Putin: Ostajemo spremni za dijalog sa Vašingtonom

0

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je spreman da razgovara sa SAD po pitanju njihovog mogućeg povlačenja iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF).

-Želio bih da još jednom naglasim da smo spremni da nastavimo dijalog s našim američkim partnerima po pitanju ovog ključnog problema i nadamo se da će imati razuman pristup tome – rekao je Putin, prenosi TASS.

Putin je, međutim, dodao da će Kremlj imati odgovor ako se SAD povuku iz INF-a.

-Jasno je da povlačenje SAD ne može da prođe bez našeg odgovora – rekao je danas Putin, prenosi TAS S.
-Kada su se SAD povukle iz sporazuma o balističkim raketama, iskreno i otvoreno smo rekli da ćemo preduzeti mjere. To je i urađeno. Rusija sada ima hipersonična oružja sposobna da izbjegnu svaki sistem odbrane – istakao je ruski predsjednik.

Putin je o odgovoru Moskve danas razgovarao s najvišim zvaničnicima ruskog Ministarstva odbrane, prenosi Rojters.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je ranije ove godine da razmatra povlačenje SAD iz INF-a.

INF je sporazum potpisan 1987. godine kojim su se SAD i tadašnji Sovjetski Savez obavezali da će eliminisati nuklearne balističke rakete srednjeg i kratkog dometa.

(Agencije)

Snijeg u Krajini, obilne padavine u Hercegovini, objavljena prognoza do vikenda

0

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje oblačno vrijeme s kišom. U ranim jutarnjim satima snijeg ili susnježica se očekuju u Krajini.

Obilnije padavine na području Hercegovine i jugozapadne Bosne gdje se prognozira između 40 i 80 litara kiše po metru kvadratnom. U Hercegovini lokalno i do 100 litara.

Temperature vazduha u 8 sati: Bihać, Gornji Vakuf, Gradačac, Ivan Sedlo 0, Jajce, Banja Luka, Bugojno, Sanski Most i Zenica 1, Bjelašnica, Doboj, Sarajevo i Tuzla 2, Sokoloac i Bijeljina 3, Brčko 4, Mostar 8, Livno 12, Široki Brijeg 14, Bileća 15, Stolac i Trebinje 16, Neum 18 stepeni.

Vjetar većinom jugoistočnog smjera, a na sjeveru zemlje vjetar sjeverni i sjeverozapadni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 6 i 12, na jugu zemlje od 12 do 17, a u Krajini između 2 i 5 stepeni.

U Sarajevu oblačno s kišom. Najviša dnevna temperatura vazduha oko 9 stepeni.

Objavljena je i trodnevna prognoza:

Srijeda, 21. novembar: U Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme s kišom u jutarnjim satima i prije podne. Od poslijepodnevnih sati prestanak padavina. U Bosni padavine samo ponegdje i slabe. U Hercegovini može pasti između 10 i 30 litara kiše po metru kvadratnom. Vjetar slab sjevernog smjera. Jutarnja temperatura vazduha u Bosni između 2 i 5, a u Hercegovini od 6 do 11, a najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između 4 i 8, na jugu zemlje od 11 do 15 stepeni.

Četvrtak, 22. novembar: U većem dijelu Bosne oblačno vrijeme. Tokom dana, smanjenje oblačnosti se očekuje u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Vjetar slab sjevernog smjera. Jutarnja temperatura vazduha većinom između 2 i 6, na jugu zemlje od 6 do 10, a najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između 5 i 9, na jugu zemlje od 11 do 15 stepeni.

Petak, 23. novembar: U većem dijelu Bosne se očekuje pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini i na jugozapadu Bosne umjerena oblačnost. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura vazduha većinom između 1 i 5, na jugu zemlje od 4 do 8, a najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između 5 i 10, na jugu zemlje od 12 do 16 stepeni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorloškog zavoda.

Biometeorološka prognoza

Biometeorološka prognoza je loša. Pogoršanje vremena i niže temperature, kod osjetljivih osoba uzrokovaće pojačane tegobe u vidu reumatskih bolova, nesanice.

