-Glavičice u rejonu Starog Ugljevika zbog aktiviranog klizišta odvijanje saobraćaja je usporeno, naizmjenično jednom trakom. Na lokalnom putu Gornja i Donja Piskavica, u mjestu Strike, saobraćaj se, zbog aktiviranog klizišta, odvija jednom trakom, naizmjenično. Zbog pokretanja klizišta, na lokalnom putu Svodna-Brezici (na području opštine Novi Grad), saobraćaj se odvija jednom trakom.

Zabranjen je saobraćaj na lokalnom putu Mala Novska Rujiška-Johovica zbog rekonstrukcije dva propusta, dok traje zabrana vozači mogu koristiti alternativne pravce.

Magla i niska oblačnost smanjuju vidljivost na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove, posebno na širem području Maglaja, Jajca, Donjeg Vakufa, Bihaća, Ključa, Orašja, Odžaka, Jablanice, Sarajeva, Zenice, Visokog, Kaknja i Gračanice, te ponegdje uz rijeke Drinu, Savu, Vrbas i Lašvu.

Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel “Vranduk” tokom dana saobraćaj se odvija dvosmjerno od pet sati do 21 čas. U vremenu od 21 čas do 00.30 vozila se propuštaju naizmjenično, dok je u vremenu od 00.30 do pet časova saobraćaj kroz tunel obustavljen.

Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase koriste obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila teža od 7,5 tona preusmjeravaju se na alternativne pravce Doboj-Šićki Brod-Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo. Zbog radova sporije se saobraćaj odvija i na magistralnim putevima Jajce-Crna Rijeka (Zdaljevac), Srebrenik-Orašje (tunel Ormanica) i Lanište-Ključ.

Foto: Milan Pilipović/RAS Srbija

Na graničnim prelazima u BiH nema dužih zadržavanja.  Vozači koji planiraju putovanje van granica Republike Srpske i BiH imaju mogućnost da provjere trenutno stanje saobraćaja na 11 graničnih prelaza – Gradiška, Gradina, Novi Grad, Kozarska Dubica, Kostajnica, Rača, Pavlovića most, Zupci, Brod, Šepak i Karakaj.

srna

Predsjednik Privredne komore RS: Smanjenje poreza i doprinosa nasušna potreba

0

Borko Đurić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekao je da privrednici unazad nekoliko godina ukazuju na problem nedostatka adekvatne radne snage i odlazak jednog broja onih koji su privredi potrebni.

On kaže da je Zakon o PDV-u odavno zreo za izmjenu te da je nedopustivo tolerisanje zloupotrebe instituta “najniže plate”, jer se time stvara nelojalna konkurencija i šteti budžet.

“Tu se treba, može i mora, uraditi mnogo više aktivnijom ulogom socijalnih partnera ili potpuno ukinuti socijalni dijalog, pa neka Vlada odlučuje sama, što sigurno ne bi bilo dobro rješenje. Dakle, malo više tolerancije i međusobnog razumijevanja i eto dogovora”, kaže Đurić.

NN: U poslovnom smislu, kakva je bila 2019. godina?

ĐURIĆ: Poslovna aktivnost odvijala se u, reklo bi se, prilično složenim uslovima, što je rezultiralo padom industrijske proizvodnje 12,2% u prvih 10 mjeseci u odnosu na isti period prethodne godine. Tome su u najvišem stepenu doprinijeli nepredviđeni problemi u energetskom sektoru, Rafineriji Brod, Hidroelektrani Dubrovnik II, remonti u termoelektranama. Kada se tome dodaju nesređeni politički odnosi na nivou BiH, neformiranje vlasti više od 14 mjeseci, što je zaustavilo finansiranje velikih infrastrukturnih projekata iz ranije odobrenih kredita, nedostatak radne snage uz značajan odlazak mladih ljudi, dobija se kompletna slika uslova privređivanja u godini iza nas. Proteklu godinu karakteriše i nekoliko započetih reformskih aktivnosti koje, dugoročno posmatrano, treba da obezbijede povoljnije uslove privređivanja. Obezbijeđene su i neke olakšice, ali to nije bilo dovoljno da se nastave ranije postignute stope rasta, te već od samog početka 2019. godine imamo pad industrijske proizvodnje u odnosu na isti period 2018.

