Antibiotici nisu za prehladu i grip

0

Potrošnja antibiotika u Republici Srpskoj konstantno raste, uprkos upozorenjima stručnjaka da prekomjerna upotreba ovih medikamenata može dovesti u pitanje liječenje velikog broja infekcija izazvanih bakterijama.

Načelnica Službe za farmaciju u Institutu za javno zdravstvo RS Mirjana Đermanović kaže da je, prema podacima o ukupnoj potrošnji antibiotika koje institutu dostavljaju apoteke, vidljivo da je potrošnja antibakterijskih lijekova u 2017. godini iznosila 22,4 dozvoljene dnevne doze (DDD), dok je taj broj lani dostigao 25,5 DDD.

– Ako posmatramo Holandiju, Norvešku ili Austriju imamo gotovo duplo veću potrošnju u odnosu na njih, a sa druge strane daleko smo bolji od Grčke, Kipra, Turske, koji bilježe potrošnju i do 40 DDD – kazala je Đermanovićeva.

Ona upozorava da prekomjerna upotreba antibiotika može dovesti do rezistencije na ove lijekove, koja vremenom nastaje kao posljedica mutacije bakterijskih gena.

– Pojavu rezistencije znatno ubrzava prekomjerna i neopravdana upotreba antibiotika kao, na primjer, za liječenje virusnih infekcija i upotreba u veterinarskoj medicini. Antibiotici nisu lijekovi za prehladu i grip i građanima preporučujem da ih koriste samo kada im ih preporuči ljekar. Terapija treba da traje onoliko dugo koliko je ljekar odredio i u dozi koja je propisana – navela je Đermanovićeva i posavjetovala pacijente da infekcije sprečavaju redovnim pranjem ruku, spremanjem hrane u higijenskim uslovima, izbjegavanjem kontakta sa bolesnim ljudima te redovnom vakcinacijom.

S druge strane, troškovi Fonda zdravstvenog osiguranja RS, kada su u pitanju ovi medikamenti se smanjuju, jer je broj izdatih recepata za antibiotike koji se nalaze na njihovoj listi iz godine u godinu sve manji.

– Ljekari su za devet mjeseci ove godine pacijentima izdali 217.239 recepata za antibiotike, što je fond koštalo oko 1,2 miliona KM. U istom periodu prošle godine broj recepata iznosio je 232.546, dok je recimo za cijelu 2013. godinu taj broj dostigao 449.023 recepta – rekli su u fondu i dodali da raspolažu samo podacima o izdatim receptima za one antibiotike koji se nalaze na njihovoj listi, ali ne i za one koji se prodaju na tržištu a fond ih ne finansira.

Da je posljednjih godina potrošnja antibakterijskih lijekova povećana tvrde i u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, ističući da se oni moraju koristiti pažljivije.

– Na antibakterijske lijekove u BiH lani je potrošeno 30,97 miliona KM, a tri antibiotika koja su imala najveću potrošnju su “amoksicilin”, “enzim inhibitor” i “ciprofloksacin” – rekli su u Agenciji za lijekove i dodali da bi, ukoliko ne bude djelovano odmah, antimikrobna rezistencija u budućnosti mogla ugroziti mogućnost liječenja brojnih danas izlječivih infektivnih bolesti

Kupovina na komad

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS su naveli da postoji mogućnost izdavanja antibiotika na komad, čime se sprečava neracionalna upotreba i lagerovanje tih lijekova u kućnim apotekama.

– Staranjem zaliha u kućama stvara se mogućnost posezanja za antibioticima i u onim situacijama kada ih nije ljekar preporučio, što može biti štetno po zdravlje – pojasnili su u fondu.

(Glas Srpske)

Dodik: Migranti bi mogli predstavljati bezbjednosni problem

0

Građani Republike Srpske zabrinuti su zbog migranata koji bi mogli predstavljati problem sa stanovišta bezbjednosti jer većina njih ulazi u BiH bez dokumenata, pa se ne zna ni ko su ni šta su, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

– Te ljude razumijemo sa humanitarnog aspekta, ali smatramo da bi bilo kakvo njihovo stacioniranje na teritoriji Republike Srpske ugrožavalo bezbjednost lokalne sredine i ljudi koji tu žive – rekao je Dodik i naglasio da većina migranata ne želi da ostane na teritoriji Republike Srpske.

Navodeći primjer da u Bihaću i nekim drugim područjima u Federaciji BiH migranti iznajmljuju privatne stanove i kuće, Dodik je istakao da oni teže da idu ka zemljama EU i da su na teritoriju BiH stigli iz drugih zemalja od kojih su neke članice EU.

