Incko: Srbi još nisu konstitutivni svuda u FBiH

0

Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, danas će tokom predstavljanja svog izvještaja Savjetu bezbjednosti UN-a o stanju u BiH informisati to tijelo da Srbi još nisu konstitutivan narod na cijeloj teritoriji FBiH, saznaju “Nezavisne”.

Ipak, najveći dio svog izvještaja Incko će posvetiti izbornom procesu i upozoriće na mnogo loše retorike, zastrašivanje glasača, pritisak na glasače da glasaju u skladu s željama pojedinih stranaka, ali će isto tako istaći da je malo vremena u kampanji posvećeno vladavini prava, ekonomskim integracijama i stvaranju novih radnih mjesta. Uz to će ukazati i na negativne migracione trendove koji BiH ostavljaju bez najproduktivnijeg dijela stanovništva.

Što se tiče izbora, ukazaće i na to da standardi Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u pogledu organizovanja izbornog procesa ni ovaj put nisu implementirani. Podsjetiće i na primjedbe od strane nekih političkih partija i nevladinih organizacija u vezi sa samim izbornim procesom, a upozoriće i na to da lokalni izbori u Mostaru nisu održani još od 2008. godine.

Nove vlasti će pozvati da što prije dođe do izmjena Izbornog zakona kako bi se preporuke međunarodne zajednice implementirale, ali će i upozoriti na to da još nije implementirana odluka “Sejdić i Finci”, koja je važna ne samo s aspekta ljudskih prava nego i aspekta evropskih integracija.

Najvažniji elementi njegovog izvještaja, pored izbora i pomirenja, biće i potreba stvaranja uslova za vladavinu prava, a ukazaće i na neke primjere u proteklom periodu, kao i nastavak evropskih integracija.

Pohvaliće slanje odgovora na upitnik Evropske komisije, a podsjetiće i na to da se pripremaju dopunski odgovori. Pozvaće vlasti da ubrzaju evropski put, a zasad nije jasno da li će u svom izvještaju pomenuti i evroatlantske integracije, s obzirom na to da se Rusija protivi takvoj formulaciji.

Incko će ukazati na primjedbe Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH, o načinu izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a podsjetiće i na to da ništa nije urađeno da se implementira odluka Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”, kojom bi bio riješen način izbora delegata u Dom naroda FBiH.

Naglasiće i da vlasti BiH nisu uradile mnogo na reformama, a da je ovaj saziv parlamenta BiH bio jedan od najneefikasnijih dosad. Ukazaće i na osporavanja i kršenja Dejtonskog sporazuma i upozoriti da se Dejton ne smije kršiti.

Takođe, Incko će, kako saznajemo, osuditi povlačenje Izvještaja o događajima u i oko Srebrenice u ljeto 1995. godine od strane Narodne skupštine RS i istaći da ovakvi potezi štete pomirenju i stvaranju uslova za suživot u BiH.

Jedna od rijetkih stvari koje će Incko pohvaliti je usvajanje izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku.

U Centrima civilnih inicijativa BiH slažu se sa dijelom Inckovog izvještaja o tome da je vlast loše radila. Oni ističu da je skoro polovinu mandata aktuelna većina radila s nestabilnom većinom, a u posljednjih godinu dana bez ikakve parlamentarne većine.

“Parlamentarna skupština BiH je poznata u regiji i šire po veoma malom broju usvojenih, ali velikom broju odbijenih zakona. PS BiH je aktualni mandat okončala sa svega jednim odbijenim zakonom manje od broja usvojenih”, istakli su oni.

(Nezavisne)

Šarović bio protiv gender centra na nivou BiH

0

Nakon više od mjesec dana i dvije odgode, juče je u Sarajevu održana sjednica Vijeća ministara BiH, ali na sjednici nije sve išlo glatko jer su ministri skoro sat vremena raspravljali o dnevnom redu.

Kako saznajemo, na sjednici je bila burna rasprava, a Mirko Šarović (SDS), ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zbog zaštite interesa Republike Srpske tražio je da se neke tačke skinu sa dnevnog reda.