NN: Prošlu godinu obilježio je manjak radne snage, a po svemu sudeći tako će biti i ove 2020. Gdje Vi vidite rješenje i kako zadržati te ljude

ĐURIĆ: S obzirom na to da smo, kao asocijacija privrednika, na izvoru informacija kada su u pitanju potrebe, a u vezi s tim i problemi s kojima se privrednici suočavaju, unazad nekoliko godina ukazujemo na problem nedostatka adekvatne radne snage i odlazak jednog broja onih koji su i nama potrebni. Razlozi za to su veoma kompleksni, pa je i rješenje ovog problema isto tako kompleksno. Mislim da neki započeti reformski procesi mogu doprinijeti zaustavljanju ovih trendova, a zatim u doglednoj budućnosti omogućiti i masovniji povratak, jer ne treba gubiti iz vida činjenicu da nigdje ne teku med i mlijeko. Reforma obrazovnog sistema, eliminacija sive ekonomije, veće plate, viši stepen političke sigurnosti, zapošljavanje prema kriterijumu stručnosti, sigurnija budućnost kroz perspektivnije strategije uz jasne politike za njihovo sprovođenje i, naravno, značajnija ulaganja u tehnološki razvoj, kao garanciju da će imati gdje da upotrijebe stečeno znanje i obezbijede egzistenciju. U suštini, neophodno je realizovati cilj broj jedan Programa ekonomskih reformi – podizanje konkurentnosti privrede s ciljem povećanja plata. Tu se nalazi ključ rješenja gotovo svih problema. To podrazumijeva jeftiniju i efikasniju javnu administraciju, bolje sudstvo, zdravstvo, obrazovanje u skladu s potrebama tržišta rada, javna preduzeća u funkciji potreba ostatka privrede, značajna ulaganja u tehnološki razvoj. Jednostavno, svi segmenti društva moraju biti u funkciji razvoja. Mi se zalažemo da se u narednom trogodišnjem periodu za potrebe tehnološkog razvoja privrede izdvoji po 100 miliona KM grant sredstava na godišnjem nivou kao 30% učešća u projektima, što bi uz 70% sredstava koja bi obezbijedili privredni subjekti predstavljalo ulaganje u trogodišnjem periodu od milijardu KM, što bi bitno popravilo produktivnost i konkurentnost naše privrede i otvorilo nove mogućnosti zapošljavanja visokoobrazovanih kadrova, za kojima nema potreba na tržištu rada, a koji bi uz dodatno edukovanje našli svoje mjesto u privredi. Sredstva predviđena budžetom za 2020. godinu, iako u skromnom iznosu, mogu poslužiti kao pilot projekat na kojem bi se testirali kriterijumi plasiranja i očekivani efekti ulaganja po ovom projektu. Vjerujemo da će Vlada i drugi donosioci odluka imati dovoljno razumijevanja za ovaj prijedlog, jer se ovo uklapa u opredjeljenje za ubrzanu digitalizaciju u Republici Srpskoj.

NN: Šta je ono što najviše nedostaje tržištu radne snage Republike Srpske?

ĐURIĆ: Najkraće rečeno, nedostaje usklađenost ponude s potrebama tržišta rada. Zbog toga je neophodno ubrzano sprovoditi započete reforme obrazovnog sistema, kako bi se obrazovali kadrovi potrebni privredi, a ne nezadovoljni ljudi koji će odlaziti u inostranstvo da rade nižerazredne poslove ili uzaludno čekati odgovarajući posao na Zavodu za zapošljavanje.

NN: Posljednjih nekoliko dana aktuelna je priča o izmjeni Zakona o PDV-u. Koji su zahtjevi privrede kada je u pitanju taj zakon i kako bi na privredu eventualno uticalo povećanje stope?

