Uprava za igre na sreću: Ilegalno priređivanje u dva objekta u Srpcu
Na području opštine Srbac otkriveno je ilegalno priređivanje kladioničkih i elektronskih igara na sreću u ugostiteljskim objektima “Imperio” i “Boba”, saopšteno je iz Republičke uprave za igre na sreću.
Do okončanja prekršajnog postupka, privremeno je oduzeta oprema za priređivanje igara na sreću, te će protiv fizičkih lica u čijem vlasništvu su otkriveni ilegalni terminali biti preduzete mjere koje su propisane Zakonom o igrama na sreću, navedeno je u saopštenju Republičke uprave za igre na sreću.
Inspektori Republičke uprave za igre na sreću će i u narednom periodu nastaviti intenzivno sprovođenje inspekcijskih nadzora radi otkrivanja prekršaja iz oblasti igara na sreću.
(Srna)
Savjeti stručnjaka: Načini skladištenja i pripreme hrane presudni su za njenu trajnost i ispravnost
Savjeti stručnjaka: Načini skladištenja i pripreme hrane presudni su za njenu trajnost i ispravnost
Svjedoci smo da dok neki na našoj Planeti imaju hrane u izobilju, uz podatak da godišnje u smeću završi oko 88 miliona tona hrani, drugi dio planete umire od gladi. Ako izuzmemo rasipništvo, postavlja se pitanje zašto hranu bacamo i da li je neka hrana jestiva nakon isteka njenog roka trajanja?
Rok trajanja predstavlja određenu vrstu garancije proizvođača hrane da je njegov proizvod zdrav i nutritivno vrijedan, ukoliko je skladišten i čuvan po uvjetima koji su propisani. Nakon navedenog datuma proizvođač ne garantuje da je proizvod siguran, te vi ustvari na svoj rizik konzumirate proizvod, navode stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Neškodljivost proizvoda
Da li hrana neškodljiva i nakon tog roka, ovisi o mnogo stvari – sastavu, tehnološkom postupku proizvodnje, postupcima sterilizacije, prehrambenim aditivima, pakiranju, načinu i mjestu čuvanja…
– Hrana s oznakom “najbolje upotrijebiti do” često nakon roka gubi tek na tzv. “senzorskoj” kvaliteti, okusu i teksturi, pa se tako bez problema mogu jesti ukiseljene namirnice, namirnice u salamuri, konzervirani proizvodi, keksi, grickalice, čokolade, tjestenina, riža, šećer, sol… Naravno, pod uvjetom da su tokom perioda od proizvodnje ili pakiranja do konzumiranja bili propisno uskladišteni, kaže Benjamin Čaušević, diplomirani inžinjer prehramenih tehnologija iz INZ-a.
Postoje mnoga istražavanja na temu rokova trajanja namirnica, a naučnici se prilično ne slažu kada je u pitanju da li treba koristiti hranu nakon što joj prođe rok trajanja. Činjenica je da se nakon određenog vremenskog perioda u hrani odvijaju biohemijski procesi koji mogu utisati na sam kvalitet hrane. Određene namirnice se nakon protoka vremena mogu kontaminirati mikroorganizmima i ne bi se nikako smjele koristiti za ljudsku upotrebu. S druge strane, zanimljiva informacija je da je med pronađen u grobnici egipatskih faraona bio lošijeg kvaliteta, ali se i dalje, nakon nekoliko hiljada godina, mogao koristiti za ljudsku ishranu.
Kisela, slana i hrana sa velikom koncentracijom šećera je manje kvarljiva, odnosno takve sredine nisu pogodne za razvoj mikroorganizama, ali opet postoji rizik da ta hrana može naštetiti našem organizmu. Plijesan koja se pojavi na sirevima nije opasna, ukoliko se na vrijeme odstrani sa sira (odrezati minimalno 2,5 cm tvrdog sira na mjestu gdje se plijesan pojavila), ako je u pitanju mekani sir pojava plijesni je i znak da nije više za upotrebu, jer plijesni otpuštaju mikotoksine od koji neki mogu biti i kancerogeni.
Svaku namirnicu je prije upotrebe potrebno pregledati organoleptički (provjera izgleda, boje, mirisa, teksture i okusa prehrambenih proizvoda (putem vida, sluha, njuha). Ako imate i najmanju sumnju da je namirnica promjenila okus, miris ili konzistenciju ne bi je trebalo koristiti, jer je i najjednostavnije i najbezbolnije liječenje daleko teže i skuplje od same namirnice.
Namirnice koje su podložne kvarenju i čije kvarenje može izazvati trovanje hranom su najčešće i najviše meso (piletina posebno), riba, mlijeko i mliječni proizvodi, žitarice. Ove namirnice su pogodno tlo za razvoj mikroorganizama koji su štetni po ljudsko zdravlje i trebalo bi ih što prije iskoristiti i držati u frižideru, zamrzivaču i u čistim posudama.
