Kakao protiv kašlja

0

Da li ste znali da kakao ima moć da ublaži simptome akutnog i hroničnog kašlja? Tako je pokazalo ispitivanje naučnika u koje je bilo uključeno 300 osoba sa upornim kašljem. Istraživači su im dvaput dnevno, tokom dvije nedjelje, davali teobromin, supstancu iz kakaa. Čak 60 odsto pacijenata je poslije eksperimenta prijavilo znatan stepen poboljšanja i smirivanja kašlja.

I prethodna istraživanja su ukazala na to da teobromin parališe refleks kašljanja. Ovaj sastojak se osim u kakao prahu, nalazi i u crnoj i mliječnoj čokoladi, pa kašalj može da se suzbije pomoću jedne do dvije štangle dnevno.

Sastojci
1 velika kašika kakao praha
1 velika kašika smeđeg šećera (ili med)
1/3 šolje mlijeka
Voda

Priprema
Stavite vodu da provri. Odlijte dio u šolju, a u džezvu sipajte kafenu kašiku kakaa. Odmah će početi da pjeni, te prelijte preostalom vodom – kao kada spremate tursku kafu. Čim ponovo zapjeni, sklonite sa vatre.

Dodajte smeđi šećer ili med (dovoljna je kafena kašika, ali ako želite slađe, možete dodati i više) i promiješajte. Dodajte malo mlijeka i uživajte.

(Nezavisne)

Snizite pritisak hranom

0

Imate visok pritisak, a želite da ga snizite prirodnim putem, a ne samo medikamentima?

Ukoliko je tako, morali biste, najprije, da povedete računa o ishrani. Već je dobro poznato šta bi trebalo da izbjegavate, a evo šest namirnica koje bi trebalo jesti, jer spuštaju pritisak.

Špinat – sva hrana bogata kalijumom pomaže u smanjenju djelovanja natrijuma u organizmu, koji može da povisi pritisak, a ovaj zeleniš je odličan primjer, jer 100 grama sadrži 558 mg kalijuma (prosječno bi trebalo unositi 4.700 mg tokom dana).

Iz istog razloga trebalo bi jesti banane. Kupite crnu čokoladu sa što većim procentom kakaoa u sebi i jedite dvije štangle nedjeljno. Prema najnovijem britanskom istraživanju, 200 grama borovnica dnevno spustiće pritisak više nego lijekovi. I najmanje dvije kašike ekstra djevičanskog maslinovog ulja dnevno znatno će sniziti pritisak na duže staze.

Mlijeko i mliječni proizvodi smanjuju rizik za pojavu hipertenzije, ali nemojte da jedete one bogate natrijumom.

(novosti.rs)

Danijel Krejg stigao u Beograd, snima novog “Bonda”?

0

Britanski glumac Danijel Krejg stigao je u Beograd, prenosi “Kurir” i navodi da je razlog najvjerovatnije snimanje 25. nastavka o agentu 007, u čijoj ulozi će se Krejg naći posljednji put.

List spekuliše da je moguće da je ideja da se Džejms Bond vrati u zemlju odakle je i potekao i da u njoj okonča svoj život, imajući u vidu da je Ijanu Flemingu inspiracija za taj lik bio srpski agent Dušan Popov, koji je jedno vrijeme i živio u Beogradu.

Među mogućim razlozima zbog kojih je Krejg došao u srpsku prestonicu “Kurir” navodi traženje lokacije za seriju “Purity”, zatim za film “The Creed of Violence”, ali navodi da je najvjerovatnije odlučeno da se novi “Bond” snima u našoj zemlji.

List podsjeća da je kada je sniman prethodni nastavak britanski Daily Mail najavio snimanje u Srbiji, ali se to nije dogodilo.

Krejg je prošle godine potvrdio da će igrati u još jednom filmu o tajnom agentu Džejsmu Bondu, ali je naglasio da će to definitivno biti i njegovo posljednje pojavljivanje u toj ulozi.

“Da li će Danijel Krejg završiti karijeru Bonda i posljednji put obući smoking agenta 007 upravo na ulicama Beograda, ostaje da saznamo do ljeta, kada je planirano i snimanje filma”, zaključuje “Kurir”.

Pronađena Pikasova “Dora Mar”

0

Holandski detektiv Artur Brand, koji traži izgubljena ili ukradena umjetnička djela širom svijeta, pronašao je Pikasovu sliku vrijednu 25 miliona evra “Portret Dore Mar”.