ĐURIĆ: Zakon o PDV-u je odavno zreo za izmjene. Zahtjevi privrede proističu iz iskustva dugogodišnje primjene postojećeg zakona i odnose se na produženje roka za plaćanje PDV-a sa 10. u mjesecu do kraja mjeseca, skraćenje roka povrata PDV-a na 30 dana, zatim redefinisanje prekršajnih odredaba na način da se propiše prekršajna kazna u novčanim rasponima, a ne u procentima, ali i smanjenje novčanih kazni za ovlašteno lice koje radi za pravno lice, jer trenutno podliježe istoj novčanoj kazni kao i pravno lice. Zahtjev privrede je i podizanje PDV praga za sve obveznike na 100.000 KM po uzoru na rješenje u okruženju. Eventualno povećanje stope PDV-a predstavljalo bi novo opterećenje za privredu. Međutim, ukoliko bi ipak do toga došlo, ta sredstva bi morala prvenstveno biti iskorištena za smanjivanje poreza i doprinosa na plate, kao i već spomenutih grantova za tehnološki razvoj privrede. U svakom drugom slučaju, to bi značilo dodatno gušenje privrede, što bi, naravno, značajno osjetili i građani.

NN: Privreda već godinama traži smanjenje poreza i doprinosa, međutim malo šta se radi na tome. Može li se očekivati snažniji privredni rast bez smanjenja poreza i doprinosa?

ĐURIĆ: Smanjenje poreza i doprinosa je nasušna potreba, ali to mora ići uporedo sa suzbijanjem sive ekonomije i iznalaženjem modela ravnomjerne i dosljedne primjene zakona na sve platioce poreza i doprinosa. Nedopustivo je tolerisanje zloupotrebe instituta “najniže plate”, čime se stvara nelojalna konkurencija i šteti budžet. Tu se treba, može i mora uraditi mnogo više aktivnijom ulogom socijalnih partnera ili potpuno ukinuti socijalni dijalog, pa neka Vlada odlučuje sama, što sigurno ne bi bilo dobro rješenje. Dakle, malo više tolerancije i međusobnog razumijevanja i eto dogovora.

NN: Srbija, Albanija i Makedonija idu u smjeru “mini-Šengena”, odnosno uvezivanja privrede, tržišta rada itd. BiH je izrazila želju da ide tim putem. Kako Vi gledate na te integracije s obzirom na to da se CEFTA danas ne poštuje?

ĐURIĆ: Sa stanovišta bržeg protoka robe i ljudi, to bi sigurno bilo dobro, po nekim pitanjima bi bilo neutralno, a po nekim, mislim da bi moglo biti i štetno. To bi nas stavilo u isti lonac, što bi moglo biti rizično u situacijama kad neka od strana ne želi da poštuje dogovorene principe, kao što je slučaj sa CEFTA. Nisam baš optimista kad su u pitanju očekivani pozitivni efekti, jer se o eventualnim negativnim uopšte ne govori, a i ne vjerujem da će to u dogledno vrijeme zaživjeti.

NN: Da li je došlo vrijeme za redefinisanje CEFTA i može li se to uraditi bez Evropske unije?

ĐURIĆ: Praksa pokazuje da već duže od godinu CEFTA uopšte ne funkcioniše, što prolazi nekažnjeno za one koji ovaj sporazum drastično krše. Bilo je i ranije kršenja CEFTA, ali ovo što je uradila Priština pokazalo je sve nedostatke mehanizama zaštite, kao i nemoć ili nepostojanje želje EU da pomogne u rješavanju tog problema. To baca sumnju na mogućnost bilo kakvih integracionih procesa na ovim prostorima, ukoliko ne budu primjenjivani isti standardi za sve, a dok EU ne shvati da je ovo prostor koji joj po mnogo čemu pripada.

nezavisne

Da li je ulazak glumice u porodicu bio uvod u sunovrat monarhije

0

Čini se da sada likuju svi oni koji su, plašeći se da bi ulazak glumice u kraljevsku porodicu označio svojevrsni sunovrat britanske monarhije, bili protiv braka britanskog princa Harija i Megan Markl. Veliku Britaniju trese “Megzit” – vojvoda i vojvotkinja od Saseksa odlučili su da odstupe sa svih kraljevskih dužnosti i započnu samostalan život.

Kraljevski par je u kratkom saopštenju objavljenom na zvaničnom profilu Instagramu naveo da žele da stvore novu ulogu za sebe u instituciji i da žele da postanu finansijski nezavisni. Ova odluka princa Harija i njegove supruge je šokirala čitavu kraljevsku porodicu, pa je i odgovor iz Bakingemske palate glasio – komplikovano je.