– EU je nekorektna i bira migrante koji su sposobni za neke poslove, a ostaju ljudi koji su u stanju humanitarne potrebe. Od Savjeta ministara smo tri puta tražili cjelovit i opsežan operativni plan za taj problem i nijednom ga nismo dobili – rekao je Dodik za N1.

Prema njegovim riječima, migraciona politika je u izvornoj nadležnosti BiH što podrazumijeva da se preduzimaju mjere na granici.

– Јa sam za to da se ojača granica BiH. Nisam za to da vojska izlazi na granicu sa Srbijom, ali jesam da tužilaštva, Granična policija, Agencija za istrage i zaštitu, policije Republike Srpske i Federacije BiH naprave operativne plan i spriječe ileglani prevoz migranata, što bi značajno smanjilo njihov priliv”, rekao je Dodik.

Govoreći o inicijativi koju je pokrenuo predjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić da se zbog izgradnje Pelješkog mosta tuži Hrvatska, Dodik je ocijenio da to nije u interesu BiH.

– Sredstva za gradnju je odobrila EU i s time se saglasila. U tom slučaju bi imali problem sa EU i sa Hrvatskom – rekao je Dodik, izraživši uvjerenje da most ne sprečava izlazak BiH na otvoreno more.

On je istakao da je u BiH neophodan dogovor na bazi onog što piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu, te ponovio da BiH sada ima priliku da se unutrašnji faktori dogovore kako bi se na bazi toga omogućilo da desetak godina nesmetano funkcioniše.

– Ako BiH nastavi ovako da ignoriše srpske nacionalne pozicije i prava, protiv sam te BiH – rekao je Dodik, navodeći da se Republika Srpska sprema da izađe iz dva-tri sporazuma koje je donijela na bazi sporazumijevanja entiteta.

Dodik je ukazao da je neophodno uvažiti realnost da danas autoritet i snaga međunarodne zajednice više nije kao što je bila prije pet ili 10 godina.

– Čovjek sam koji dan danas u svemu što radim nastojim da spriječim bilo kakvo nasilje – rekao je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.

Ističući da se zalaže za poštovanje Ustava, te da se sam sebi nekad čini kao Don Kihot koji brani izvorne principe Dejtonskog sporazuma, kao jedinog načina opstanka BiH, Dodik je naveo da njega, istovremeno, proglašavaju antidejtonskim, umjesto SDA koja u svojoj Deklaraciji BiH naziva “republikom”.

(Srna)

Od sada možete odsjesti u kući u kojoj je rođen Hari Poter

0

Sve obožavaoce franšize o čarobnjaku Hariju Poteru obradovaće informacija da je njegov dom, u kojem je živio sa roditeljima Lili i Džejmsom, otvoren za javnost.

Prije nego pomislite da ćete imati priliku vidjeti sobicu ispod stubišta u kojem je odrastao mali čarobnjak, važno je objasniti da se ne radi o kući Harijevog tetka i tetke, već o kući u kojoj se rodio i u njoj živio prije smrti svojih roditelja.

Kuća se nalazi u Engleskoj, a poznatija je pod imenom De Vere kuća. Dobila je najviše ocjene za uslugu, a moguće ju je iznajmiti preko Airbnb servisa. Cijena jednog noćenja iznosi 142 dolara, a za taj novac ćete dobiti pristup u dvije sobe od kojih svaka ima zasebno kupatilo. Osim toga, moći ćete uživati u privatnoj sobi sa kaminom i pogledom na baštu, koja je takođe dostupna na korištenje.

Kućica se nalazi u samom centru grada srednjovjekovnog gradića Lavenhama, a termini za noćenja su skoro uvijek popunjeni.

(Agencije)

Večeras predstava ”AH, TI BOGOVI”

0

Mulić o poplavama: Situacija bolja, ali opasnost nije prošla

0

Hidrološka situacija na području Crne Gore jutros je znatno bolja, ali daleko od toga da je prošla opasnost i da se prelazi na redovan režim rada, izjavio je generalni direktor Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore Mirsad Mulić.

– Vjerujem da će neizvjesnost jučerašnjeg dana zamijeniti mirniji dan u kome će biti prostora da se saniraju posljedice poplava i da se građani na ugroženom području pripreme za eventualno novi talas jer meteorolozi najavljuju padavine i narednih dana – rekao je Mulić Radio-televiziji Crne Gore.