Slika je ukradena sa jahte saudijskog šeika na francuskoj rivijeri 1999. godine.

Brand je rekao da je predao sliku iz 1938. godine osiguravajućoj kompaniji početkom mjeseca, javio je AFP.

Otkriće “Portreta Dore Mar”, jedne od najuticajnijih ljubavnica Pabla Pikasa, predstavlja kulminaciju četvorogodišnje istrage pljačke luksuzne jahte “Koralno ostrvo”, koja je bila usidrena na Antibima.

Dvije decenije nakon krađe i bez ikakvih saznanja o tome gdje se nalazi, francuska policija je bila zbunjena i strahovalo se da je portret, koji je nekada visio na zidu kuće španskog majstora do njegove smrti 1973. godine, zauvijek izgubljen.

Ali nakon četiri godine potrage koja je vodila kroz holandsko kriminalno podzemlje, dva posrednika pojavila su se na vratima Brandove kuće u Amsterdamu prije deset dana sa nestalom slikom.

“Oni su kod sebe imali Pikasa, sada vrijednog 25 miliona evra. Slika je bila umotana u kese za smeće”, rekao je Brand za AFP. U vrijeme krađe slika je vrijedila oko sedam miliona dolara.

Ovo je još jedan uspjeh Branda, koji je prošle godine uspio da vrati Kipru ukradeni mozaik star 1.600 godina.

On je dospio u žižu javnosti 2015. godine nakon što je pronašao “Hitlerove konje”, djelo nacističkog skulptora Jozefa Toraka.

(Srna)

Kina kupuje 300 Airbusovih aviona

0

Kompanija Airbus je osigurala ugovor s Kinom koja kupuje 300 aviona, javlja BBC.

Dogovor se odnosi na kupovinu Airbusovih aviona A320 i A350 XWB, a postignut je tokom posjete kineskog predsjednika Si Đinpinga Parizu.

Kina i Airbus su se dogovorili u vrijeme kada je rival Boeing bio prisiljen prizemljiti sve svoje avione modela 737 Max 8 nakon dvije katastrofalne nesreće.

Airbus je u saopštenju naveo da će Kina kupiti 290 primjeraka modela A320 i deset primjeraka modela A30 XWB.

Izvještaji govore da je ugovor vrijedan 30 milijardi evra.

“Ponosni smo što ćemo podržati rast kineske civilne avijacije našim avionima. Naše širenje u Kini pokazuje povjerenje u kinesko tržište te našu dugoročnu posvećenost Kini i našim partnerima”, izjavio je predsjednik Airbusa.

Ugovor između Airbusa i Kine sigurno predstavlja veliki udarac za Boeing.

(Agencije)

Kraća radna sedmica nemoguća misija

0

Iako se pojedine kompanije u zapadnim zemljama sve više odlučuju na četvorodnevnu radnu sedmicu zbog produktivnosti radnika i usklađivanja poslovnog i slobodnog vremena, u RS će to još dugo biti nemoguća misija.

Rekla je ovo Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, koja smatra da je četvorodnevna radna sedmica i ulaganje u radnika dobar potez koji bi se brzo isplatio poslodavcu, te doprinio većoj produktivnosti radnika.

“Govoriti o novim trendovima u svijetu rada gdje je krajnji cilj postizanje veće produktivnosti radnika i manji psihološki pritisak na radnike, ali i posvećenost porodici, za naše poslodavce i našu sredinu je u sferi bajki”, kaže Mišićeva.

Ona kaže da jedan dio naše poslovne zajednice za produktivnost veže isključivo enormno opterećenje radnika, ulaganje u radnika doživljava kao nepovratan trošak, a ne kao stimulaciju kojom bi on bio motivisan, te mnogo kvalitetniji i produktivniji.

Mišićeva ističe da kod nas radnici ne da rade 40 sati sedmično, nego skoro pa dvije trećine radnika u realnom sektoru radi 50 sati sedmično, te dodaje da dodatni sati uglavnom nisu plaćeni. Ona tvrdi da postoje i kompanije koje paze na svoje radnike i poštuju zakonske propise, te da je skraćena sedmica moguća i kod nas.

“Mislim da bi pilot projekat mogao biti dobar, pa da mjeri produktivnost u okviru radne sedmice, te u okviru skraćene radne sedmice. Imamo dobrih kompanija i postoji mogućnost za tim. Kad bi neko ozbiljno razmišljao o tome, bila bih dio te priče”, pojasnila je Mišićeva.