Veći sadržaj vlage u vazduha također će stvarati probleme hroničnim bolesnicima. Neophodno je posvetiti pažnju primjerenom odijevanju i ne pretjerivati s aktivnostima.

(radiosarajevo.ba)

Ovo morate da znate prije nego što krenete autoputem “9. januar” (FOTO, VIDEO)

0

Još šest dana je na snazi aktuelni cjenovnik za plaćanje putarina na autoputu Banjaluka – Doboj u otvorenom sistemu naplate, a od ponedjeljka „Autoputevi RS“ počinju da naplaćuju putarinu po osnovu prijeđenih kilometara.

Ekipa Srpskainfo se na licu mjesta uvjerila da je gotovo sve spremno za zatvoreni sistem naplate na autoputu „9. januar“, dužine 72 kilometra. Nešto manje od 10 feninga iznosi jedan prijeđeni kilometar, a cijela dionica košta 7 konvertibilnih maraka za vožnju automobilom.

https://www.facebook.com/srpskainfocom/videos/286804721965103/

Nakon što je Vlada RS usvojila Uredbu o visini naplate putarine, u javnosti je ostalo nejasno koliko će zapravo koštati kompletna vožnja od Banjaluke do Doboja, budući da se jednim dijelom koristi dionica autoputa Banjaluka – Gradiška na kojoj se plaća putarina od 2,5 marke (otvoreni sistem naplate). Tom računicom je ispalo da će vožnja zapravo da košta 9,5 maraka.

 

Međutim, inžinjer za kontrolu kvaliteta i informaciono-tehničke sisteme u „Autoputevima RS“ Sergej Đukić za Srpskainfo objašnjava da će cijena od Banjaluke do Doboja biti 7 maraka bez obzira na vožnju po dijelu autoputa Banjaluka – Gradiška.

 

Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija

Sergej Đukić

Sistem će funkcionisati na sljedeći način: u Jakupovcima, na autoputu Banjaluka – Gradiška, plaća se 2,5 KM za šta se uz račun dobije i vaučer. U Mahovljanima, nakon izdvajanja na autoput do Doboja, uzima se magnetna kartica.

Onaj ko izlazi u Laktašima ili u Drugovićima, na naplanoj kućici pokazuje vaučer i ne plaća više ništa. Ali, ako izlazi u Prnjavoru, pokazuje vaučer i doplaćuje još 1,5 KM (vožnja do Prnjavora je ukupno četiri KM). Onaj ko izlazi na posljednjoj naplatnoj kućici, u Kladarima, pokazuje vaučer i plaća još 4,5 KM (ukupna putarina je 7 KM).

Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija

Ono što je bitno naglasiti jeste da će trajanje vaučera biti ograničeno na optimalno vrijeme koliko vozaču treba da dođe do Doboja od Jakupovaca, uz poštovanje ograničenja brzine.

U suprotnom smjeru, uzima se magnetna kartica na naplatnoj kućici tamo gdje se ulazi na autoput. Ako se ide za Banjaluku, u Jakupovcima će platiti tačno 7 maraka, odnosno neće plaćati dodatnih 2,5 KM za vožnju po dijelu autoputa Gradiška – Banjaluka.

– Ovakav sistem biće na snazi dok ne završimo zatvoreni sistem naplate i na autoputu Banjaluka – Gradiška. Predviđeno je da i taj sistem bude u funkciji od ljeta naredne godine – kaže Đukić.

Za jedno radno mjesto 12 kandidata

„Autoputevi RS“ su raspisali konkurs za prijem 56 radnika, od čega se 25 radnih mjesta odnosi na inkasante na autoputu Banjaluka – Doboj. Kako saznajemo, na konkurs se prijavilo čak 700 ljudi, što znači na jedno radno mjesto ima zainteresovanih više od 12 potencijalnih radnika.

Konkursna procedura treba da bude okončana ove sedmice. Prosječna plata inkasanata, sa noćnim radom, toplim obrokom i regresom, iznosiće oko 1.000 KM.