On je istakao da je juče crnogorski Direktorat imao komunikaciju s kolegama iz Albanije, koji su rekli da nisu ispuštali vodu iz “Hidroelektrane na Drimu”, što je ohrabrujuće.

– Dodatno smo upozorili službe u Ulcinju da prate situaciju na terenu i vodostaj Bojane. Imamo povoljniju situaciju i vjerujem da je u ovom trenutku opasnost od poplava u priobalnom području Skadarskog jezera i područja Bojane svedena na minimum ili da čak ne postoji – dodao je Mulić.

Prema njegovim riječima, ogromne kiše napravile su i probleme u saobraćajnoj komunikaciju usljed velikih količina vode na putevima, zbog odrona.

U Crnoj Gori juče je pala velika količina kiše, što je, naročito na području Nikšića i Kolašina, ugrozilo stambene i poslovne objekte i druga dobra.

(RTRS)

Radio Prnjavor “Razgovor sa povodom”: Goran Deket Komunalna policija

0

U novom izdanju emsije “Razgovor sa povodom” u programu Radio Prnjavora, razgovarali smo sa Goranom Deketom, prvim čovjekom Komunalne policije opštine Prnjavor.

Kako je uređen sistem parkiranja u gradu, problemi sa deponovanjem smeća, kontrola radnog vremena lokala i saradnja sa drugim institucijama od inspekcija do policije.

Razgovor sa povodom u programu Radio Prnjavora četvrtak u 10.00 časova i reprizno ponedjeljak u 15.00 časova.

Radio Prnjavor

Majkićeva upozorava – SMS porukama usvojiće ANP?!

0

Delegat Kluba Srba u Domu naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić upozorila je u izjavi Srni da bi Savjet ministara u tehničkom mandatu na narednoj sjednici 12. novembra, pod tačkom materijali iz nadležnosti Komisije za NATO integracioni proces BiH, mogao usvojiti Nacrt godišnjeg nacionalnog programa /ANP/.

– Sjednica zakazana za 12. novembar ima opsežan dnevni red od 75 tačaka i tekuća pitanja, sa velikom vjerovatnoćom, da će neke od tačaka biti naknadno dodate, kao na primjer imenovanje direktora Agencije za istrage i zaštitu BiH – rekla je Majkićeva.

Ona je istakla da je pod tačkom 44 predloženog dnevnog reda kamufliran Nacrt godišnjeg nacionalnog programa BiH 2018-2019. godine, koji je u nekoliko navrata skidan sa dnevnog reda sjednica Savjeta ministara, što se posljednji put dogodilo 4. marta.

– Ključno pitanje je da li će Savjet ministara u tehničkom mandatu ovog puta donijeti odluku u vezi slanja ANP-a u Brisel i time, uz podršku srpskih ministara u Savjetu ministara u tehničkom mandatu, ispuniti želje bošnjačkih i hrvatskih političara kada je u pitanju NATO put BiH – ukazala je ona.

Ona je ocijenila da je moguće da stavljanje ove tačke na dnevni red predstojeće sjednice Savjeta ministara u tehničkom mandatu predstavlja samo opipavanje pulsa u Republici Srpskoj, iako nema sumnje da zadržavanje SDS-a i PDP-a na vlasti na nivou BiH već više od godinu dana zahtijeva “vraćanje duga političkom Sarajevu i međunarodnoj zajednici prihvatanjem ANP-a”.

– Koja god varijanta bude prevladala na narednoj sjednici Savjeta ministara u tehničkom mandatu, evidentno je da SDS i PDP održavaju ANP i dalje živim bez obzira na Rezoluciju Narodne skupštine BiH o vojnoj neutralnosti – navela je Majkićeva.

Osvrćući se na nedavnu izjavu ministra odbrane u Savjetu ministara u tehničkom manadatu Marine Pendeš da se bliži kraj 2019. godine, te da je neophodno preimenovati ANP za narednu godinu, Majkićeva je upozorila da nije slučajno da je to pitanje na predloženom dnevnom redu sjednice zakazane za 12. novembar, kako bi se, možda, usvojilo tokom telefonske sjednici na kojoj se glasa SMS porukama.

(Srna)

Dogodilo se na današnji datum, 7. novembar

0
Na današnji datum

Danas je četvrtak, 7. novembar, 312. dan 2019. Do kraja godine ima 53 dana.

1598. – Rođen španski slikar Fransisko de Surbaran, jedan od najznačajnijih umjetnika 17. vijeka, koji je snažnim, gotovo brutalnim realističkim postupkom obrađivao religijske teme. Slikajući u baroknom maniru koristio je oštar kontrast svjetlosti i tame radi postizanja ekstatičnog dramatskog izraza.