Kako kaže Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, naše mašine, tehnika, te tehnologija kojom se radi to ne dozvoljavaju. On ističe da uvođenje četvorodnevne radne sedmice nije moguće, te da je RS od toga udaljena svjetlosnu godinu.

“Sve nam je na nuli, a mi pričamo o smanjenju radnih dana. Normalno je kada nešto imaš viška da smanjuješ, a kod nas svega manjka, sve u gubicima, sve u lošem stanju, male plate, a mi bismo još manje radili”, rekao je Škrebić.

On kaže da je priča o produktivnosti radnika demagogija i bacanje prašine u oči, jer nema para dok se ne zarade.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, rekao je da su rađena istraživanja u pojedinim zemljama zanimljiva i pozitivna, te da se ne mogu preslikati na našu situaciju i da bi trebalo uraditi istraživanja u našim uslovima.

“Nema razloga da sumnjamo u istraživanja da je radnik produktivniji. Istraživanja su rađena u malo drugačijim uslovima nego kod nas, jer mi imamo drugačije radne navike, mentalitet i strukturu djelatnosti kojom se bavimo”, kaže Grabovac.

On ističe da kod nas postoji takva mogućnost u određenim branšama, u kojima bi takav pristup vjerovatno imao više smisla i donio bi veću produktivnost.

“Primjenjivo je u određenim djelatnostima gdje se vrše određene analize ili kod programera, tamo gdje imate cilj da do nekog datuma završite posao. To, recimo, nije moguće uvesti u hotelu, puno je faktora koji utiču na primjenjivost i potrebno je sprovesti ozbiljnije istraživanje za ozbiljnije rezultate”, rekao je Grabovac.

(Nezavisne)

U potonuću broda četvoro mrtvih

0

Turske vlasti saopštile su da su tri žene i jedno dijete izgubili život nakon što je potonuo brod sa migrantima kod obala Turske.

Obalska straža saopštila je da je 11 migranata spaseno tokom misije potrage koja je pokrenuta rano jutros kod grada Ajvadžika, u sjeverozapadnoj provinciji DŽanakale.

Novinska agencija DHA javila je da je brod sa 15 migranata iz Irana i Avganistana plovio prema grčkom ostrvu Lezbos. Sve žrtve su iz Avganistana, navodi agencija.

Migranti pokušavaju da iz Turske uđu u Grčku, koja je dio EU, prije nego što krenu u prosperitetnije zemlje, navodi AP.

Sporazumom iz 2016. godine između Turske i EU značajno je smanjen priliv migranata, ali mnogi i dalje pokušavaju da pređu veoma opasan put.

(Srna)

Svako hoće svoje vrijeme: Slovenci su za zimsko, Hrvati za ljetno

0

Nakon spora oko Piranskog zaljeva, kadroviranja u Krškom, pršuta, a onda i terana (vrsta grožđa i vina), sad je na pomolu nova nesuglasica između Hrvatske i Slovenije.
Ovaj put je riječ o vremenskoj zoni jer Evropska unija od 2021. godine najvjerojatnije ukida izmjene zimskog i ljetnog načina računanja vremena.

Naime, kako je Jutarnjem listu potvrđeno iz slovenačkog Ministarstva infrastrukture, Slovenci su najbliže tome da se odluče za zimsko računanje vremena. Iz slovenačkog Ministarstva tokom vikenda su pojasnili da je riječ o zadržavanju zimskog odnosno srednjoevropskog sistema računanja vremena, kojem trenutno pripadaju i sve slovenačke komšije.

Slovenačka odluka, napominju dalje u svojoj službenoj izjavi, još nije konačna, jer je u toku savjetovanje između zemalja regije s namjerom da se susjedne zemlje među sobom ipak koordinišu te odaberu zajedničku vremensku zonu. Ali, iako su Slovenci, tvrde, svim susjednim zemljama uputili dopise s nekoliko pitanja vezanih uz njihova razmišljanja o vremenskoj zoni kojoj bi rado pripadale, zasad im ni iz jedne od njih navodno nije stigao nikakav odgovor.

Odgovora nema ni iz Hrvatske, a neslužbene informacije iz Ministarstva saobraćaja, mora i infrastrukture govore kako ta institucija od susjeda Slovenaca na tu temu nije ni primila nikakav dopis.