( SrpskaInfo )

Prnjavorčanin u Angoli: Otišao da radi, pa se zaljubio

0

Prije tri godine životni put odveo je Prnjavorčanina Duška Milankovića u jugozapadnu Afriku, tačnije u Angolu. Otišao je trbuhom za kruhom, ali je boraveći u Angoli shvatio kako su ljudi i sa malo srećni.

Milanković trenutno boravi na jednom angloskom ostrvu u Atlanskom okenau, u mjestu Musulo, gdje radi na gradilištu montažnih kuća. Na daleki put u Afriku krenuo je posredstvom bijeljinske firme.

“Kada sam prije četiri godine upoznao vlasnika firme iz Bijeljine čuo sam da je jedna od destanacija na koju se ide raditi Angola. Djelovalo mi je zanimljivo, a nakon nekoliko mjeseci i sam se našao u Angoli,gdje sam ostao do danas”, kaže Milanković.

Prvi susret sa nepoznatom državom itekako mu je bio zanimljiv. Premda su ljudi prepuni predrasuda kada su u pitanju afričke države, za Milankovića mjesta za predrasude nema.

“Po dolasku u Angolu u početku sam posmatrao stanovništvo, stil i način života, doimio mi se Atlanski okean, kao i nisko afričko drveće sa širokim krošnjama. Takođe prvi susret sa sparnom tropskom klimom će mi ostati u posebnom sjećanju”.

U Angolu je kaže otišao da zaradi novac, a onda je shvatio da su tamo ljudi srećniji iako imaju manje, nego što je on imao prije nego što je došao u Afriku. Mnogim stvarima bio je pozitivno iznenađen, ali nekim i negativno.

“Iznenađen sam odnosom bijelaca prema crncima, crnci su ovdje još uvijek građani drugog reda. Bijelci ne žele da se miješaju sa crncima, a kolika je razlika svjedoči i to da prilikom ručka sjede za odvojenim stolovima. Stanovništvo je uglavnom nepismeno, žene rade do odmakle faze trudnoće i uglavnom same odgajaju djecu. Glavni angolski grad Luanda prepun je nevjerovatno bogatih, ali i mnogo siromašnih ljudi, gdje se u razmaku 300 metara mogu vidjeti vile bogataša, ali i kućice od slame u kojima žive siromašni”, priča Milanković.

U Angoli upoznao i ljubav

U Angolu je otišao u potrazi za zaradom, a potom se i zaljubio. Nalazi se kaže u ozbiljnoj vezi, a u skorijoj budućnosti namjerava da svoju angolsku djevojku dovede u Prnjavor.

“Puno toga lijepog me veže za Angolu, a najljepše je to što sam se zaljubio. Moja djevojka ima veliku želju da posjeti Prnjavor, pa ćemo vidjeti, možda uskoro i dođemo zajedno”, poručio je Milanković, te dodao kako su djevojke u Angoli jako ljubazne, bez predrasuda.

Prnjavor.info ( Z. A.)

Petrović preuzima dužnost v.d. generalnog direktora “Elektroprivrede”

0

Dosadašnji gradonačelnik Trebinja Luka Petrović danas će preuzeti dužnost vršioca dužnosti generalnog direktora “Elektroprivrede Republike Srpske”.

Nadzorni odbor “Elektroprivrede Republike Srpske” je u petak, 16. novembra, imenovao Petrovića za vršioca dužnosti generalnog direktora ovog preduzeća, nakon što je ostavku na ovu dužnost, iz ličnih razloga, podnijela Radmila Čičković.

Petrović je juče, posljednjeg dana na mjestu gradonačelnika, došao u Skupštinu grada da se oprosti od gradskih obornika i direktora javnih ustanova.

Petrović je u obraćanju podsjetio da je lokalna uprava, koju je on predvodio, u proteklom periodu stvorila dobru radnu atmosferu, podmladila Gradsku upravu, formirala funkcionalne mjesne zajednice, napravila srednjoročni plan kapitalnih investicija i pokrenula 32 socijalna programa, te da su imali i dobru saradnju sa Eparhijom zahumkso-hercegovačkom.

