Konačna verzija sporazuma o izgradnji autoputa Beograd-Sarajevo trebalo bi da bude završena u septembru, a potpisana najkasnije za dva-tri mjeseca, kada prođe proceduru kroz Savjet ministara i Predsjedništvo BiH koje donosi konačnu odluku, izjavio je Srni zamjenik resornog ministra u Savjetu ministara u tehničkom mandatu Saša Dalipagić.

On je istakao da je BiH već od Srbije dobila nacrt tog sporazuma i on nije sporan s obzirom da se u njemu navodi da će Srbija graditi most na autoputu na Drini kod Rače iz kredita koji je dobila od Turske.

“To je spojna tačka između dvije zemlje, što mora biti definisano sporazumom. U sporazumu trebaju da budu definisani i detalji o graničnom prelazu – da li će biti jedan zajednički ili dva i koje kategorije. Naš je prijedlog da se sastanak održi u septembru u Srbiji ili BiH. Mislim da će sporazum biti usaglašen na toj jednoj sjednici, jer u prijedlogu iz Srbije za Ministarstvo nema ništa sporno”, rekao je Dalipagić.

Prema njegovim riječima, Predsjedništvo BiH zadužilo je Ministarstvo komunikacija i transporta da realizuje dogovor o usaglašavanju ovog sporazuma.

“Na osnovu toga u BiH je formirana radna grupa i poslato pismo ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorani Mihajlović u kojem je obaviještena da je BiH formirala radnu grupu koja će u septembru sa istom takvom radnom grupom iz Srbije usaglašavati sporazum”, istakao je Dalipagić.

Prema njegovim riječima, u radnu grupu ispred BiH ući će predstavnici Ministarstva komunikacija i transporta, resornih ministarstava Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH), javnih preduzeća za autoputeve Srpske i FBiH, ministarstava bezbjednosti, koji će po potpisivanju sporazuma odlučivati o položaju i kategoriji graničnog prelaza, predstavnici Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji su nadležni za gradnju budućeg graničnog prelaza, te predstavnici distrikta Brčko.

Podsjetivši da je trasa autoputa Beograd-Sarajevo usaglašena, što je memorandumom potvrdio i turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan, Dalipagić navodi da je preostalo ono najvažnije – da se od Turske dobije odgovor na pitanje o načinu finansiranja, da li će to biti kreditna sredstva Turske ili neke banke, jer sumnja da Turska može da da tolika grant sredstva.

“Predsjedništvo bi trebalo da urgira kod Erdoana da se definiše način finansiranja izgradnje puta i da se to spusti na nadležne institucije. Riječ je, prema procjeni mješovite komisije Turske i BiH, o tri milijarde evra”, naglasio je Dalipagić.

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Neđo Trninić izjavio je da nakon usvajanja Prostornog plana Bijeljine, koji je jedan od preduslova za sprovođenje daljih aktivnosti na izgradnji autoputa od Beograda do Sarajeva, slijedi usvajanje plana parcelacije zemljišta i izrada planske dokumentacije, a sve kako bi izgradnja autoputa počela što prije.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović istakla je juče nakon sastanka sa predstavnicima turske kompanije “Tašjapi” da pripremni radovi za novi most na Savi u Sremskoj Rači počinju do kraja sedmice, te da time kreće gradnja autoputa Beograd-Sarajevo, na dionici od Kuzmina do Sremske Rače.

Izgradnjom autoputa Beograd-Sarajevo BiH će biti povezana sa koridorima 10 i 11 unutar Srbije, odnosno sa autoputem Beograd-Šid i saobraćajnicom preko Požege. Srbija dobija mogućnost da se poveže sa evropskim Koridorom pet koji povezuje Mađarsku, Hrvatsku i BiH.

Direktor Centra “Simon Vizental” iz Jerusalima Efraim Zurof izjavio je danas da će tačan broj žrtava u Jasenovcu biti poznat tek pošto međunarodna komisija obavi istraživanja, ukazavši da je film režisera Jakova Sedlara, u kojem se govori da u tom ustaškom logoru gotovo niko nije ubijen – apsolutna glupost.

– U komunističkom periodu govorilo se da je bilo 700.000 žrtava u Jasenovcu, što je očigledno preuveličan broj, a Hrvati su pokušali da ga minimiziraju i rekli su da ih je bilo 50.000 – rekao je Zurof na konferenciji za novinare u Beogradu.

On je, upitan da li je sada poznato koliko je ljudi stradalo u Jasenovcu, odgovorio da niko ne zna tačan broj žrtava u tom logoru.

Zurof je napomenuo i da tačan broj neće biti poznat sve dok međunarodna komisija stručnjaka ne obavi istraživanja.

– Ja procjenjujem da je to oko 100.000. Poznato je oko 83.000 imena, a mislim da je broj svakako veći. Nema sumnje da je broj od 50.000 u Hrvatskoj previše umanjen – rekao je Zurof.

On je upozorio i na filmove o toj tematici poput, kako je naveo, ostvarenja hrvatskog režisera Jakova Sedlara u kojem se govori da “niko ili skoro niko nije ubijen u Jasenovcu”.

– To je apsolutna glupost i uvreda za žrtve Jasenovca i zataškavanje ustaških zločina – rekao je Zurof.

Foto: Arhiva/RAS Srbija

Zurof je napomenuo i da se tokom komunističkog perioda govorilo da je u logoru Aušvic stradalo četiri miliona ljudi, a da je poslije pada komunizma donesen zaključak da je u tom logoru bilo 1,3 miliona žrtava.

On je naveo da je među žrtvama tog logora smrti bilo 1,1 milion Jevreja i da je to tačan broj.

Zurof je rekao i da ga je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije danas obavijestio da će izgradnja memorijalnog centra “Staro sajmište” u Beogradu ući u zakonsku proceduru, odnosno da će zakon o tome u novembru biti u Skupštini Srbije.

On je dodao i da će i jevrejska zajednica učestvovati u izgradnji tog memorijalnog centra, na mjestu gdje je tokom Drugog svjetskog rata bio koncentracioni logor u kojem su stradali Jevreji, Srbi i Romi.

Zurof je izrazio očekivanje i da će, uz posredovanje Vučića, nesuglasice u beogradskoj jevrejskoj opštini biti prevaziđene.