Nama to “nije u fokusu”

Osim toga, neslužbeni je stav da su Hrvati ipak skloniji izboru ljetnog načina računanja vremena, najviše zato što ovaj sistem više pogoduje grani turizma koji se u Hrvatskoj i dalje većinom svodi na “sunce i more”.

“Još uvijek nismo odradili nikakve službene konsultacije s Ministarstvom turizma, ali neslužbene su poruke da bi nam više odgovarao ljetni način. Trenutno nam ova tema baš i nije bila u fokusu, ali moguće je da ćemo zagovarati suprotno od onoga što očito zagovaraju naši susjedi Slovenci”, neslužbeno saznaje Jutzarnji list iz Ministarstva saobraćaja.

Baš kao što bi ljetno računanje vremena navodno bilo primjereno za domaći turizam, jednak argument u prilog zimskom računanju vremena imaju komšije Slovenci koji su, više nego po suncu i moru, poznatiji po zimskim turističkim programima, zdravstvenom i wellness turizmu.

Preporuka Evropskog parlamenta po tom pitanju je da se susjedne zemlje međusobno dogovore kako pripadanje različitim vremenskim zonama ne bi prouzrokovalo teškoće na saobraćajnom, ali i brojnim drugim poljima. Ne uspiju li međusobno pronaći neki zajednički jezik, Odbor za saobraćaj Evropskog parlamenta najvjerojatnije će procjenjivati izbor svake države članice pojedinačno, s namjerom da izbor zimskog odnosno ljetnog računanja vremena ne uzrokuje teškoće na unutrašnjem tržištu EU.

Toga su svjesni i Slovenci koji su očito odlučili preduhitriti hrvatsku ravnodušnost prema tom važnom pitanju pa su među prvima u susjedstvu počeli da zagovaraju zimsko računanje vremena.

Ipak, napominju da su spremni pregovarati.

“Ako će sve susjedne zemlje zadržati zimsko računanje vremena, zadržaće ga i Slovenija. Ali, ako se pokaže da EU i komšije ipak žele ljetno računanje vremena onda će Vlada Slovenije raspraviti o podršci ovoj odluci”, stoji u odgovoru slovenačkog Ministarstva infrastrukture Jutarnjem listu.

Brušenje odluke

Ipak, prema dobrom starom domaćem običaju, Slovenci bi se na hrvatsku odluku mogli načekati jer Vlada nema ni blizu na dnevnom redu raspravu o toj temi.

“Svakako bismo stav o tome trebali donijeti do kraja godine, ali Ministarstvo saobraćaja smatra da se ova odluka ne bi trebala donositi prije nego što Hrvatska provjeri kako “narod diše” po ovom pitanju. Ne mislimo pritom, naravno, na referendum, ali bilo bi dobro provesti svojevrsnu anketu među našim građanima”, neslužbeno saznaje Jutarnji list iz Ministarstva saobraćaja.

Moguće je, naravno, da taj vox populi neće biti od neke velike važnosti, baš kao što, čini se, nije bio ni u slovenačkom slučaju.

Kako prenosi žurnal24.si, prilikom ankete, koju je na nivou Unije provela Evropska komisija, 56 posto Slovenaca priklonilo se ljetnom računanju vremena, dok je zimsko odabralo 36 odsto stanovnika.

Ako se na kraju bude išlo ka ujednačenoj odluci na nivou zemalja regije, važno je napomenuti da su Mađari dosad uglavnom zagovarali ljetno računanje vremena, isto kao i Austrijanci.

Kako zasad stvari stoje, EU 2021. godine ukida izmjenu ljetnog i zimskog načina računanja vremena tako da će države članice odabrati kojoj vremenskoj zoni žele stalno da pripaju.

One zemlje koje odaberu da zadrže zimsko računanje vremena, na njega će zauvijek preći posljednje nedjelje u oktobru 2021. godine.

Tu odluku još uvijek formalnopravno treba izglasati u Evropskom parlamentu, i to na temelju drafta o kojem se posljednji put glasalo početkom ovog mjeseca, i to sa 23 glasa za i 11 glasova protiv ukidanja.

Nakon što se u Parlamentu dogovore o konačnom prijedlogu legislative o ukidanju izmjene zimskog i ljetnog računanja vremena, slijedi još i rasprava sa Vijećem ministara.

(jutarnji.hr)

1...2.3752.3762.377...4.584Stranica 2.376 of 4.584