On je poručio da njegova vrata na novoj dužnosti ostaju otvorena svima iz Gradske uprave za sve što im bude trebalo.

Petrović je napomenuo da ga ja izborni rezultat delegirao na novu dužnost, dodavši da smatra da će na novoj funkciji uspjeti i više da pomogne Trebinju i Hercegovini.

On je dodao da će vršilac dužnosti gradonačelnika biti njegov dosadašnji zamjenik Mirko Ćurić, te da bi izbori trebalo da budu raspisani u zakonskom roku od 90 dana i očekuje da će to proći u mirnoj atmosferi.

(Srna)

Dodik, Džaferović i Komšić danas polažu zakletvu

0

Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić danas će položiti zakletvu i u naredne četiri godine činiće sedmi saziv Predsedništva BiH.

Tekst zakletve glasi: “Ovim se zaklinjem da ću savjesno obavljati datu mi dužnost, poštovati Ustav BiH, sprovoditi Opšti okvirni sporazum za mir i njegove anekse u celosti, štititi i unapređivati ljudska prava i osnovne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana”.

Tekst zakletve oni će pročitati pred prethodnim sazivom Predsjedništva koji su činili Mladen Ivanić iz Republike Srpske, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, obojica iz FBiH.

Pošto svaki novoizabrani član pojedinačno potpiše tekst zakletve, postupak njihovog svečanog uvođenja u dužnost smatra se završenim.

Prvu put ove godine srpski član Predsjedništva Milorad Dodik zakletvu je položio i pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske, juče u Banjaluci.

Predsjedavanje u novom sazivu Predsjedništva po automatizmu preuzima član prema slijedu rotacije predsjedavanja prethodnog saziva, a to bi trebalo da bude Dodik.

Predsjedavajući Predsjedništva mijenja se svakih osam mjeseci, po principu rotacije, a u skladu sa Izbornim zakonom BiH.

Danas je Međunarodni dan djeteta

0

U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan djeteta, čiji je cilj da podsjeti javnost i ustanove na potrebu zaštite maloljetnika od zloupotrebe, nasilja i raznih oblika diskriminacije.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 20. novembra 1959. godine usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, a 1989. godine Konvenciju o pravima djeteta.

Obilježavanjem ovog dana se žele podsjetiti institucije, udruge koje se bave ljudskim pravima i slobodama na poduzimanje konkretnih koraka u zaštiti i unapređenju dječjih prava jer su ona temelj izgradnje naprednog društva.

Osnova za svijet mira je sredina gdje djeca postaju prijatelji, gdje uče i rade te odrastaju sa spoznajom o međuzavisnosti svih živih bića. Nažalost, u različitim dijelovima svijeta djecu omalovažavaju, iskorištavaju kao radnu snagu, prisiljavaju na učestvovanje u ratnim sukobima s oružjem ili prisiljavaju na prostituciju.

Alarmantni su podatci da je u zadnjih deset godina preko 2 miliona djece poginulo u ratovima. Od posljedica rata 10 miliona djece iz cijelog svijeta ima teška psihička oštećenja, 30 miliona djece živi u ratnim područjima, a u 26 zemalja svijeta djeca ispod 15 godina su aktivni vojnici.

Vlade i organizacije za brigu djece zato imaju velik i težak zadatak osigurati svoj djeci na svijetu život dostojan djeteta. Život u kojem će se poštovati osnovna dječja prava, život u kojem će djeca biti samo djeca.

U skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda osnovna dječja prava su;

– pravo na preživljavanje (hrana, smještaj, stanovanje, zdravlje, životni standard)
– razvojno pravo (razvoj, odgoj i obrazovanje, porodica, kultura, identitet)
– pravo učestvovanja (donošenje odluka, druženje, izražavanje, pristup informacijama)
– pravo zaštite od zlostavljanja, zanemarivanja, izrabljivanja, mučenja, otmice, prostitucije.

