Cilj nam je da mladim ljudima vratimo vjeru u kvalitet visokog obrazovanja u Republici Srpskoj, rekao je Srđan Rajčević, ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske.

“Visoko obrazovanje mora biti koncipirano na tri riječi koje su identične, a to su kvalitet, kvalitet i kvalitet, što je naš primarni moto u reformi visokog obrazovanja”, rekao je on.

NN: Kako ocjenjujete stanje u visokom obrazovanju u RS, s obzirom na to da je na prvoj tematskoj sjednici Vlade rečeno da je nezadovoljavajuće?

RAJČEVIĆ: Vlada RS je izašla s vrlo jasnim stavom, a generalna konstatacija je da visoko obrazovanje nije u onom stanju razvoja u kojem bi trebalo da bude. Ono zapravo nije prilagođeno onim potrebama tržišta rada koje su neophodne da bi RS krenula u jednom novom pravcu privrednog razvoja, koji se zasniva na znanju i inovacijama. To u ovom trenutku najviše nedostaje, ono zapravo ima vrlo nizak stepen naučne produktivnosti rada u odnosu na sistem visokog obrazovanja u regionu, a da ne govorimo o EU. Naše visokoškolske ustanove nisu dovoljno međunarodno vidljive kako bismo mogli da privučemo inostrane studente.

NN: Na koji način će se, konkretno, odvijati reforma visokog obrazovanja u Republici Srpskoj?

RAJČEVIĆ: Koncipirali smo tri reformska perioda, a to je kraj 2020, kraj 2022. i kraj 2035. godine, kako bismo što više visokoobrazovni sistem usmjerili ka onim naukama koje mogu da donesu ekonomske benefite RS. Tu je, prije svega, riječ o prirodnim i tehničkim naukama, s obzirom na to da je trenutna potražnja za ovim profilima, ne samo na lokalnom, nego i na globalnom tržištu rada. Ako govorimo o tehnološkim naukama, govorimo o inovativnim kompanijama i to je ono što sada donosi najveći profit. Mi imamo intenciju da okrenemo naš visokoobrazovni sistem u tom smjeru. Manji akcenat će biti na naukama koje ne mogu donijeti neku realnu ekonomsku dobit privredi.

NN: S obzirom na to da je prva faza već stupila, na čemu se sada konkretno radi?

RAJČEVIĆ: Planiramo da u septembru na sljedeću sjednicu Narodne skupštine RS izađemo s novim zakonskim rješenjima, prije svega u Zakonu o visokom obrazovanju i Zakonu o osiguranju kvaliteta u visokom obrazovanju.

Visoko obrazovanje mora biti koncipirano na tri riječi koje su identične, a to je kvalitet, kvalitet i kvalitet, što je naš primarni moto u reformi visokog obrazovanja. Takođe, cilj je da se mladim ljudima vrati vjera u kvalitet visokog obrazovanja. To želimo da postignemo kroz reformu. Moramo ljudima vratiti vjeru i da ljudi shvate da ovdje postoji kvalitetan i objektivan sistem visokog obrazovanja, koji će na kraju krajeva tim mladim ljudima pružiti dovoljno znanja i kompetencija da mogu da osiguraju svoju budućnost u RS. To nam je primarni motiv.

NN: Kakva je saradnja visokoškolskih ustanova s privrednim društvima?

RAJČEVIĆ: Moramo biti svjesni da je ovo era informacionog društva, ono što čini primarnu razvojnu komponentu svakog društva je upravo ekonomija koja je zasnovana na znanju i inovacijama. Da bismo došli do takve ekonomije, moramo imati primarni resurs za takav vid privrednog razvoja, a to su visokoobrazovani profili. Svi naši napori kao Vlade ići će u tom pravcu, da prvi put od okončanja rata dobijemo sponu između privrede i akademske zajednice kako bismo kroz naučnoistraživački rad došli do neophodnog resursa, a to je dovoljan broj visokoobrazovanih profila koji će se po okončanju studija upuštati u poslovne poduhvate, te pokretati inovativne subjekte, odnosno poslovne modele.

NN: Svjedoci smo da je sve manje brucoša. Razmišlja li se o ukidanju pojedinih studijskih programa?

RAJČEVIĆ: Republika Srpska i Bosna i Hercegovina u cjelini se nalaze vrlo nisko na ljestvicama po broju visokoobrazovanih ljudi. Radili smo analizu, gdje smo se poredili s nekima u regionu i Evropi, gdje stojimo izuzetno nepovoljno. Po našim procjenama, u ovom trenutku imamo 8,5 odsto visokoobrazovanih u RS, što je činjenica s kojom se ne smijemo pomiriti. Upravo iz tog razloga moramo raditi na tome da više privlačimo studente na studijske programe, ali da bismo došli do toga, potrebni su nam programi koji će biti privlačni studentima i koje moramo uskladiti s potrebama.

NN: Koji su to studijski programi koji bi bili privlačni studentima?

RAJČEVIĆ: Potpuno nevjerovatno zvuči da nemamo studijske programe koji se odnose na aktuelne teme, recimo ne vidim zašto na našim javnim visokoškolskim ustanovama ne bismo organizovali programe koji se odnose na migracije stanovništva ili istraživanje klimatskih promjena. Apsolutno ću se založiti za izučavanje tih studijskih programa i njihovog uvođenja. Dolazim iz svijeta prava i informatike, to je spoj koji je atraktivan na globalnom tržištu rada. Dekanima pravnih fakulteta oba javna univerziteta sam sugerisao da pokrenu studijski program kibernetičko pravo, jer to su profili koji su nam prijeko potrebni u ovom trenutku, čime bismo mogli da privučemo i strane studente. Zato su nam inoviranje studijskih programa i usaglašavanje s onim što je potrebno jedan od osnovnih ciljeva reforme.

Obračun s onima koji neregularno izdaju diplome

NN: Da li je Ministarstvo preduzimalo neke korake nakon što je Inspektorat RS donio odluku o poništavanju diplome direktora OBA Osmana Mehmedagića? Jeste li možda u međuvremenu zaprimili žalbu na tu odluku inspekcije?

RAJČEVIĆ: Ministarstvo nije poduzimalo nikakve korake s obzirom na zakonsku nadležnost ovog ministarstva. Podsjećam da u ovim slučajevima, u upravnim stvarima, Ministarstvo ima drugostepenu nadležnost u odnosu na prvi stepen, koji je u nadležnosti prosvjetne inspekcije. Do danas nismo zaprimili žalbu stranke u postupku. Ako nam dođe takva žalba, onda ćemo uzeti u razmatranje taj slučaj. Ako se situacija bude razvijala u tom pravcu, Ministarstvo će ući u taj predmet, te izvršiti reviziju nalaza inspekcije. Postoje dvije mogućnosti, da Ministarstvo poništi prvostepeno rješenje prosvjetne inspekcije ako utvrdi da su bile određene nepravilnosti, a druga mogućnost je da potvrdi nalaze inspekcije. Takođe, tokom reforme biće mnogo propratnih aktivnosti, poput ovakvih slučajeva, te ukoliko se utvrdi da je neka visokoškolska ustanova učestvovala u neregularnostima u vezi s izdavanjem diploma, ovo ministarstvo će biti odlučno da se obračuna s takvim pojavama bez izuzetka.

nezavisne