Šarović je za “Nezavisne” rekao da je tražio da se sa dnevnog reda skine tačka o osnivanju gender centra na nivou BiH, jer to već postoji u RS, što je na koncu i prihvaćeno, te ističe da se ministri i “nisu baš svađali”.

Njegov stranački kolega i ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić nakon sjednice, iako je na dnevnom redu bila informacija o migrantima, o čemu je Vijeće ministara donijelo i niz zaključaka, nije htio da se obrati novinarima jer, kako kaže, ne želi da komentariše tok sjednice. Kratko je rekao da se novinari za to obrate predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću.

O migrantima i zaključcima Vijeća ministara nije želio govoriti ni Šarović, koji je novinarima kazao da jeste usvojen niz zaključaka i da je informacija bila vrlo sadržajna, ali da o tim zaključcima treba da govori njegov kolega Mektić.

Šarović je rekao da je Vijeće ministara dalo garancije BiH po ugovoru o zajmu za koridor 5c u Republici Srpskoj između preduzeća “Autoputevi Republike Srpske” i Evropske banke za obnovu i razvoj od 70 miliona evra. Istakao je da je nakon pripreme od nekoliko mjeseci i čekanja na sjednicu, Vijeće ministra usvojilo Odluku o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa za repromaterijal koji koristi bh. privreda za finalne proizvode koji su namijenjeni za izvozno orijentisane kompanije.

“To je šesta odluka, vrlo važna za cijelu privredu BiH. Ovo je jedna od važnijih odluka koja pomaže izvozno orijentisanim kompanijama da budu konkurentnije, da mogu efikasnije i jeftinije da posluju jer nabavljaju repromaterijal koji se ne proizvodi u BiH i ugrađuju ga u finalni proizvod i na taj način, ne plaćajući dodatne carine, mogu da se izbore na tržištu. To su iskoristile mnoge kompanije u oblasti, tekstilne, hemijske, prehrambene, mašinske industrije…”, istakao je Šarović.

Saša Dalipagić, zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH, govoreći o tački dnevnog reda koja se odnosi na uspostavljanje 4G mreže, kazao je da su ministri od resornog ministarstva tražili da za jednu od sljedećih sjednica dostavi tekst dozvola zemalja u okruženju za tu mrežu.

“Nadamo se da će to biti usvojeno i da će BiH izaći iz te crne komunikacione rupe”, kazao je Dalipagić. Dodao je da BiH za 4G mrežu nema nikakvu komunikacionu infrastrukturu, tako da će operateri koji dobiju dozvolu morati uložiti sredstva da bi mogli pokriti teritoriju BiH tom mrežom.

Na novinarsko pitanje zbog čega je godišnji izvještaj o zaštiti životne sredine razmatran na nivou institucija BiH bez saglasnosti RS, Šarović je rekao da ovaj izvještaj priprema, provodi i finansira UNDP specijalizirana agencija.

“Oni su pripremili obiman godišnji izvještaj i dostavili ga nadležnim institucijama na mišljenje, uključujući entitetske institucije i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Kada objedinimo mišljenja entitetskih institucija, ali i mišljenja iz kabineta Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i njegovo dovođenje u skladu sa datim mišljenjima, tek onda će biti upućen u proceduru na usvajanje u Savjet ministara BiH”, zaključio je Šarović.

Unutrašnji dijalog u SDS-u

Mirko Šarović, potpredsjednik Glavnog odbora SDS-a, govoreći o dešavanjima unutar te stranke, rekao je da partija vodi ozbiljan unutrašnji dijalog u vezi s određenim pitanjima koja se tiču postizborne saradnje ili puteva kojima će krenuti SDS, posebno imajući u vidu rezultat koji je ostvarila na prethodnim izborima.

