Šta je bilo izloženo na izložbi “Blaga mogula i maharadža” u Duždevoj palati u Veneciji s koje su ukradeni neki od eksponata, a osobe osumnjičene za tu krađu uhapšene ovih dana u Hrvatskoj?
Izložba je trajala od 3. septembra 2017. do 3. januara 2018. godine, a riječ je o nakitu i drugim vrijednim indijskim artefaktima iz privatne kolekcije katarskog šeika Hamada bin Abdulaha al-Tanija.
Bilo je izloženo više od 270 predmeta indijskih zlatara izrađenih u periodu od 15. do 20. vijeka. Riječ je o kolekciji Al-Tani, koja je prethodno bila izložena u Londonu u Viktorija i Albert muzeju, pa u Parizu u Grand Palasu.
Hamad bin Abdulah al-Tani, koji je vladao Katarom od 1995. do 2013. godine, kada je abdicirao u korist svoga sina Tamina, počeo je da skuplja kolekciju 2010. Ta kolekcija dragulja, nakita, dragog kamenja, zlata… zapravo je put kroz veliko umjeće indijskih zlatara tokom pet vijekova. Tu su blaga od potomaka Džingis-kana i Timura do velikih maharadža, koji su naručivali nakit i od poznatih evropskih kuća. Indija je bila bogata dragim kamenjem pa je posjedovanje dragulja tradicija naroda Potkontinenta.
Kada su Moguli u 16. vijeku preuzeli vlast u Indiji, zlatarski zanat se razvio u pravu umjetnost. Svaki dragulj ima svoje značenje. U narodnoj kulturi se smatra da predstavljaju status, kastu, porijeklo i stanje osobe koja ga nosi. Izložba je viševjekovni put kroz indijsku zlatarsku i društvenu istoriju, od osnivanja Mogulskog Carstva 1526. godine, kada je Babur, potomak Džingis-kana, osvojio Delhi i proglasio se prvim mogulskim carem islamske dinastije, preko država maharadža i britanskog kolonijalizma, do dragulja kuće Kartije.
Kaže se kako je Hamad bin Abdulah al-Tani postao veliki obožavalac indijskog nakita nakon što je 2009. u Londonu razgledao izložbu dragulja indijskih prinčeva. Nikada nije bio u Indiji, ali s bogatstvom koje posjeduje mogao je da priušti sopstvenu kolekciju. U pet godina stvorio je kolekciju s oko 400 predmeta, od carskih noževa do ukrasa za turbane. Iz te kolekcije izdvojeno je oko 270 predmeta koji su bili najprije izloženi u Londonu, pa u Parizu i u Veneciji. Ali, Hamad bin Abdulah al-Tani (66), koji sa svojom jahtom, jednom od najvećih na svijetu, putuje i Jadranom, te je dobio i visoko hrvatsko odlikovanje (inače je odlikovan u više od 50 zemalja svijeta), nije samo kolekcionar dragulja već novac ulaže u kompanije, sportska društva itd.
Preuzeo je vlast u Kataru državnim udarom bez krvi 1995. Svrgnuo je svoga oca Kalifu bin Hamada al-Tanija. Naime, dok je Kalifa bin Hamad al-Tani bio u Ženevi, Hamad bin Abdulah al-Tani preuzeo je vlast. Njegov otac je zatim živio u egzilu u Francuskoj i Abu Dabiju, a 2004. se vratio u Katar. Hamad je i zamrznuo račune svoga oca u inostranstvu kako bi mu onemogućio organizovanje protivudara. Naime, 1996. Kalifa se uz pomoć tadašnjeg ministra ekonomije pokušao vratiti na vlast, ali nije uspio.
U tom pokušaju protivudara bili su uključeni i moćnici iz Saudijske Arabije, UAE-a, Bahreina i Egipta. Hamad ima tri žene i 24-ero djece, od kojih 11 sinova i 13 kćeri. Prva žena mu je šeika Mariam bint Muhamad Al-Tani, kćerka bratića iz prvog kolkena šeika Muhamada bin Hamada bin Abdulaha al-Tanija, s kojom ima dva sina i šest kćeri.
Druga mu je žena Mozah bint Naser Al-Misned, s kojom ima pet sinova i dvije kćerke.
Treća žena je šeika Nora bint Kalid al-Tani, s kojom ima četiri sina i pet kćeri.