Da li je “Megzit” revolucija uzdrmala monarhiju

Da je zaista komplikovano, smatra i istoričar Čedomir Antić, koji podsjeća da je odluka princa Harija da se oženi Amerikankom Megan Markl, djevojkom koja je sa drugog kontinenta i koja pripada drugoj rasi, bila prava revolucija unutar britanske monarhije. Međutim, naglašava sagovornik Sputnjika, postoji određena granica do koje je kraljevska porodica spremna da se mijenja.

“Ta monarhija se pokazala kao izuzetno sposobna da se adaptira potrebama britanskog društva. Naime, od onog ‘Rul Britanija’ iz 19. veka, do onog ‘Kul Britanija’ sa kraja 20. veka, prošlo je relativno malo vremena, a izvršene su velike promene. Međutim, one su po pravilu vršene odozgo, a ne odozdo. Tako je i sada – te promene mora da inicira onaj ko je na njenom čelu, a to je kraljica Elizabeta”, napominje Antić.

Pitanje opstanka britanske monarhije, objašnjava Antić, zapravo je pitanje usklađivanja dva trenda koji su naizgled suprotstavljeni.

“Oni, sa jedne strane, moraju da održavaju tradiciju, a sa druge – moraju da se mudro modernizuju, da ne bi potpuno zastareli i kao takvi postali nepotrebni britanskom društvu, pa u tom smislu potez princa Harija nije iznenađenje. Međutim, reč je o drugom sinu princa Čarlsa, koji je četvrti ili peti u redu za nasleđe, koji je sada zasnovao novu porodicu i rešio da se odrekne dužnosti. Očigledno je da, bez obzira na veliku spremnost da nauče iz iskustava sa ledi Dajanom, kraljevska porodica ipak negde mora da zaustavi te promene koje donose novi ljudi koji u nju ulaze”, ukazuje istoričar.

Razloge za to Antić vidi u činjenici da postoji određena uloga koju u ustavnosti ima kraljevska porodica, čak i ako nema realnu vlast.

Odluka princa Harija i princeze Megan da se odreknu kraljevskih dužnosti, da žele da postanu finansijski nezavisni i svoj život nastave na relaciji Velika Britanija – Severna Amerika, šokirala je kraljevsku porodicu

“Ta uloga je vrlo često definisana državnim tradicijama ili određenim očekivanjima. Isto je i sa Britanijom. Raspoloženje stanovništva koje je u toj zemlji za republiku manje je od 20 odsto. Većina je, dakle, ipak za monarhiju, pa je shodno tome potrebno odgovoriti na očekivanja, želje, pa čak i snove prosječnog birača u Britaniji”, primjećuje Antić.

Kraljevska porodica popularnija nego ikada

U prilog tome da čak ni “Megzit” ne može previše da uzdrma stanare Bakingemske palate, govori i činjenica da se kraljevska porodica pokazala izuzetno prilagodljivom. Oni su, kaže Antić, prije skoro 100 godina, usred Prvog svjetskog rata, promijenili prezime, kako ne bi izazivali loše emocije i asocijacije svojih podanika, zato što su porodica koja je ranije vladala Hanoverom.

Tako je, dodaje, bilo i kasnije, od vremena demokratizacije britanskog i evropskog društva. Sa pojavom masovnih medija, a naročito u drugoj polovini 20. vijeka, oni su dobili potpuno drugačiji značaj od onog koji su imali ranije.

“Oni su, na neki način, prva porodica Velike Britanije i služe za ugled. Ja ne verujem da ovo može značajno da naruši ugled monarhije, jer je taj ugled, setimo se, bio na nekom istorijskom minimumu 1997. i 1998. godine, posle svih događaja u vezi sa ledi Dajanom. Danas je, međutim, ledi Dajana manje-više istorijska ličnost, jer nema nikakvog nasleđa iza nje, a kraljevska porodica je, posebno nakon rođenja praunuka kraljice Elizabete, popularnija nego ikada”, objašnjava Čedomir Antić.

Da li će princ Hari i Megan postati “Estrada”

Prema njegovim riječima, najava vojvode i vojvotkinje od Saseksa da će se odreći kraljevskih dužnosti, postati finansijski nezavisni i svoj život nastaviti na relaciji Velika Britanija – Sjeverna Amerika, otvorila je jedno od ključnih pitanja – od čega će ti ljudi živeti?