1781. – Zločinačka rimokatolička inkvizicija u Sevilji posljednji put u Španiji javno spalila “grešnike” optužene za jeres.

1867. – Rođena Marija Sklodovska, poljski fizičar, poznata kao Marija Kiri, koja je dva puta dobila Nobelovu nagradu. Ona i njen suprug Pjer Kiri iz rude urana izdvojili su nove elemente – radijum i polonijum. Prva je žena koja je stekla akademsku titulu pariske Akademije medicine i postala šef Katedre za fiziku na Sorboni. Bila je osnivač i direktor Instituta za radijum u Parizu. S Pjerom je 1903. podijelila Nobelovu nagradu za fiziku, a 1911. je sama dobila Nobelovu nagradu za hemiju. Poslije Pjerove smrti 1906. je otkrila radioaktivnost torijuma. U čast bračnog para Kiri, jedna mjerna jedinica u fizici je nazvana “kiri”.

1879. – Rođen ruski revolucionar jevrejskog porijekla Lav Davidovič Bronštajn, poznat kao Lav Trocki, jedan od vođa Oktobarske revolucije 1917. Učestvovao je i u revoluciji 1905. tokom koje je predvodio Petrogradski sovjet. U vrijeme balkanskih ratova 1912. i 1913. dvaput je boravio u Srbiji kao ratni dopisnik “Pravde”. U Oktobarskoj revoluciji ponovo je postao predsjednik uticajnog Petrogradskog sovjeta. Bio je i član Politbiroa boljševičke partije, a kao šef diplomatije u prvoj sovjetskoj vladi pregovarao je s NJemačkom o zaključenju mira u Prvom svjetskom ratu. Od 1918. do 1924. je kao vojni komesar i predsjednik sovjetskog Vojno-revolucionarnog komiteta udario temelje Crvene armije. Od 1923. je predvodio opoziciju u boljševičkoj partiji i već tada se sukobio s Josifom Visarionovičem DŽugašvilijem /Staljin/, a sukob je pojačan 1926. kad je postao vođa “ujedinjene opozicije”. Staljin je 1927. izdejstvovao njegovo isključenje iz partije, 1929. protjerivanje iz SSSR, a 1940. je organizovao ubistvo Trockog u Meksiku.

1913. – Rođen francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957, čiji se književni rad temelji na ideji o apsurdu /simbolika mita o Sizifu/ i revoltu /simbolika mita o Prometeju/. Apsurdnosti svijeta je suprotstavio stvaralaštvo, jer, kako je napisao, “stvarati znači dvaput živjeti”. Poginuo je 1960. u saobraćajnoj nesreći. Djela: romani “Stranac”, “Kuga”, “Pad”, pozorišni komadi “Kaligula”, “Pravednici”, “Opsadno stanje”, “Nesporazum”, eseji “Svadba”, “Mit o Sizifu”, “Pisma njemačkom prijatelju”, “Pobunjeni čovjek”.

1917. – U Petrogradu pod vođstvom lidera boljševika Vladimira Iljiča Uljanova /Lenjin/ počela Oktobarska revolucija i srušena privremena ruska vlada Aleksandra Fjodoroviča Kerenskog. U rano jutro “Crvena garda” i revolucionarne jedinice zaposjele su važne objekte u gradu, a zatim je Vojno-revolucionarni komitet objavio proglas o padu privremene vlade i vlast je preuzeo Petrogradski sovjet radničkih i vojnih deputata. Dok su ustanici jurišali na Zimski dvorac, u Smoljnom je Drugi kongres sovjeta radničkih i vojničkih deputata izabrao prvu revolucionarnu radničko-seljačku vladu s Lenjinom na čelu.

1937. – U Beogradu, na uglu ulica Grobljanske /Ruzveltova/ i Kralja Aleksandra, postavljen spomenik Vuku Stefanoviću – Karadžiću. Inicijator je bila Srpska književna zadruga, a spomenik je izradio vajar Đorđe Jovanović. Spomenik je izliven u bronzi i na njemu piše “Vuku – srpski narod”.

1944. – Predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt četvrti put izabran za šefa države, što je jedinstven slučaj u američkoj istoriji.

1946. – Završena prva savezna radna akcija omladine Jugoslavije na željezničkoj pruzi Brčko – Banovići. Oko 70.000 mladih iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva za 190 dana izgradilo je prugu dugu 90 kilometara.

