Institucije EU očekuju da će vlasti BiH tokom marta napraviti iskorake na uspostavljanju vlasti i nastavku reformi, što bi bila najbolja reklama za dobijanje pozitivnog mišljenja i sticanje statusa kandidata za pregovore za članstvo, rekao je šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark.

Vigemark je za “Večernji list”, izdanje za BiH, istakao da je to složena procedura koja traži kompromise.

On je naglasio da EU želi što prije da vidi formiran Savjet ministara, Vladu Federacije BiH jer evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Johanes Han dolazi 28. marta u BiH, gdje će razgovarati o reformama i želio bi da vidi da postoji dogovor o formiranju Savjeta ministara.

Vigemark smatra da u kratkoročnom ili srednjoročnom periodu nisu moguće značajnije promjene Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“EU ne kaže da prava konstitutivnih naroda trebaju da budu ukinuta, a najbolji primjer je Belgija, gdje se stvari više zasnivaju na jeziku i razlikama između flamanske i valonske zajednice”, naveo je Vigemark.

On je rekao da se u BiH mnogo toga može biti usklađeno sa standardima EU i evropskim pravnim nasljeđem, bez mijenjanja zareza u Ustavu BiH, ali da će neka pitanja zahtijevati i ustavne promjene.

(Srna)

Faruk Huzejrović iz Novog Naselja, nadomak Sanskog Mosta, jedan je većih proizvođača mlijeka na području ove opštine i na svojoj farmi uzgaja preko 50 grla stoke, od čega 26 muznih krava.

Svoje poljoprivredno gazdinstvo osnovao je prije deset godina, kada se vratio iz Slovenije, gdje je dugo godina radio kao vozač.

“Nisam se pokajao niti jednog trenutka jer ovakav život ima brojne prednosti. Radeći kao vozač, malo vremena provodio sam sa ženom i djecom. Što se tiče zarade, možda sam više mogao zarađivati u Deželi, ali neke stvari se ne mogu kupiti novcem”, kaže ovaj sanski farmer. Dodaje kako u poljoprivrednoj proizvodnji sudjeluje cijela porodica, njegova supruga, dva sina i kćerka, i kaže kako se od ove djelatnosti može lijepo živjeti, ali uz puno truda i odricanja.

“Najveći problem danas u poljoprivredi je naći radnu snagu, jer niko neće da se bavi ovim poslom. To se posebno odnosi na omladinu, jer mladi svoju budućnost vide isključivo u inozemstvu, iako mnogi tamo obavljaju mnogo gore poslove”, dodaje Huzejrović.

Ističe kako na svome poljoprivrednom gazdinstvu godišnje proizvodi oko 120.000 litara mlijeka, te da, pored krava i bikova, drži stado od pedeset ovaca i živinu, a posjeduje i veći plastenik u kojem uzgaja povrtarske kulture.

Kaže kako sarađuje s mljekarom iz Gradačca i ističe kako su oni veoma korektni te da plaćaju uredno i na vrijeme.

Ovaj uzorni farmer ističe kako bi podrška države poljoprivrednicima morala biti konkretnija i snažnija.

Prema njegovim riječima, najveći problem je stara i dotrajala mehanizacija, a poljoprivrednicima je teško da u modernizaciju opreme izdvoje znatnija sredstva.

“Zatim, državni podsticaji za poljoprivrednike su vrlo mali i što je najgore, ne isplaćuju se redovno, tako da se ništa ne može planirati. Također, kako bi preživjeli i zakrpili rupe, poljoprivrednici su primorani da svaštare i bave se različitim vrstama poljoprivredne proizvodnje i sve to odvlači sredstva i energiju”, dodaje on.

I pored svih poteškoća, Huzejrović kaže kako njegova porodica od poljoprivrede sasvim solidno živi i uvjeren je kako u domaćem agraru ima budućnosti ukoliko se vrijedno i strpljivo radi.

(Nezavisne)