Policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske izvršili su pretres auto-radionica na području grada Banjaluke u vlasništvu P.D. a koji se sumnjiči za tešku krađu i prikirivanje.

Prilikom pretresa privremeno je oduzeto putničko vozilo BMW 5-F10, sive boje, bez registarskih oznaka i dokumentacije, dijelovi motora, dijelovi raznih vozila, vazdušni jastuk “airbag”, mobilni telefoni i druga dokumentacija.

Policija je kroz bazu “Interpola” izvršila provjere za još 38 vozila koja su zatečena na lokacijama pretresa, prilikom čega je utvrđeno da se ta vozila ne potražuju.

Pretres je izvršen pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, a po naredbi Osnovnog suda u Banjaluci, saopšteno je iz MUP-a RS.

Pripadnici Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske će u narednom periodu preduzeti dalje mjere i radnje pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka. Izvršiće se dodatna provjere za ostale auto-dijelove koji su privremeno oduzeti, kao i vještačenja radi utvrđivanja porijekla oduzetog vozila i dijelova.

(Srna)

Više od 60 odsto studenata javnih univerziteta u Republici Srpskoj politički je aktivno, dok je više od pola njih član jedne od političkih partija.

Pokazalo je ovo istraživanje studenata banjalučkog Fakulteta političkih nauka, koje je još jednom svjedočilo da sve više budućih akademaca „svoju sreću pronalazi u politici“.

Iako posljednjih godina ima sve više mladih u političkom životu Republike Srpske, još uvijek je malo onih koji su na važnim funkcijama u stranačkim i državnim strukturama.

Oni sami kao razloge za ulazak u partiju navode razne stvari, od ideala do interesa, ali stručnjaci kažu da je sistem vrednosti okrenut, pa se za većinu onih koji su odlučili da budu dio političkih partija može reći da su se „pomirili sa ovdašnjim trendovima“.

Šuka: Idu na fakultete kao članovi stranke

Politički analitičar Marko Šuka kaže da je istraživanje prilično realno i da treba raspravljati o razlozima zašto je to tako i koliko je to dobro ili loše.

– Veliki broj mladih postaje član neke partije i u srednjim školama, tako da oni postaju aktivisti i prije biračkog prava. Neki zbog roditelja, neki zbog prijatelja, a neki i zbog putovanja koje stranke organizuju i tako skupljaju tu svoju vojsku omladine – objašnjava Šuka.

Dodaje da u Republici Srpskoj mnogi mladi na fakultete dolaze kao pripadnici nekih političkih grupacija.

– Dakle, ili odlaze ili se prilagođavaju vremenu u kome žive. Svjesni da je bez toga teško doći do zaposlenja, a na kraju krajeva tu je i poruka bivšeg predsjednika Srpske koji je jasno rekao da možete biti najbolji ali da teško možete uspjeti ako niste u sistemu vlasti. Kakvu poruku to može da pošalje nekome ko ima 15 ili 16 godina – upitao je Šuka.

Kaže da je problem što mladi u svemu nastupaju dosta politički, te da o politici razgovaraju i njome se bave svi – ljekari, stomatolozi, studenti tehničkih nauka, kao i mnogi drugi.

Međunarodni dan mladih

Iako su mladi sve više politički aktivni, juče, na Međunarodni dan mladih, nisu se mogle ni vidjeti ni čuti neke veće akcija ili događaji.

Dok je u zemljama Evrope 12. avgust posvećen transformaciji obrazovanja i novim tehnologijama, kod nas su tek rijetke političke partije organizovale simbolične akcije, kako bi dio ovog dana posvetili onima kojima je namijenjen.

Izdaja lokalnog glavešine

Šuka objašnjava da ovakva situacija nije samo u Republici Srpskoj, nego u cijeloj BiH, kao i u Srbiji, Crnoj Gori, pa čak i Hrvatskoj.

– Mladi su potpuno taborovani. Kod nas postoji podjela među omladinom na one koji su na jednoj, i one koji su na drugoj strani. Oni su toliko podijeljeni da ne idu na ista mjesta i ne druže se. Prijateljstva sa suprotnim taborom se smatraju izdajom tamo nekog glavešine ili lokalnog gospodara kakvi su načelnici i gradonačelnici – rekao je Šuka.

(Srpskainfo)

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je BiH ove godine propustila odličnu šansu da dođe do kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji, jer nije mogla da obezbijedi ni najosnovniju stvar – formiranje vlasti nakon izbora.