“Taj dio rasprave i određena mišljenja koja su iznesena na Glavnom odboru su dio unutrašnjeg procesa stranke i te detalje neću podijeliti s vama ili s nekim drugim. To ostaje dio debate koju i dalje sprovodimo u okviru SDS-a. To je jedno vrlo ozbiljno pitanje, a kao što znate, Glavni odbor po tom pitanju nije odnio još bilo kakvu odluku. Sada je na predsjedniku stranke i drugima da procijeni kada je vrijeme da se o određenim pitanjima izjasne”, objasnio je Šarović.

MUP RS će dati dodatnih 40 policajaca

Jačanje državne granice, uz angažman dodatnih 180 policajaca, kako je rečeno na sjednici, dovelo je do sprečavanja i smanjivanja nezakonitog ulaska migranata u BiH, saopšteno je juče iz Savjeta ministara BiH.

Službi za poslove sa strancima od 1. januara do 4. novembra ove godine prijavljeno je 21.163 nezakonitih migranata, a namjeru za azil izrazilo je njih 19.986, ali je zahtjev za azil podnijelo 1.314 migranta. Najviše migranata došlo je iz Pakistana (6.910), Irana (3.373), Sirije (2.529), Avganistana (2.431), Iraka (1.874) i Libije (760).

MUP RS će Graničnoj policiji BiH uputiti dodatnih 40 policijskih službenika, koji će, u dogovoru sa Graničnom policijom BiH, biti raspoređeni na najkritičnijim dijelovima istočne granice BiH. “Migranti, njih oko 500, koji se već nalaze na području Unsko-sanskog kantona, će u vrlo kratkom roku biti postupno smještani u prostore kompanije ‘Bira’, koja će služiti kao prihvatni centar za migrante”, saopšteno je nakon sjednice.

(Nezavisne)

Stanje na putevima – Magla smanjuje vidljivost

0

Saobraćaj se u Republici Srpskoj i Federaciji BiH odvija po suvim i mjestimično vlažnim kolovozima, u kotlinama, duž riječnih tokova i u višim predjelima ponegdje ima magle, dok su na dionicama u usjecima i pored kamenih kosina mogući odroni zemlje ili kamenja na kolovoz.

Iz Auto-moto saveza Republike Srpske ističu da je na putevima gdje su u toku radovi izmijenjen režim vožnje i obavezno poštovanje privremene saobraćajne signalizacije, te apeluju na opreznu vožnju, prilagođenu stanju i uslovima na putu.

Na auto-putu Gradiška-Banjaluka izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja zbog izgradnje naplatne stanice “Čatrnja”.

Režim odvijanja saobraćaja zbog radova je izmijenjen na dionicama magistralnog puta Banjaluka /Rebrovac/-Čelinac i Čelinac-Kotor Varoš.

Zbog radova na magistralnom putu Karanovac-Crna Rijeka, dionica Krupa na Vrbasu-Bočac, od 7.00 do 17.00 časova saobraćaj se obustavlja na desetak minuta i propušta se naizmjenično jednom trakom.

Zbog sanacije klizišta usporeno se saobraća na dionici magistralnog puta Sarajevo-Foča, na lokalitetu Sijeračke stijene.

Zbog sanacionih radova, saobraćaj je obustavljen za sve kategorije vozila na dionici magistralnog puta Bijeljina-Glavičice u Ulici 27. marta u Bijeljini.

Putnička vozila preusmjeravaju se na gradske ulice, a saobraćaj teretnih vozila odvija se isključivo obilaznicom.

Režim saobraćaja izmijenjen je na regionalnom putu Derviši-Klašnice dva u Banjaluci, gdje je u toku izgradnja trotoara.

Zbog aktiviranog klizišta na regionalnom putu Lopare-Priboj obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse i preusmjeren na alternativne putne pravce.

U toku je sanacija mosta preko rijeke Moštanice, zbog čega je potpuno obustavljen saobraćaj na regionalnom putu Moštanica-Kozarska Dubica, a vozila se za vrijeme obustave preusmjeravaju na obilazni put u neposrednoj blizini.

Zbog sanacije klizišta biće izmijenjen režim saobraćaja na dionici regionalnog puta Mitrovići-granica Republike Srpske /Prisika/.