1956. – Generalna skupština UN izglasala rezoluciju kojom je Velikoj Britaniji, Francuskoj i Izraelu naređeno da odmah povuku trupe iz Egipta.

1973. – SAD i Egipat uspostavili pune diplomatske odnose, prekinute poslije šestodnevnog rata 1967. u kojem je izraelska armija do nogu potukla egipatske snage.

1980. – Umro američki filmski glumac Stiv Mekvin, koji je najčešće igrao u avanturističkim filmovima, obilježivši ih snažnim temperamentom i ličnim šarmom. Filmovi: “Sedmorica veličanstvenih”, “Sinsinati Kid”, “Šampion rodea”, “Bjeg”, “Leptir”, “Tom Horn”, “Lovac”.

1987. – Predsjednika Habiba Burgibu, na vlasti od sticanja nezavisnosti Tunisa 1956, u udaru bez prolivanja krvi oborio je njegov premijer Zin el Abidin Bin Ali, koji je rekao da je 84-godišnji lider isuviše senilan da bi vladao. Burgiba je 1974. proglašen doživotnim predsjednikom Tunisa.

1990. – Meri Robinson postala prva žena predsjednik Irske.

1992. – Umro slovački državnik Aleksander Dubček, vođa pokreta reformi u Čehoslovačkoj krajem šezdesetih godina 20. vijeka, nazvanih “Praško proljeće”. Bio je najistaknutiji protagonista demokratizacije i preporoda društva i Komunističke partije Čehoslovačke /KPČ/ i izgradnje “socijalizma s ljudskim likom”. U Drugom svjetskom ratu je učestvovao 1944. u slovačkom narodnom ustanku. Od 1963. bio je na čelu Komunističke partije Slovačke, a u januara 1968. je izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta KPČ umjesto Antonjina Novotnog. Svrgnut je poslije vojne intervencije pet zemalja Varšavskog pakta u avgustu 1968. U decembru 1969. je naimenovan za ambasadora u Turskoj, ali je već 1970. opozvan i potom je proveo skoro dvije decenije u potpunoj političkoj izolaciji. Poslije pada komunističkog režima 1989. je izabran za predsjednika čehoslovačkog parlamenta.

1996. – Pad nigerijskog putničkog aviona “boing 727” oko 40 kilometara istočno od Lagosa nije preživio niko od 142 putnika i članova posade.

1998. – Na Zemlju sletio spejs šatl “Diskaveri”, u čijoj je posadi bio i 77-godišnji veteran američke astronautike DŽon Glen, poslije desetodnevne nostalgične misije, 36 godina nakon Glenovog prvog kosmičkog leta.

2000. – Održani predsjednički izbori u SAD. Zbog neizvjesnog rezultata između republikanca DŽordža Buša – Mlađeg i demokrate Al Gora na Floridi preduzeto ručno prebrojavanje glasova, koje je trajalo više od mjesec dana.

2000. – U bolnici Sent Meri u Mančesteru britanski hirurzi uspjeli razdvojiti sijamske blizance u javnosti poznate kao DŽodi i Meri, okončavajući tokom operacije život jedne bebe. Djevojčice su rođene 8. avgusta sa spojenim donjim dijelom tijela, sa jednim srcem i plućima.

2002 – Na referendumu na Gibraltaru, velikom većinom glasova odbijen je britansko-španski plan o podeli suvereniteta nad ovom kolonijom, što je izazvalo zastoj u pregovorima između Londona i Madrida.

2004 – Umro je južnoafrički scenarista Gibson Kente, osnivač pozorišta Crnaca, koji je otvoreno priznao da ima AIDS.

2007 – Srbija je u Briselu parafirala s Evropskom unijom Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Sporazum su parafirali potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić i komesar za proširenje EU Oli Ren. Pregovori sa EU trajali su dve godine, uključujući i jednogodišnji prekid.

2010 – U Mjanmaru su održani parlamentarni izbori, prvi put posle 20 godina. U toj zemlji (bivša Burma) od 1962. je na vlasti vojna hunta.

2015 – Umro Jicak Navon (Yitzhak), peti predsednik Izraela, glavni savetnik jednog od osnivača Izraela, Davida Ben-Guriona, prvog premijera Izraela.

2018 – Kosovska carina počela primenu odluke kosovske vlade o uvođenju takse od 10% na robu koja se na Kosovo uvozi iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

/Srna/Beta/

1...1.6411.6421.643...4.576Stranica 1.642 of 4.576