– Ako smo sve ove godine pričali da nam je to cilj, ovo nam je bila prilika da ga ostvarimo. A mi nismo mogli da obezbijedimo osnovnu stvar – da formiramo vlast nakon izbora tako da smo propustili priliku. Tu više nije stvar ni upitnik (Evropske komisije), ni mišljenje, nego da li smo formirali vlast. Nije bilo ni elementarne stvari ni kredibilnog partnera za Evropu. Ovu godinu smo definitivno izgubili. Sada ćemo neke stvari morati da radimo ispočetka – istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da priča o formiranju Savjeta ministara, nažalost, traje deset mjeseci od završetka izbora.

– Sasvim normalno bi bilo da se odmah uđe u proces formiranja vlasti zato što se time ispunjava volja birača i sprovode izborni rezultati. Umjesto toga, sasvim bespotrebno imamo manipulacije, izmišljanje političkih igara i uslova i nekih drugih tema na štetu građana. Vidimo da SDA pokušava da to nekako razvodni ubacujući priču o dužim rokovima zbog svojih političkih potreba. Naš stav je jasan – izborni pobjednici treba da formiraju vlast i snose odgovornost za procese – rekla je Cvijanovićeva za Nezavisne novine.

Govoreći o principima koje su za formiranje vlasti na nivou BiH potpisali SNSD, HDZ BiH i SDA, Cvijanovićeva je istakla da je i političkom Sarajevu, prvenstveno SDA, postalo preteško da nose teret da blokiraju vlast.

– Oni blokiraju i evropski proces. Mi smo davno trebali da uđemo u tu skoro pa tehničku fazu, da preduzmemo korake koje je trebalo preduzeti i prema Briselu, ali u krajnjem slučaju i prema građanima, što je važnije od Brisela. Ali sa druge strane, oni imaju neku svoju političku agendu. Željeli su da pokažu neki aktivizam i da su, navodno, voljni da uđu u proces. Ali opet su pronašli `razloge` da odugovlače i spominju neke kratke rokove. Kada imate političku opredijeljenost, onda sve možete da ispoštujete u veoma kratkom vremenu. Ali bio im je prevelik pritisak pa su rekli da su se dogovorili, a sad treba da završe sve svoje kongrese i događaje – kaže Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da SDA želi da smanji prostor SNSD u vlasti, zato što za njih nije željeni partner.

– Za njih su željeni partner SDS i PDP, jer su s njima mogli bolje da sarađuju nego što su SDS i PDP željeli da sarađuju sa svojim institucijama u Srpskoj, odakle su i izabrani na pozicije. Formirali su vlast sa izbornim gubitnicima, a sad su još veći gubitnici, jer su na izborima izgubili još više glasova – podsjetila je Cvijanovićeva.

Komentarišući postavljenje godišnjeg nacionalnog programa (ANP) kao uslov za formiranje vlasti, ona je rekla da je to izmišljena tema.

– To je učinjeno samo da bi mogli imati dovoljno jak `argument` da oni to odgađaju beskonačno zato što znaju da postoji rezolucija Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti. Čak su i dobronamjerni stranci jasno rekli da to nije nikakav uslov – rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o tome na šta je SNSD pristao kada je riječ o saradnji sa NATO, Cvijanovićeva je navela da je to vrlo jasno definisano u principima za formiranje vlasti na nivou BiH.

– Nikada nismo sporili da treba da postoji saradnja s NATO. Smatramo da nam saradnja s NATO treba da jačamo naše bezbjednosne kapacitete, ali to ne znači da treba da uđemo u NATO, pogotovo zato što imamo tu rezoluciju, koja se ne odnosi samo na neutralnost prema NATO nego prema bilo kojem vojnom savezu. Kada je riječ o ANP, sve je definisano u principima. Kada formiramo vlast, onda treba da definišemo sve što treba da predstavlja ta saradnja. To bi bilo logično. Ali ovdje nema logike, već samo proste političke agende i to one sirove – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da zbog preokupacije NATO i sličnim temama trenutno niko ne spominje druga pitanja koja su definisana kao obaveza, a riječ je nastavku ekonomskih, socijalnih i drugih reformi, te da treba nastaviti sa radom koji je povezan sa Reformskom agendom.

– Ta reformska agenda sadrži set mjera koje treba da poprave ekonomsko-socijalnu situaciju. Mi hoćemo da povećavamo plate i penzije. Želimo pomoći socijalnim kategorijama i poboljšati obrazovanje da ne bismo edukovali kadar koji nikad neće zaraditi platu niti imati radno mjesto. Tu je i demografska situacija, odnosno problem ljudi koji odlaze odavde, a posebna priča su migranti koji dolaze. Vlada Srpske radi, ali potrebna nam je kompaktnost i okupljenost oko reformi na svim nivoima, a mi pričamo o NATO – kaže Cvijanovićeva.

Ona je istakla da Vlada Srpske dobro radi svoj posao i da Narodna skupština izglasa sve ono što je dogovoreno.