Zbog sanacije klizišta, na regionalnom putu Bratunac tri-Drinjača u vremenu od 7.00 do 16.00 časova potpuno je obustavljen saobraćaj, dok ponoći do 7.00 i od 16.00 do ponoći ostaje na snazi zabrana saobraćaja za teretna vozila teža od tri i po tone i autobuse klase “M3”.

Ova zabrana se ne odnosi na autobuse “Drinatransa” Zvornik koji saobraćaju na redovnim autobuskim linijama Zelinja-Zvornik, Bratunac-Polom-Zvornik, Bratunac-Polom-Bijeljina i Polom-Bratunac.

Zbog aktiviranih klizišta, jednom trakom naizmjeničnim propuštanjem vozila saobraća se na regionalnim putevima Karanovac-Kneževo u mjestu LJubačevo, Ukrina-Gornja Vijaka i Lopare /Mačkovac/-Čelić, zbog pojave klizišta u rejonu Čelića.

Zbog deminerskih radova, od 8.00 do 16.00 časova povremene su polučasovne obustave saobraćaja na magistralnom putu Foča-Gacko, na dionici Nacionalni park “Sutjeska”-Priboj.

Na magistralnom putu Brod-Odžak, na području Klakara Donjih, od 8. do 18.00 časova saobraćaj se odvija tako što 30 minuta traju obustave i 15 minuta propuštanje vozila.

Na regionalnom putu Teslić dva-granica Republike Srpske/BiH Podjezera, u mjestu Žeželja, zbog oštećenja konstrukcije mosta preko rijeke Žeželje zabranjen je saobraćaj za vozila čija ukupna masa prelazi pet tona.

Zbog oštećenja mosta na rijeci Jadrini na dionici lokalnog puta Doboj-Manastir Petrovo na snazi je zabrana saobraćaja za sva vozila čija ukupna masa prelazi tri i po tone.

Na regionalnom putu Površnice-Lopare saobraćaj teretnih vozila je preusmjeren na putni pravac Lopare-Priboj-Banj Brdo.

Na dionici magistralnog puta Brod na Drini-granica BiH/Crne Gore /Šćepan Polje/ zabranjen je saobraćaj za sva vozila čija ukupna masa prelazi 16 tona.

Na području Federacije BiH vidljivost je u jutarnjim časovima smanjena zbog magle na dionici auto-puta Tarčin-Zenica, te na magistralnim putevima Zenica-Doboj, Konjic-Jablanica, Lašva-Vitez i Doboj-Tuzla, kao i šire područje Goražda i Bihaća.

Zbog sanacije mosta na ulazu u Bugojno na magistralnom putu Novi Travnik-Bugojno saobraćaj teretnih vozila je obustavljen i preusmjeren na alternativni pravac Bugojno-Donji Vakuf-Travnik-Nević Polje, dok putnička vozila saobraćaju obilaznicom u neposrednoj blizini.

Sanacioni radovi izvode se i na dionicama auto-puta Sarajevo sjever-Sarajevo zapad-Lepenica i Podlugovi-Visoko, kao i na magistralnim putevima Domanovići-Stolac, Jajce-Mrkonjić Grad-Ključ, Teslić-Karuše, Donji Vakuf-Travnik i Olovo-Kladanj.

Na ovim dionicama saobraća se sporije uz obavezno poštovanje privremeno postavljene signalizacije.

Na graničnim prelazima u BiH jutros nema dužih zadržavanja.

Zbog minerskih radova u Hrvatskoj danas od 13.00 do 17.00 časova saobraćaj će na pola sata biti obustavljen na graničnom prelazu Ivanica-Gornji Brgat.

Zbog radova u Hrvatskoj i dalje je obustavljen saobraćaj na graničnom prelazu Novi Grad-Dvor.

