Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da je s predsjednicima SDA i SNSD-a razmijenio prijedloge izjave za formiranje državne vlasti, te da će u idućih par dana tri stranke odrediti po jednog predstavnika koji će usaglasiti zajednički sadržatelj te izjave.

“Realno je očekivati da zajednička izjava bude usuglašena do kraja ovog tjedna. Ako se to dogodi, imaćemo preduvjet da sjednemo i dogovorimo koncept Vijeća ministara kroz resore i da se ide na imenovanje mandatara”, izjavio je Čović u intervjuu za bh. izdanje “Večernjeg lista”.

Naglasio je da će stranke HNS-a u pregovorima na državnoj razini insistirati na ministarstvima finansija i spoljnih poslova, a da bi im mogao pripasti i resor pravde.

“Tu smo fleksibilni, a ova prva dva spomenuta ministarstva su nešto drugo. Zbog naše slabe pozicije, primarno u Predsjedništvu BiH i volje bošnjačkog naroda da bira dva člana Predsjedništva, moramo zadržati poziciju ministra vanjskih poslova koja nam omogućava, koliko-toliko, da sudjelujemo u vanjskoj politici BiH. Usto, pripadaju nam tri ili četiri zamjenička mjesta u ministarstvima, ali to je sada stvar dogovora s partnerima. U početku sve strane iznesu slične zahtjeve, pa onda pokušavamo to usklađivati po nekim pravilima, ali vjerujem da to neće biti prepreka za uspostavu vlasti ako se dogovorimo oko drugih stvari koje trenutno definiramo u ovoj kratkoj izjavi”, ustvrdio je Čović.

Kada je u pitanju izvršna vlast u Federaciji, Čović kaže da HNS još uvijek traži partnera s kojim može napraviti programsku platformu.

“Na razini Federacije mi moramo imati partnera s kojim možemo napraviti jednu reformsku agendu koja će do kraja vući prema Europskoj uniji, koja će u sebi sadržavati sve elemente i naših integracijskih aktivnosti na razini entiteta, ali i socijalne i ekonomske stabilnosti. Za nas je tu prva točka izborno zakonodavstvo i kada nađemo tog partnera sigurno ćemo brzo ići na uspostavu vlasti na razini Federacije”, pojasnio je Čović.

Govoreći o mogućnostima ustavne reforme pred današnji skup u Neumu “Evropski ustav za BiH”, Čović je kazao kako u BiH treba napraviti strukturu koja će unutar sebe uvažiti ono što imamo u sličnim državama, kao što su Švajcarska, Belgija ili neka druga višenacionalna zemlja unutar Evropske unije.

“Ja sam uvjeren da se na tom tragu, jačajući povjerenje, može napraviti iskorak ka traženju zajedničkih rješenja koje će zadovoljiti potrebe sva tri naroda. Ja kao predstavnik hrvatskog naroda mogu kazati koji su to minimumi koji se moraju zadovoljiti kada su Hrvati u pitanju, ali jednako tako treba voditi računa i o minimumu interesa drugih naroda”, kazao je Čović, dodajući kako nije realno očekivati neku aktivniju ulogu međunarodne zajednice u tom procesu.

(Fena)

Ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić potvrdio je informacije da su hrvatski obavještajci pokušavali vrbovati selefije da prenose oružje u mesdžide kako bi pokušali diskreditovati BiH.

Istovremeno, što potvrđuje i Mektić, cilj je bio potvrditi navode predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović o BiH kao potencijalnoj terorističkoj prijetnji prema Evropi, što je, podsjetimo, 2017. godine izazvalo burne reakcije u javnosti i osude i poglavara Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića, prenosi Radio Sarajevo.

Prema navodima portala Žurnal.info, obavještajci i diplomate Repulike Hrvatske pokušali su najmanje dva puta vrbovati pripadnike selefijskog pokreta iz BiH za prenošenje oružja i eksploziva u mesdžide na području Zeničko-dobojskog kantona.