Greške prilikom spravljanja hrane
Posebnu pažnju treba posvetiti tzv. “kross kontaminaciji”. Naime, ljudi često griješe kada pripremaju određeno jelo, npr. pileću salata, jer je pripremaju istim nožem, na istoj radnoj površini, odnosno nakon mesa ne čiste nož i površinu, nego samo nastave pripremu povrća. Meso prirodno na sebi ima štetne mikroorganizme koji se nakon termičke obrade unište, ali se na ovakav način mikroorganizmi prenesu na povrće koje neće biti termički obrađeno prije upotrebe. Stoga, higijena je najvažniji aspekt u pripremi svake vrste jela.
Ono što možemo učiniti da smanjimo količinu hrane koja se baci jeste da planiramo svoju potrošnju. većina ljudi pravi ogromne zalihe hrane koju ne mogu potrošiti, kojoj prođe rok trajanja i takva hrana se na kraju mora baciti. Hrana koja nije za ljudsku upotrebu mogla bi se daljnom preradom pretvoriti u hranu za životinje, što bi također bilo jedno od rješenja, kažu u INZ.
Oznaka „upotrebljivo do“- mora sadržavati dan, mjesec i godinu do kada se namirnica smije upotrebljavati. Ova oznaka prvenstveno se koristi za hranu kraćeg roka trajnosti. Nakon isteka datuma „upotrebljivo do“ korištenje takve hrane ili pića je zabranjeno. Naime, uprkos primjerenom izgledu i mirisu, nakon isteka datuma hrana nije prikladna.
Oznaka „najbolje upotrijebiti do“ – sadrži dan, mjesec i godinu ili mjesec i godinu ili samo godinu do kada se namirnica smije upotrebljavati, a koristi se u pravilu kod hrane koja ima duži rok trajnosti. Takva hrana može se konzumirati do zadnjeg dana u mjesecu koji je naveden, a nakon toga se hrana smatra neprikladna za daljnju upotrebu iako ne znači da je zdravstveno neispravna. Postoje određene vrste namirnica koje ne zahtijevaju oznaku datuma (npr. svježe voće i povrće koje nije oguljeno, narezano i sl. obrađeno, dnevni pekarski proizvodi i „suhi“ kolači, šećer, sol , ocat).
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica
Poreska uprava može blokirati sve stranice na internetu
Poreska uprava u Hrvatskoj od početka godine može da blokira bilo koju stranicu na internetu za koju procijeni da je “štetna za društvenu zajednicu”.
Advokat Vlaho Hrdalo kaže da se Hrvatska ovakvim zakonskim rješenjem svrstala uz zemlje poput Sjeverne Koreje, Pakistana ili Sudana.
Hrdalo smatra da ovakav zakon daje prevelika ovlaštenja Poreskoj upravi, odnosno da se može iskoristiti protiv osobe za koju prethodno nije pravosnažno utvrđeno da je počinila neko kažnjivo djelo, piše portal “Indeks”.
Prema njegovim riječima, ovakav zakon omogućava Poreskoj da prvo sruši internet stranicu, ali da razliku od te ustanove dokaze treba da obezbijedi vlasnik.
Hrdalo je naveo da su moguće zloupotrebe Zakona, te da je to dodatno oružje osobama iz sistema koje se žele s nekim obračunavati.
Prema Opštem poreskom zakonu, koji je u Hrvatskoj stupio na snagu 1. januara, Poreska uprava može blokirati bilo koju stranicu na internetu za koju, prema nedefinisanim kriterijumima, procijeni da je štetna.
“Indeks” navodi da i u drugim evropskim zemljama, poput Francuske, Belgije, Danske, Estonije, Poljske ili Češke, postoji mogućnost da poreska ili druga državna tijela blokiraju sadržaj na internetu, ali su njihova ovlaštenja znatno preciznije definisana.
Iz Poreske uprave su naveli da je riječ o kontroli obavljanja djelatnosti putem interneta i propisivanju normativnih mehanizama koji će omogućiti da se spriječi poslovanje putem interneta kada se obavlja izvan zakonskih okvira.
Dodatni razlog za propisivanje navedene odredbe je da se spriječi da se obavljanjem privredne djelatnosti putem interneta izbjegne oporezivanje prihoda, a sprečava se i teško nadoknadiva šteta za društvenu zajednicu, poručili su iz Poreske.
Blokada stranica biće prekinuta kada pravno ili fizičko lice ispuni uslove za obavljanje privredne djelatnosti u skladu sa posebnim propisima, koji su na snazi.
(Srna)
U subotu, 26. januara, Svetosavski šahovski turnir
Šahovski klub POŠK biće u subotu 26.januara domaćin i organizator tradicionalnog ,26. Svetosavskog šahovskog turnira.
Takmičenje počinje u subotu 26.januara od 9 časova,do kada se primaju prijave.Kotizacija je deset maraka,a turnir će trajati jedan dan.
Nastupati mogu svi zainteresovni šahiti bez obzira na kategoriju.Pokrovitelj je načelnik opštine Prnjavor.