(Srna)

Lavrov: Brisel gubi milijarde zbog politike Vašingtona

0

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da EU kažnjava samu sebe radeći po nalogu SAD i sankcionišući Rusiju, ali posljedice te restrikcione politike ne osjeća Vašington, već je EU ta koja gubi milijarde evra.

U intervjuu za španski list “El pais”, Lavrov je izrazio žaljenje zbog loših odnosa EU i Rusije, opisujući ih kao “daleko od normalnih”.

“Podjele se podstiču ‘preko bare'”, rekao je Lavrov, dodajući da se Evropljanima sa strane nameće “mitska ruska prijetnja”.

On je rekao da su “glavni kamen spoticanja” Brisela i Moskva sankcije koje je EU uvela Rusiji “po direktnoj naredbi” Vašingtona, a koji skoro uopšte ne osjeti posljedice te politike, za razliku od EU.

“Podaci o gubicima država EU zbog sankcija se razlikuju. Prema našim procjenama, gubici premašuju 100 milijardi evra. Važno je da evropski političari to shvate”, rekao je Lavrov, prenosi “Raša tudej”.

Lavrov je rekao da je Rusija kao odgovor i sama morala da uvede sankcije 2014. godine koje se odnose na robu iz EU.

“Mi smo spremni da ukinemo te kontra mjere, ali EU mora da povuče prvi potez”, rekao je Lavrov, dodajući da sankcije ne odgovaraju ni Moskvi ni Briselu.

(Srna)

Vrijeme – Danas promjenljivo i toplo vrijeme

0

U Republici Srpskoj danas će biti sunčano i toplo. Prije podne će se ponegdje oko rijeka i po kotlinama zadržati magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab, promjenljivog smjera.

Najviša temperatura vazduha biće od 14 do 20, na jugu do 22 stepena Celzijusova.

Хрватску у ЕУ нико не схвата озбиљно

0
Угледни European Council on Foreign Relations (ECFR) израдио је обиман извјештај на више од хиљаду страница у којем детаљно анализира сараднички односно коалициони потенцијал свих 28 држава Европске уније у односу на све чланице.

У изради извјештаја под насловом “EU Coalition Explorer” учествовало је 877 експерата из влада, парламената, универзитета и медија који се баве европском политиком и добро су упућени у унутрашње функционисање Европске уније. Подаци су детаљно обрађени и представљени у интерактивном извјештају од 1.113 страница који је у ствари картографија утицаја у ЕУ.

Кроз четири кључне категорије – преференције, утицај, партнери и политике – анализира се какав је коалициони потенцијал сваке чланице ЕУ, тј. на које државе свака чланица може да рачуна као на своје вјерне савезнике у ЕУ.

Хрватска маргиналан соло играч у ЕУ

Тако се Хрватска, заједно са Словенијом, налази међу најслабије оцијењеним чланицама ЕУ када је ријеч о утицају и могућности проналажења савезника и склапања коалиција у Унији. То значи да Хрватска ни након пет година чланства у ЕУ није успјела да оствари стратешки важне односе с већином осталих чланица и да је у ЕУ сматрају за маргиналног соло играча за кога никога није брига.

Хрватска је предзадња по коалиционом потенцијалу у ЕУ, а иза ње је само Кипар. Ни Словенија није много боља, налази се на 26. мјесту.

Словенци љути на своје дипломате због резултата истраживања

У Словенији је овакав резултат изазвао велику расправу у јавности и критике да је спољнополитичка стратегија државе промашена, док се у Хрватској извјештај ЕЦФР-а игнорише.

Словенија у европским интеграцијама очигледно има маргиналну улогу, па је велике државе за партнера бирају само у ријетким случајевима кад се уклапа у њихове пројекте, а на листи првих потенцијалних партнера је само код Аустрије и Хрватске, објавило је данас љубљанско Дело. Ипак, водећи словеначки лист се тјеши да мали коалициони потенцијал мањих чланица ЕУ и није толико лоша ствар, јер им омогућује “флексибилност” кад је ријеч о спољној и другим политикама.