Portal dalje tvrdi da je cijelom operacijom koordinirao hrvatski konzul u Tuzli Ivan Bandić, inače dugogodišnji službenik hrvatske obavještajne službe kojeg su, navodno, čak i holandske vlasti protjerale zbog paraobavještajnog djelovanja.

U sve su, prema pisanju Žurnala.info bile umiješane i osobe iz političkog i medijskog života BiH.

– Mogu potvrditi informacije takve vrste, da raspolažemo takvim informacijama da je hrvatska služba (Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), op.a.) pokušala da zavrbuje jedan broj osoba, da tako kažem, selefijskog opredjeljenja. Pokušali su da kombinuju jednu obavještajnu operaciju takvog tipa, poslije, prije svega, izjava predsjednica Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović da je BiH puna terorista i oružja i da iz Bosne prijeti terorizam, a koje sam ja demantovao kao neistinu i nebulozu.  Onda da bi se potvrdila i opravdavala njena teza, te se pokušala iskonstruisati jedna takva priča… – kazao je Mektić za Radiosarajevo.ba.

Nadalje, ministar bezbjednosti BiH je potvrdio da je u svemu “učestvovao jedan broj lica iz BiH”.

– Između ostalog i predstavnici hrvatske diplomatske mreže ovdje u BiH – naveo je on, te dodao:

– Mi smo to duže vrijeme pratili. Kad smo vidjeli da je cilj da se izvrši diskreditacija BiH, da se ona predstavi kao teroristička država i ozbiljna prijetnja za region i Evropu, onda smo preduzeli neke mjere da se to spriječi i dovede do kraja jedna takva operacija. Mi smo svojim aktivnostima presjekli jednu takvu aktivnost, nismo dozvolili da se iskonstruiše jedna takva operacija koja bi imala za cilj da se ponese i prenese jedna vrlo, vrlo ružna poruka i diskredituje država BiH – naglasio je Mektić.

Prema njegovim riječima, dešavanja izvan BiH “uopšte ne potvrđuju neke izjave o dobronamjernom odnosu prema BiH”.

Protest prema Hrvatskoj?

Na pitanje da li očekuje reakciju institucija BiH prema Hrvatskoj, uključujući i Predsjedništvo BiH i(li) Ministarstvo inostranih poslova, u smislu protestne note ili nekog drugog izraza protivljenja ovakvom načinju ponašanja diplomata susjedne zemlje, Mektić je rekao:

– Ne vjerujem da će Predsjedništvo ili neka institucija reagovati. Mi smo duboko politički podijeljeni, motivisani i rukovođeni raznim interesima, kako u BiH tako i izvan BiH. Da budem iskren, da smo imali tako neko povjerenje u političke subjekte možda bismo to odradili i na jedan drugi način… – istakao je Mektić.

Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, rekao je za “Nezavisne” da su urađene tehničke formulacije vlasti na nivou BiH i da će to biti dokument od jedne i po stranice.

“To ćemo odraditi ubrzo”, uvjerava Dodik, koji je i lider SNSD-a, i dodaje da ne postoji nikakav famozni papir o kojem mediji danima pišu kada su u pitanju principi za formiranje vlasti.

“Mislim da ne bi bilo dobro da sada svako svoje principe iznosi u javnost”, ističe Dodik za “Nezavisne” i dodaje da je većina detalja usaglašena kada su u pitanju principi, ujedno najavljujući za iduću sedmicu razgovore SNSD-a sa SDA i HDZ-om.

Naglašava da je Savjet ministara mogao biti formiran i prije Nove godine, i da je to do tada učinjeno, ova struktura vlasti, po njegovom mišljenju, mogla se definisati kao najefikasnija do sada.