Konvencija o pravima djeteta propisuje da:

– Sva djeca i mladi imaju ista prava. Ni jedno dijete ne smije biti oštećeno zbog svog pola, boje kože, jezika ili religije;
– Djeca i mladi imaju pravo na najveću moguću mjeru zdravstvene zaštite te zdravstvene preventive i medicinske njege;
– Djeca i mladi imaju pravo na besplatno osnovno obrazovanje. Jednako tako mora im se osigurati posjeta školama koje bi ih mogle dalje školovati;
– Djeca i mladi imaju pravo na odmor, slobodno vrijeme, igru i učestvovanje u kulturnim i umjetničkim manifestacijama;
– Djeca i mladi imaju pravo na informisanje, slobodno izražavanje mišljenja i pravo da budu saslušani;
– Djeca i mladi imaju pravo na dobar odgoj. Njihovi roditelji ili skrbnici ne smiju primjenjivati silu ,a zlostavljanje je zabranjeno;
– Djeca i mladi imaju pravo primanja posebne pomoći i zaštite u ratu i izbjeglištvu;
– Djeca i mladi imaju pravo na zaštitu od rada kojim bi bili iskorišteni i od seksualnog zlostavljanja;
– Djeca i mladi imaju pravo na život sa svojim roditeljima, te kontakt s oba roditelja ukoliko oni žive razdvojeno;
– Djeca sa smetnjama u razvoju, imaju pravo na posebnu potporu kao i na aktivno učestvovanje u društvenom životu.

Dogodilo se na današnji dan,20 novembar

0

1602. godine – Rođen je nemački fizičar i pronalazač Oto fon Girike, koji je prvi demonstrirao vakuum i prikazao čuveni eksperiment o vazdušnom pritisku (“magdeburške polulopte”).

1780. godine – Velika Britanija je objavila rat Holandiji, nakon što je utvrdila da holandski brodovi snabdevaju američke pobunjenike francuskim i španskim oružjem.

1818. godine – Južnoamerički revolucionar i državnik Simon Bolivar objavio je nezavisnost Venecuele od Španije.

1847. godine – Umro je srpski pisac, prevodilac i glumac Joakim Vujić, otac srpskog pozorišta, osnivač i direktor “Knjaževsko-serbskog teatra” u Kragujevcu (1833).

1863. godine – Rođen je srpski pisac, estetičar i književni kritičar Bogdan Popović, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača “Srpskog književnog glasnika”. Znatno je uticao na evropeizaciju srpske književnosti uoči Prvog svetskog rata. Objavio je “Antologiju novije srpske lirike” i veći broj studija iz književnosti i umetnosti.

1873. godine – Dva grada na desnoj i levoj obali Dunava, Budim i Pešta spojeni su u jedan i formirali mađarsku prestonicu Budimpeštu.

1894. godine – Umro je ruski kompozitor i pijanista Anton Grigorjevič Rubinštajn, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu, jedan od najvećih pijanista 19. veka. Komponovao je opere (“Demon”), klavirske kompozicije, solo pesme (ciklus “Persijske pesme”).

1910. godine – Umro je ruski pisac i mislilac Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od velikana ruske i svetske književnosti. Romanom “Rat i mir” stvorio je tip romana “vremena i prostora” (roman-epopeja). Umetnik analitičar zaokupljen je moralno-etičkim i socijalnim problemima, a kao književni estetičar zalaže se za didaktičku umetnost za narod. Najznačajnija dela: “Ana Karenjina“, “Sevastopoljske priče”, “Narodne priče”, “Šta je umetnost”.

1914. godine – Na Vrapčem brdu kod Lazarevca u Prvom svetskom ratu u Kolubarskoj bici poginuo je, kao oficir, Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji.

1917. godine – U bici kod Kanbreja u Prvom svetskom ratu Britanci su prvi put u borbu uključili veći broj novog oružja 324 tenka. Tenk je prvi put upotrebljen u bici na Somi 1916. godine.