Хрватска не припада ни једној коалиционој групи у ЕУ

Чланице ЕУ су подијељене у неколико грпа, а Хрватска је међу малобројним које не припадају ниједној, док неке друге чланице имају мјесто у више група. Нпр. “велика шесторка” су Њемачка, Француска, Италија, Шпанија, Пољска и одлазећа Велика Британија, односно чланице с највише утицаја у ЕУ, али Пољска је уједно и дио Вишеградске групе, док су Француска и Италија и у групи оснивача ЕУ, као и у Јужној седморки, у којој су још Шпанија, Португал, Малта, Грчка и Кипар.

Припадање различитим коалицијама унутар ЕУ омогућава чланицама већи утицај и моћ. За Хрватску је депресивно да и мала Малта, као и слабе источне чланице, попут Бугарске и Румуније, имају већи коалициони потенцијал од Загреба.

Осим Хрватске, према извјештају ЕЦФР, у коалиционим групама нема ни Словеније, балтичких република, те Бугарске и Румуније, које су, међутим, ипак пожељнији партнери за већи број осталих чланица ЕУ од Хрватске.

Пораз хрватске спољне политике коју воде бивше дипломате

Хрватски медији пишу да надлежни треба да детаљно анализирају извјештај ЕЦФР-а, јер је из његових кључних закључака јасно да је Хрватска потпуно подбацила као чланица ЕУ и да никоме није занимљива за ближу сарадњу.

Како коментаришу, ово је катастрофалан резултат за земљу коју воде све саме бивше дипломате, а то је и шамар за премијера Андреја Пленковића и предсједницу Колинду Грабар Китаровић.

Servisne informacije Radio Prnjavora za 6. novembar – Rođen dječak

0

STANICA POLICIJE: U protekla 24 časa nije bilo intervencija.

TERITORIJALNA VATROGASNA JEDNICA: Pripadnici teritorijalne vatrogasne jedinice Prnjavor u protekla 24 časa nisu imali intervencija.

DOM ZDRAVLJA – HITNA POMOĆ: Pregledano je 17 pacijenata.

AKUŠERSKI ODJEL: Rođen dječak.

ELEKTRO PRNJAVOR: Zbog radova na niskonaponskoj mreži iz Elektro-Prnjavora za danas najavljuju sljedeća isključenja:

Trafo područje Vučijak/Kremna od 09:00 do 14:00

Trafo područje Štrpci 1 od 11:00 do 14:30

Bez električnog napona zbog havarijskog stanja trenutno je trafo područje Naseobina Lišnja i trafo područje Lišnja/Marići, sve do 14:00 časova.

(prnjavorlive.info)

Dogodilo se na današnji datum, 6. novembar

0

1632. – Švedski kralj Gustav Drugi Adolf – veliki vojskovođa i vojni reformator – poginuo je u Tridesetogodišnjem ratu u bici kod Licena, u kojoj je njegova protestantska vojska potukla rimokatoličku armiju njemačkog cara Ferdinanda Drugog pod komandom generala Albrehta Vencela fon Valenštajna.

1661. – Rođen španski kralj Karlos Drugi, posljednji monarh iz dinastije španskih Habsburga, koji je na prijesto stupio kao četvorogodišnjak 1665. i vladao Španijom do 1700. Nije imao nasljednika i poslije njegove smrti je počeo rat za špansko nasljeđe u koji su se uključile Francuska, Austrija, Velika Britanija i Savoja.

1771. – Rođen njemački izdavač i štampar Alojz Johan Nepomuk Franc Zenefelder, pronalazač sistema litografske štampe. Napisao je “Udžbenik litografije”.