Kako navode britanski mediji, do sada su Hari i Megan oko 95 odsto prihoda dobijali od princa Čarlsa, koji je plaćao njihove javne dužnosti i pojavljivanja. U 2018. i 2019. godini, oni su na ovaj način zaradili pet miliona funti.

Ostalih pet odsto prihoda dolazi iz granta koji je u vlasništvu kraljevske porodice, a uglavnom je riječ o nekretninama. Vrijednost granta je oko 82 miliona funti i taj iznos se raspoređuje svakom članu kraljevske porodice. Takođe, princ Hari i njegov stariji brati Vilijam raspolažu nasljedstvom od 13 milijardi funti koje im je ostavila majka Dajana.

“Ulaskom jedne glumice u kraljevsku porodicu, očekivala se i određena estradizacija, međutim, sada to postaje vrlo ozbiljno pitanje, ukoliko oni zaista ne žele da budu deo kraljevske porodice, ako ne žele da žive od apanaža i ako ne žele javne funkcije i dužnosti. Hoće li onda postati neka vrsta estrade? Koja je njihova perspektiva”, pita Antić.

O perspektivi Harija i Megan spekulišu mediji širom svijeta, od toga da bi mogli u budućnosti da zarađuju od televizijskih emisija i pisanja knjiga, do toga da je “buntovni” kraljevski par u pregovorima s poznatom voditeljkom Oprom Vinfri.

Princ Hari i Megan Markl vjenčali su se 19. maja 2018. godine, a u maju prošle godine dobili su sina. Njihova veza, vjenčanje i bračni život bili su pod budnim okom javnosti, a princ Hari je upućivao oštre kritike na račun medija, jer su, kako je navodio, grubo kršili pravo na privatnost njega i njegove supruge.

Prištinski ambasador izvrijeđao Đokovića: Zaostao si, primitivac i šovinista

0
Ambasador takozvane države Kosovo u Bugarskoj Edon Cana putem tvitera izvrijeđao je najboljeg srpskog tenisera Novaka Đokovića poslije istorisjke pobjede Srbije u premijernom ATP Kupu.

Proslava titule isprovocirala je Albanca koji je osuo paljbu po srpskom teniseru, a ovakav izliv mržnje svijet još uvijek ne pamti.

Edon Cana je na tviteru prokomentarisao proslavu srpskih tenisera, a akcenat je stavio na Novaka Đokovića.

“Nakon vojnog marša (Marš na Drinu) nastavili su sa Kosovom… Možeš da budeš osvajač ATP kupa ali si duboko u sebi primitivac, zaostao i klasični balkanski nacionalista i šovinista. Nije slučajno Novak Đoković najmanje obožavani teniski šampion u istoriji tog sporta”, stoji u Caninom tvitu.

Starački dom u kojem je izgorjelo šest ljudi bio ilegalan

0
Jutro poslije tragedije u Andraševcu preseljeni su korisnici ilegalnog doma za starije. Neki su se vratili porodicama, a neki su premješteni u drugi dom.

Darinka Sviben, direktorica doma za starije osobe Lobor-grad, za Dnevnik Nove TV kaže da kod njih, s obzirom na to da se radi o teškoj, vanrednoj situaciji, u kriznom smještaju mogu ostati do šest mjeseci.

Stanislava Erdelja, direktorica Centra za socijalnu zaštitu Donja Stubica, kaže da će se raditi s korisnicima i reći će kakva je situacija.

“Ovdje nema mogućnosti ostanka jer, kao što znate, taj dom ne postoji. Dakle, ne možete zatvoriti nešto što očito nije ni otvoreno”, kaže Erdelja.

Ni izgorjeli objekt ni kuća pored njega, kao ni zaposleni i korisnici ni u čijoj evidenciji nisu ni bili, potvrđuje i Martina Gregurević Šanjug, pročelnica u Krapinsko-zagorskoj županiji.

“Nikad nije izdano rješenje o početku rada”

“Minimalni uslovi nikad nisu bili utvrđivani niti je izdano odgovarajuće rješenje o početku rada za porodičnu kuću na adresi Dolinska 22 niti drveni objekt koji se nalazi u dvorištu te kuće”, otkrila je Gregurević Šanjug.

Juče su na mjesto tragedije stigli i inspektori rada. Zatekli su, saznaje Index.hr pet radnika. Od vlasnice doma sutra će zatražiti sve ugovore o radu.