– Ali nemoguće je završiti priču u vezi sa mostom `Bratoljub`, jer se nemamo s kim dogovoriti o tome kako realizovati dogovorene strategije i slično. Zato su neki projekti usporeni, jer su na nivou BiH uspavani, ne reaguju i ne žele da sarađuju s Srpskom. A šta oni rade? Izgube izbore i deset mjeseci sjede u foteljama. Kredibilniji bi bili da kažu da izlaze iz vlasti i da onda pokušaju ravnopravno naći svoje koalicione partnere. To bi bilo kredibilnije od njih da kažu tražite vi, tražićemo i mi – kaže Cvijanovićeva.

Govoreći o spoljnoj politici, ona je istakla da Srpska želi saradnju sa svima.

– Ne možemo da se izolujemo. Ne treba nam niko za neprijatelja. Svijet je usmjeren negdje drugo i dobro je da nismo dio toga. Loše je kad nas uvlače u te rasprave pa kažu ima lošeg uticaja ovih ili onih. Mi smo sićušni u globalnim razmjerama. Jedini način je da gradimo prijateljstvo sa svima. Partnerstvo, prijateljstvo, investicije. Negdje ćete biti samo partner, negdje pravi prijatelji. Najbitnije je da ni na političkom, ni na ekonomskom planu ni sa kim ne smijete biti u neprijateljskim odnosima – rekla je Cvijanovićeva.

(Srna)

Od dogovora ključnih političkih partija o principima za formiranje vlasti u Sarajevu juče se navršilo sedam dana, a prvih koraka u cilju ispunjavanja potpisanog još, kako stvari stoje, nema ni na vidiku.

U Sporazumu koji su potpisali lideri SNSD-a, HDZ-a BiH i SDA Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović dat je rok od mjesec dana da bude imenovan predsjedavajući Savjeta ministara BiH i time bude prekinuta blokada duga devet mjeseci na zajedničkom nivou te da bude izabran novi saziv Savjeta. Ako to ne bude ispoštovano u datom roku, dogovor, kako je rečeno nakon što je sporazum potpisan, prestaje da važi.

Jedini kandidat za novog predsjedavajućeg Savjeta je funkcioner SNSD-a i bivši ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija koji je juče za “Glas Srpske” rekao da još nema nikakvih informacija o potezima koje je potrebno da povuku strukture na nivou BiH kako bi se ušlo u proceduru za imenovanje.

– Ništa još ne znam i nisam ništa pripremao – rekao je kratko Tegeltija.

Dodik, Čović i Izetbegović su u dogovorenim principima za formiranje vlasti pozvali na formiranje Komisije za imenovanje novog saziva Savjeta ministara te ostalih tijela u skladu sa Ustavom i ostalim propisima te da Predsjedništvo BiH i Predstavnički dom Parlamenta BuH što prije zakažu sjednice da bi imenovali kandidata za predsjedavajućeg i Savjet.

Sjednicu Predsjedništva BiH, prema navodima iz SNSD-a, treba da zakaže aktuelni predsjedavajući u toj instituciji Željko Komšić koji je i lider DF-a.

– Nema ništa još. Predsjedništvo je na potezu, odnosno predsjedavajući treba da zakaže sjednicu. Vidljivo je da Komšić izražava drugačija stajališta i da se vodi stavom dijela međunarodne zajednice koja nameće rješenja koja komplikuju dogovor tri ključna politička lidera. U tome su zajedno Komšić i Mirko Šarović – kaže za “Glas Srpske” šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Staša Košarac.

Da stvari neće ići glatko i kako je dogovoreno moglo se naslutiti još u prvoj sedmici. Komšić je prije nekoliko dana poručio da će sjednica Predsjedništva na kojoj bi trebalo da bude imenovan kandidat za predsjedavajućeg biti zakazana čim budu ispoštovane sve proceduralne pretpostavke. Naveo je i da neće glasati za kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ako nema odluke o upućivanju Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) za NATO.

Procedura

Kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara predlaže Predsjedništvo BiH, a odluka o tome se dostavlja odmah Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Kandidat mora, u međuvremenu, da dobije potvrde iz Centralne izborne komisije i Agencije za istrage i zaštitu BiH da nema prepreka da stupi na tu dužnost. U Parlamentu smatra da će biti potrebne dvije sjednice Predstavničkog doma, a ističu da Predsjedništvo i na telefonskoj sjednici može da odradi svoj dio.

Predsjedavajući, prema Ustavu BiH, najkasnije u roku od 35 dana od kada dom potvrdi njegovo imenovanje, imenuje ministre i zamjenike ministara te od Predstavničkog doma traži potvrdu imenovanja.

(Glas Srpske)