1787. – Rođen srpski jezički i pravopisni reformator Vuk Stefanović Karadžić, jedna od najznamenitijih ličnosti srpske kulture, tvorac novog pravopisa i književnog jezika, genijalni samouk koji je napravio odlučan preokret u srpskoj literaturi, koja je od njegovog vremena dobila izrazito nacionalno obilježje. Osnovnu pismenost je učio u selu kod rođaka trgovca, potom u školi u Loznici i u manastiru Tronoša. U Prvom srpskom ustanku bio je pisar vojvode Ćurčije, zatim učitelj u Beogradu i carinik na Dunavu kod Kladova. Poslije propasti ustanka 1813. i odlaska u Beč počeo je da sakuplja narodne pjesme i umotvorine i da radi na srpskom jeziku i pravopisu. Ubrzo je izdao prvu zbirku narodnih pjesama i “Pismenicu” /gramatiku/, a 1818. “Rječnik”. Pisao je i istorijska svjedočanstva, bavio se etnografijom, organizovao istraživanja u svim jugoslovenskim zemljama i vodio ogromnu prepisku. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Uređivao je almanah “Danicu” i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom i prošlošću. Gigantskim radom /njegovo djelo je sabrano u 39 tomova/, stekao je mnoge pristalice, ali i ogorčene protivnike. Prijatelje je našao u najistaknutijim umovima Evrope, učinio je da srpske narodne pjesme, kultura i istorija postanu poznate širom Evrope, a ugledni univerzitet u Jeni ga je proglasio počasnim doktorom. NJegove reformatorske ideje odnijele su odlučujuću prevagu 1847, kada su izašle “Pesme” Branka Radičevića, dokaz da se “Vukovim jezikom” mogu pisati i umjetnička djela, a Đuro Daničić je djelom “Rat za srpski jezik i pravopis” dokazao da su opravdane Vukove jezičke postavke. Cijela epoha – razvijeni srpski romantizam – bila je pod njegovim uticajem. Poslije 33 godine u tuđini, njegovi posmrtni ostaci su 1897. preneseni iz Beča u otadžbinu i uz Dositeja Obradovića počivaju ispred Saborne crkve u Beogradu.

1814. – Rođen belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks, koji je 1840. izumio muzički instrument nazvan njemu u čast saksofon.

1825. – Rođen francuski arhitekta Žan Luj Šarl Garnije, čije je glavno djelo, Opera u Parizu, jedan od najznačajnijih spomenika pariske arhitekture u drugoj polovini 19. vijeka. Projektovao je i Kazino u Monte Karlu i Opservatoriju u Nici.

1860. – Rođen poljski pijanista i kompozitor Ignac Jan Paderevski, profesor Konzervatorijuma u Varšavi, koji je od 1919. do 1921. bio premijer i ministar inostranih poslova Poljske. Djela: opera “Manra”, “Poljska fantazija” za klavir i orkestar, jedna simfonija, klavirska djela, solo pjesme.

1860. – Abraham Linkoln izabran za predsjednika SAD.

1861. – Rođen kanadski profesor fizičkog obrazovanja DŽejms Nejsmit, koji je 1891. izmislio košarku.

1880. – Francuski mikrobiolog Šarl Luj Alfons Laveran, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907, otkrio je uzročnika malarije, bolesti koja je pustošila močvarnim predjelima širom svijeta. Posmatrajući pod mikroskopom krv čovjeka oboljelog od malarije primijetio je među crvenim krvnim zrncima novu histološku formaciju koje nema u krvi zdravih ljudi. Zaključio je da ti mikroorganizmi /nazvani kasnije Haemamoeba Laverani/ izazivaju malariju, ali nije bio u stanju da objasni na koji način prodiru u krv. Engleski ljekar Ronald Ros je 15 godina kasnije utvrdio da malariju prenose komarci.

1893. – Umro ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, najistaknutiji ruski simfoničar 19. vijeka, koji je ostvario sintezu evropskog artizma i ruske narodne osjećajnosti. NJegova muzika se odlikuje iskrenošću izraza koji razotkriva skrivene psihološke procese i osjećanja i svojevjrsnom ljepotom i snagom muzičke misli. Karakteriše je i široko raspjevana melodika, bogatstvo harmonije i blistav orkestarski kolorit. Inspirisao se narodnom muzikom, bajkama i ruskom istorijom. Komponovao je šest simfonija, opere, uvertire, koncerte za klavir, koncerte za violinu, kamernu muziku, balete, solo pjesme, klavirske kompozicije. Djela: opere “Evgenij Onjegin”, “Pikova dama”, simfonija “Patetična”, baleti “Labudovo jezero”, “Ščelkunčik”, “Uspavana ljepotica”, uvertira “Romeo i Julija”.