Abdicirao je 2013. kako bi ga naslijedio sin Tamin, kojeg mu je rodila druga žena. Čim je došao na vlast, Hamad bint Abdulah al-Tani je 1996. sa 150 miliona dolara finansirao osnivanje televizije Al-Jazeera, koja je postala najveći izvor informacija na arapskom jeziku. TV Al-Jazeera, koju od 2004. Hamad finansira s 30 miliona dolara godišnje, ipak se smatra nezavisnom.
Godine 1997. Katar je postao druga država u Persijskom zalivu u kojoj i žene imaju pravo glasa. Tokom 18-godišnje vladavine Katarom, ta država je postala prva na svijetu po dohotku po stanovniku, koji iznosi 86.440 dolara godišnje. Mnogi sportski i diplomatski susreti održani su u Kataru, među kojima Azijske igre 2006., konferencija UN-a o klimatskim promjenama 2012. itd., a 2022. će se u sedam gradova te države održati 22. Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Biće to posljednje fudbalsko prvenstvo s 32 reprezentacije, jer će 2026. biti 48 reprezentacija.
Hamad, čije se bogatstvo procjenjuje na 2,4 milijarde dolara, uložio je u kompanije, banke, projekte, fudbalske klubove širom svijeta. Potoje priče da je finansirao Arapsko proljeće, pobune u Libiji i Siriji. U oktobru 2012. Hamad je obišao Gazu i obećao 400 miliona dolara humanitarne pomoći Hamasu za infrastrukturu i bolnice.
Bez obzira na tu povezanost s Hamasom, Katar ima dobre odnose i s Izraelom. Hamad se sreo 25. septembra 2007. s tadašnjom izraelskom ministarkom spoljnih poslova Cipi Livni u Njujorku. Bio je to prvi pokušaj jednog lidera iz država Persijskog zaliva da otvori dijalog s Izraelom. Ipak, Katar je prekinuo odnose s Izraelom 2009. u vrijeme rata u Gazi. Ne želi ni da Jerusalim bude glavni grad Izraela.
Hamad je bio ključni za pregovore o prekidu vatre u Libanu 2006. te je učestvovao u finansiranju zemlje porušene u sukobima. U 2012. dao je dvije baze američkim snagama za operacije u Siriji. Darovao je 100 miliona dolara pomoći Nju Orleansu nakon uragana Katrina koji je 2005. pogodio taj američki grad. Katarski suvereni fond “Qatar Investment Authority” i s njim povezane ustanove kupili su londonsku robnu kuću Harods od preduzetnika Mohameda al-Fajeda, oca Didija al-Fajeda koji je poginuo s Lejdi Di, zatim parišku robnu kuću Printemps, francuski fudbalski klub PSŽ, ima 10 odsto dionica u Poršeu, 75 odsto u filmskoj kući Miramax koja je kupila Dizni, šest odsto u Credit Suisseu, 12,6 odsto u Barclaysu…
Katar je najveći vlasnik nekretnina u Londonu, gdje je finansirao izgradnju najvećeg evropskog solitera The Shard. U njegovom vlasništvu je i olimpijsko naselje (Olympic Village), hotel InterContinental Park Lane… U Kanu drži više hotela, među kojima su Majestic Hotel, Grand Hyatt Cannes Hôtel Martinez, Carlton Hotel. Bivši katarski emir s porodicom je plovio i Jadranom na svojoj 125-metarskoj jahti sagrađenom 2010. godine, koja se smatra 14. najvećom jahtom na svijetu. Jedno od odredišta bila mu je Korčula. Usidrio se ispod zidina starog grada, prenosi “Večernji list”.
Šeik Hamad bin Abdulah a-Tani uz sebe je sve vrijeme imao tjelohranitelja koji mu je pomagao u hodanju i nosio mu štap. Naime, Hamad već nekoliko godina nije dobrog zdravlja. U decembru 2015. otišao je u Cirih na liječenje nakon što je povrijedio nogu na ljetovanju na planini Atlas u Maroku. Ali, navodno je povrijedio nogu upravo zato što nije dobrog zdravlja. Ima onih koji smatraju da je 2013. godine prepustio vlast sinu Tamimu upravo zbog toga. Tada je rekao da je stiglo vrijeme da “nova generacija otvori novu stranicu u istoriji nacije”.
(Vecernji.hr)