“Tako ostajemo u lošem prosjeku u BiH, da i nakon pet mjeseci od izbora još pričamo o formiranju vlasti”, objašnjava Dodik i dodaje da je bespotrebno u sve ovo uvučena priča o NATO-u, te da to Evropa od BiH ne traži.

“Međutim, svakako treba uvažiti mišljenje svih i to je nešto što je važno. Naravno, uz jasno saznanje da postoje ranije doneseni zakoni o tome. To jeste činjenica, ali isto tako je činjenica da postoji platforma, odnosno Rezolucija RS o vojnoj neutralnosti. Tako da samo možemo da konstatujemo da to postoji, a to ne može da prejudicira rješenje i to treba ostaviti za kasnije razgovore”, ističe Dodik.

Sa druge strane, Bakir Izetbegović, lider SDA, rekao je da su SDA, SNSD i HDZ imali dogovor za prijedlog jedne izjave, te da je odgovor iz HDZ-a BiH stigao u ponedjeljak, a iz SNSD-a u utorak naveče.

“Vrlo smo blizu dogovora i nadam se da ćemo ga već početkom iduće sedmice imati i stvoriti preduslove za formiranje Vijeća ministara”, kazao je Izetbegović. Dodaje da je papir s principima baziran na Ustavu, zakonima i borbi protiv korupcije.

Govoreći o godišnjem nacionalnom programu za NATO, Izetbegović je rekao da to nije dio evropskog puta BiH, te da je to staro pitanje.

“Smatramo da aktivacija MAP-a nije članstvo u NATO-u, da je to tehničko pitanje i da ga ne treba dizati na politički nivo. Donijeli smo zakone, usvojili strategije, treba razvezati taj Gordijev čvor. Kada dođemo u situaciju da se odlučuje o eventualnom ulasku u NATO, to će biti posebno pitanje i trebaće ga preispitati”, kazao je on.

Poručio je partnerima SNSD-u i HDZ-u da je srpski i hrvatski blok stranaka okupljen, te da daju vremena i bošnjačkom da se okupi.

“Što nas više bude, to će reforme lakše ići”, poručio je Izetbegović i dodao da ne vidi razlog da to ne budu i dio “bh. Bloka” i SBB. Međutim, lider SBB-a Fahrudin Radončić ponovio je da ovu stranku ne zanima učešće u vlasti.

“SDA sama za sebe kaže da je najjača stranka. Ne vidim niti jedan razlog da sa SNSD i HDZ ne formiraju državnu vlast, jer za to imaju kapacitet”, rekao je on.

A, iz Delegacije EU u BiH kažu da što prije treba formirati Vijeće ministara, te da bez njegovog konstituisanja vlast nije formirana.

“Savjet ministara isključiva je odgovornost domaćih političkih aktera”, zaključio je šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Vigemark.

O reformi u Predsjedništvu pa onda u Domu naroda

Milorad Dodik kaže da nije upoznat s novom reformskom agendom Evropske komisije i da ga čudi što takav jedan dokument, ako je to u pitanju, nije prvo predstavljen u Predsjedništvu BiH, te da Dom naroda BiH nije mjesto za tu platformu.

“Predsjedništvo treba to da razmotri, a da Dom naroda to primi na znanje”, kaže Dodik.

Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije EU u BiH, juče je nakon sastanka s Kolegijumom ovog doma rekao da je nastavak socio-ekonomskih reformi veoma važan za BiH.

“Prethodna reformska agenda za četvorogodišnji period u momentu donošenja zadovoljavala je određene okolnosti i potrebe. Međutim, postoji potreba da se nastavi sa provođenjem reformi, a to znači veći broj radnih mjesta, rješavanje prekobrojne javne uprave, korupcije i tako dalje. Sve su to stvari koje treba da krenu od parlamenta”, rekao je Vigemark, koji nije govorio o papiru kojeg je predstavio Kolegijumu, a koji govori o reformama koje Evropska komisija traži od BiH.

(Nezavisne)