1911. – Predsjednik Meksika postao Fransisko Madero, vođa revolucije protiv diktatora Porfirija Dijasa.

1917. – Poslije pet mjeseci borbi, u Prvom svjetskom ratu je pobjedom zapadnih saveznika nad Nijemcima okončana treća bitka kod belgijskog grada Ipr. Pomjeranje linije fronta za nepunih deset kilometara glavom je platilo najmanje 240.000 vojnika.

1921. – Rođen američki pisac DŽejms DŽons, čiji su najbolji romani tematski vezani za rat, naturalistički u čestim opisima seksa i nasilja, ali upečatljivi u karakterizaciji likova. Djela: romani “Odavde do vječnosti”, “Neki su došli trčeći”, “Pištolj”, “Tanka crvena linija”, “Idite onom ko žene zavija u crno”, “Veseli pariski maj”, “Zviždaljka”, zbirka priča “Sladoledna glavobolja”.

1931. – Rođen američki filmski režiser Majk Nikols, koji je njegovao specifičan humor u posmatranju fenomena modernog doba i savremenog američkog života. Filmovi: “Diplomac” /nagrada “Oskar”/, “Ko se boji Virdžinije Vulf”, “Kvaka 22”, “Seksualno vaspitanje”, “Lovci na miraz”.

1942. – Rukovodilac ustanka u Vojvodini protiv Nijemaca Žarko Zrenjanin, sekretar Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Vojvodinu, poginuo je u Drugom svjetskom ratu u neravnopravnoj borbi u obruču okupatorske njemačke policije u selu Pavliš kod Vršca.

1943. – Njemačke okupacione vlasti u Drugom svjetskom ratu stvorile specijalnu jedinicu radi uništavanja tragova zločina u Srbiji, koja je primoravala zatvorenike da spaljuju leševe na stratištu Jajinci kod Beograda. Procijenjeno je da je do aprila 1944. na tom mjestu spaljeno oko 80.000 žrtava.

1943. – Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu izbacila Nijemce iz Kijeva, koji su taj grad držali pod okupacijom više od dvije godine.

1962. – Generalna skupština UN pozvala sve članice da primijene ekonomske sankcije protiv Južne Afrike zbog njene rasističke politike.

1968. – U Parizu počeli mirovni pregovori SAD i Vijetnama, ali je vojna intervencija Amerikanaca u Indokini trajala sve do aprila 1975, kad je okončana porazom SAD.

1970. – Italija priznala Kinu i uspostavila s njom diplomatske odnose.

1993. – Trupe Gruzije zauzele Zugdidi, posljednje uporište pobunjenika lojalnih svrgnutom predsjedniku Gruzije Zvijadu Gamsahurdiji.

1996. – U ciklonu koji je pogodio jugoistočnu indijsku državu Andra Pradeš poginulo više od 2.000 ljudi.

1998. – Prvi razgovori Indije i Pakistana od 1992. o spornom pograničnom glečeru Sijačen okončani su pakistanskim odbijanjem indijskog prijedloga o prekidu vatre.

2001. – Amerika u Avganistanu prvi put upotrijebila najveću i najtežu konvencionalnu bombu, takozvanu “kosačicu krasuljka”, čija je težina veća od 50 tona.

2003. – Haški tribunal optužio bivšeg predsjednika nekadašnje Republike Srpske Krajine Milana Babića za ratne zločine počinjene tokom rata u Hrvatskoj.

2006. – Sud u Italiji osudio Egipćanina Rabeija Osmana Sajeda Ahmeda na deset godina zatvora zbog umiješanosti u bombaške napade u Madridu 2004. godine, što je prva presuda za ovaj teroristički čin.

(Srna)