Za najuspješnije učesnike obezbijeđeno je osam novčanih nagrada. Dobro došli na subotnji Svetosavski šahovski turnir u Potočanima,poručuju iz rukovodstva Šahovskog kluba POŠK./prnjavorlive.info/
Kako se vi osjećate: Danas je najdepresivniji dan u godini
Treći ponedjeljak u januaru u svijetu je poznat i kao „plavi ponedjeljak“ i smatra se najdepresivnijim danom u godini.
Ovu teoriju razvio je Klif Arnal Kradifu, a zapravo je riječ o marketinškom triku, s obzirom da u ovo doba godine splasne praznična euforija, a time i kupovna moć.
Na loše raspoloženje ljudi, smatra se, utiče finansijska situacija nakon novogodišnjih praznika, loše vrijeme i iščekivanje ljeta.
Stručnjaci smatraju da je riječ o emotivnoj ispražnjenosti uz besparicu nakon atmosfere radosti i slavlja uz najbliže prijatelje i rodbinu.
Srbija: Otkriveno veliko nalazište zlata i srebra
Kanadska istraživačka firma “Medgold risorsis” pronašla je u južnoj Srbiji odlične indikatore da se u tom kraju nalaze bogata nalazišta zlata i srebra, pišu “Večenje novosti”.
U istraživanju rudnog bogatstva pod nazivom “Tlamino projekat” ova kompanija je, na samoj granici Srbije sa Bugarskom i Makedonijom, pronašla sloj od 40 metara koji sadrži 8,32 grama zlata po toni i skoro 193 grama srebra po toni.
Kanadska firma je, nakon toga, sklopila sporazum o zajedničkom ulaganju sa kompanijom iz svoje zemlje “Fortuna silver”, u čijem se posjedu nalaze rudnik zlata i srebra “San Hoze” u Meksiku i peruansko ležište sreba “Kailoma”, navode “Večernje novosti”.
Prema tom sporazumu, “Fortuna silver”, koja u Argentini razvija i projekat otvaranja rudnika zlata “Lindero”, obavezala se da će u dalja istraživanja ove oblasti investirati osam miliona dolara.
Planirano je da od te sume dva miliona dolara bude potrošeno tokom ove godine.
Prema tom sporazumu, “Foturna” bi, u zamjenu za finansiranje geoloških istraživanja na jugu Srbije, mogla da stekne 70 odsto vlasništva u “Talmino projektu”.
Prema navodima lista, istraživanja se rade na površini od oko 200 metara kvadratnih kilometara na teritoriji Srbije.
Dali milione na vozni park – BiH “bogatija” za hiljadu službenih vozila
Na službene limuzine u BiH tokom prošle godine potrošeno je 10,6 miliona KM, što je više nego za policijska, vatrogasna i vozila hitne pomoći, podaci su baze Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Prema ovim podacima, tokom protekle godine završeni su tenderi u ukupnoj vrijednosti većoj od 38,7 miliona KM u kojima je u BiH kupljeno 926 vozila. U ovaj iznos uračunata je vrijednost svih vozila koja su nabavljana tokom prošle godine, uključujući kamione, vozila hitne pomoći i policijska vozila, međutim, prednjače putnički automobili.
Kako navode u BIRN-u BiH, najviše automobila 2018. godine kupila je Vlada Brčko Distrikta – ukupno 48, za 1,5 milion KM. Međutim, od tog broja veći dio se odnosi na policijska i kombi vozila te traktore i motocikle, ali je tu i 18 putničkih, vrijednih više od 400.000 KM.
Najskuplje službeno vozilo prošle godine koštalo je skoro 99.000 KM, a kupljeno je za potrebe Medicinskog fakulteta u Mostaru. Na drugom mjestu je „škoda“ dobojske Toplane, vrijedna 91.000 KM.
U protekloj godini pokrenute su kupovine 66 vozila hitne pomoći, a završeni su tenderi za njih 28, na što je potrošeno oko dva miliona KM.
Treba napomenuti da su u tri tendera kupovana polovna vozila hitne pomoći. Još manje su tražena vatrogasna vozila, svega 35 puta. Do kraja godine su završeni tenderi tek za nabavku njih 11, za što je potrošeno 1,7 miliona maraka.
Za 161 policijsko vozilo kupljeno prošle godine izdvojeno je 6,2 miliona KM.
Kada se sve sabere i oduzeme, policijskih, vatrogasnih i vozila hitne pomoći ukupno je kupljeno manje nego putničkih.
Tenderski dogovori
Prema podacima BIRN-a, na 87 odsto tendera u toku prošle godine prijavila se samo po jedna kompanija.
Svih pet kompanija koje su 2018. godine imale najveći prihod od tendera, na više od polovine tih tendera one su bile jedini ponuđač.
Direktor Agencije za javne nabavke BiH Đenan Salčin rekao je da se često radi o dogovorima, te da se favorizuju određeni ponuđači.
– Jedan ili dva ponuđača su rekli „pa ne bih ja njemu da se mešam u posao“. Mi bežimo od korupcije ka koluziji. To je dogovor ponuđača. Nažaost oni se dogovarju teritorijalno i po ugovornim organima i tako se može vidjeti da po pojedinim ugovornim organima godinama imate iste dobavljače – rekao je Salčin.