1923. godine – Garet A. Morgan je patentirao prvi automatski semafor.

1924. godine – U Turskoj je ugušena pobuna Kurda, čija je teritorija ugovorom u Lozani posle Prvog svetskog rata, podeljena između nekoliko država.

1925. godine – Rođena je ruska balerina Maja Pliseckaja, zvezda Boljšoj teatra gotovo pola veka. Sa 11 godina počela je da igra u baletskom horu, 1943. godine postala je solista, a potom primabalerina ostvarivši niz glavnih uloga u klasičnom i modernom baletu.

1945. godine – U Nirnbergu je pred Međunarodnim vojnim sudom počelo suđenje nacističkim ratnim zločincima u Drugom svetskom ratu, na kojem je prvi put u istoriji jedan međunarodni forum osudio agresiju kao zločin protiv čovečanstva i kaznio vinovnike. Posle deset meseci, 12 optuženih osuđeno je na smrt, trojica na doživotnu robiju, četvorica na zatvor od 10 do 20 godina, a petorica su oslobođena.

1945. godine – Saveznička Kontrolna komisija dala je dozvolu za preseljenje šest miliona Nemaca iz Austrije, Poljske i Mađarske u Zapadnu Nemačku.

1959. godine – Generalna skupština UN je usvojila Deklaraciju o pravima deteta, kojom su proklamovana jednaka prava za svu decu, bez obzira na rasu, veru, poreklo i pol.

1959. godine – U Stokholmu su Velika Britanija, Norveška, Švedska, Danska, Austrija, Portugalija i Švajcarska potpisale konvenciju o formiranju EFTA (Evropsko udruženje slobodne trgovine).

1975. godine – Umro je španski diktator Fransisko Franko, koji je 36 godina diktatorski upravljao Španijom. Dva dana kasnije Huan Karlos postao je kralj Španije.

1980. godine – U Kini je počelo suđenje “četvoročlanoj bandi”, koju je predvodila Đang Ćing, udovica predsednika Mao Cedunga. Oni su optuženi za izdaju i zločine tokom Kulturne revolucije 1966-76. godine.

1995. godine – Na predsedničkim izborima u Poljskoj kandidat levice, bivši komunista Aleksandar Kvašnjevski pobedio je dotadašnjeg šefa države Leha Valensu.

1998. godine – Sa kosmodroma u Bajkonuru Rusija je lansirala prvi modul Međunarodne svemirske stanice, koji je koštao 60 milijardi dolara.

2001. godine – Na opštim izborima u Danskoj socijaldemokrate su prvi put posle 80 godina izgubile vlast. Pobedili su liberali Andersa Foga Rasmusena.

2002. godine – Savet za radiodifuziju Turske predložio je državnom radiju i televiziji da počnu sa emitovanjem emisija na, ranije zabranjenom, kurdskom jeziku, što je korak napred ka članstvu u EU.

2003. godine – U Beogradu je preminuo poznati fotoreporter i fotograf Radivoje Vican Vicanović.

2003. godine – U eksploziji automobila-bombi u Istanbulu u blizini britanskog konzulata i ispred predstavništva londonske banke HSBC, poginulo je 27 osoba, među kojima je i generalni konzul Velike Britanije Rodžer Šhort, a više od 450 ljudi je povređeno.

2003. godine – Umro je bivši predsednik Centralnoafričke Republike Dejvid Dacko, kojeg je sa vlasti svrgnuo diktator Žan-Bedel Bokasa.

2004. godine – Predsednik Šri Lanke Čandrika Kumaratunga ukinuo je 28-godišnji moratorijum na smrtnu kaznu, nakon što je ubijen sudija Vrhovnog suda.

2006. godine – Umro je američki reditelj Robert Altman, dobitnik Oskara za životno delo. Autor je legendarnih filmova “M.A.S.H.”, “Nešvil”, “Igrač”, “Kratki rezovi”, “Kanzas Siti”….

2009. godine – Umrla je švedski sopran i svetski poznata operska zvezda Elizabet Soderstrom.