U Aluminij d.d. Mostar službeno je dostavljen zaključak Vlade FBiH sa sjednice, održane 19. oktobra, a u vezi sa krizom u fabrici.

Od ukupno 12 tačaka i u njima podijeljenih obaveza na Aluminij, Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije, kao i na Federalno ministarstvo finansija, njih šest odnosi se na zaduženja koja su od Vlade dobili Uprava i Nadzorni odbor Aluminija, saopšteno je iz mostarskog poduzeća.

“S obzirom na naša saznanja još od petka, a mislim na javni istup čelnih ljudi Vlade, nismo sjedili skrštenih ruku. Osim što smo uspjeli osigurati premosnicu za nabavu električne energije i sirovina za ovaj tjedan, i što ćemo to nastaviti raditi dan za danom, pokrenuli smo niz mjera i po ovomu zaključku, ne čekajući na njegovo službeno zaprimanje”, kazao je Dražen Pandža, v.d. direktora Aluminija.

Uprava Aluminija već je, u kontaktima s Upravom Elektroprivrede HZHB d.d. Mostar, načelno dogovorila smjer i način reprogramiranja kako staroga dugovanja u iznosu od 184 miliona maraka, tako i ovoga novonastalog u iznosu od 23,9 miliona maraka.

“I ovoga puta pozdravljam strpljenje i spremnost za suradnju naših kolega iz Elektroprivrede HZHB, unatoč ovako ozbiljnoj situaciji s naše strane. Ono što konačno utvrdimo kao realnu i izvedivu mogućnost sporazumnoga reprogramiranja naših dugovanja ići će pred Vladu FBiH. Nadalje, do kraja današnjega dana Vladi ćemo dostaviti traženi zahtjev za pokretanjem postupka financijske konsolidacije Aluminija, a što se tiče točke o pronalaženju revizorske kuće, već smo stupili u kontakt s nekoliko renomiranih međunarodnih kuća i očekujem završetak odabira već početkom sljedećega tjedna”, kazao je direktor Aluminija.

Pandža je komentarsiao i Vladin nalog za izradom i provođenjem mjera internih ušteda, istakavši kako čelni ljudi Aluminija na tome rade mjesecima.

“Uz nekoliko snižavanja visine osobnih dohodaka našim djelatnicima, počevši od prvih recesijskih godina na ovamo, posljednje umanjenje plaće proveli smo krajem prošle godine, potpisivanjem novoga Kolektivnog ugovora s našom sindikalnom organizacijom. Nadalje, maksimalno smo povećali visinu premija na naše proizvode, ujedno ugovarajući najniže dostupne cijene za nabavu strateških sirovina. Sljedeći je korak plan mjera unutarnje reorganizacije, na kojemu se već radi, a odnosit će se na nužno smanjenje broja zaposlenika u neproizvodnim djelatnostima”, poručio je Pandža.

Član Uprave Aluminija Boris Vican osvrnuo se i na tzv. topli režim rada, o čemu je govorila Vlada FBiH, kazavši kako to rješenje postoji u teoriji, ali do sada nije provođeno u praksi niti je ekonomski isplativo.

“U slučaju nagle nestašice neke od ključnih sirovina, teorijski je moguće dovesti elektrolitičke ćelije u stanje hibernacije i u takvu ih stanju zadržati petnaestak dana. Međutim, ključ je u tomu da ćelije, i u stanju hibernacije, troše enormne količine električne energije, moguće i do 40 posto količine koju vuku u punomu radnom kapacitetu. To znači da bismo i tada stvarali milijunske obveze za utrošenu električnu energiju, a ne bismo proizvodili metal, odnosno ne bismo imali sirovinu za prodaju. U prijevodu, taj režim rada nije izvedivom opcijom”, kazao je Vican.

(Fena)

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, Bosna i Hercegovina je u posljednjih 20 godina ostala bez više od 80.000 državljana, što znači da u BiH više nema stanovnika veličine jednog grada.

Demografi upozoravaju da je problem jer država ostaje bez radnog i reproduktivno sposobnog stanovništva, koje se odlučuje za državljanstvo druge zemlje najčešće iz ekonomskih razloga ili egzistencijalnih problema, piše Radio Slobodna Evropa.

Prema podacima Ministarstva, najviše građana iz knjige državljana se ispisalo 2003. godine i to oko 9.000. U narednim godinama broj odricanja državljanstava se smanjivao, da bi se 2016. godine situacija ponovo promijenila, od kada se bar jedan građanin BiH dnevno odrekne svog državljanstva.

– Smatramo da je relativno povećanje osoba koja su se u 2016. godini odrekla bh. državljanstva uglavnom posljedica ažuriranja evidencija u zemljama Evropske unije (EU), koje se sprovodi kao jedna od bezbjedonosnih mjera prema migrantima. U pitanju su najviše naši građani koji su u zemlje Zapadne Evrope odselili za vrijeme ili neposredno nakon rata u BiH i koji se do sada nisu odrekli svog državljanstva, a po zakonu su to moral da to urade – objašnjava pomoćnik ministra Milan Zjajić.

Osobe koje se odriču državljanstva nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već imaju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.

Međutim, najčešći razlozi odricanja državljanstva su, u stvari, pravo na nekretnine, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, ili radno-pravni status.

Mirza Omerović koji u Austriji živi od 2003. godine, bh. državljanstva se odrekao prije nekoliko godina iz, kako kaže, čisto praktičnih razloga.

– Iskreno, nije to bila laka odluka, ali kad realno pogledamo stvari, ja u Beču živim 15 godina i mnogo mi je lakše sa dokumentima države u kojoj trenutno radim. Sa druge strane, moramo shvatiti da austrijski pasoš nudi mnogo više mogućnosti. Ja sada mogu mnogo više da putujem, mogu da živim ili radim bilo gdje u Evropi, tako da sam u jednom trenutku shvatio da meni pasoš BiH, u stvari, nije ni potreban, iako bih najviše volio da imam oba državljanstvo – kazao je Omerović.

Taksa koju građanin BiH mora platiti, ukoliko se želi odreći državljanstva je 800 maraka (oko 407 eura), a ukoliko se vrši putem diplomatsko-konzularne mreže BiH u inostranstvu, plaća se i konzularna taksa.

Prema podacima Ministarstva, tokom 2017. godine na ime taksi uplaćeno je, skoro 1,5 miliona maraka (oko 764.500 eura).

– Cijeli postupak, uključujući sve takse i ispisnice iz BiH koje sam morao da izvadim, mene su koštale oko 5.000 maraka (više od 2.500 eura), a sam prelazak sa jednog na drugo državljanstvo trajao je dvije godine. Ipak, nije mi žao. Kad se sjetim kako su me na slovenačkoj granici sa pasošem BiH maltretirali, a kako im sada samo mahnem rukom – to je neprocjenjivo – objašnjava Omerović.

Demograf iz Sarajeva Hasan Zolić smatra da situacija gdje se ljudi sve više odriču bh. državljanstva nimalo ne iznenađuje, ali da u zemlji gdje više ljudi umire nego što se rađa, to može predstavljati problem, piše Radio Slobodna Evropa.

– Ovo je i de facto i de jure iseljavanje, jer ako ljudi traže promjenu državljanstva, oni se vjerovatno više nikada neće vratiti u BiH, niti će vratiti svoje domicilno državljanstvo. Ono što je najbolnije je što su to radno aktivne i reproduktivno sposobne osobe, a kad takve osobe zauvijek napuštaju zemlju. znate ko u toj zemlji ostaje – kaže Zolić.

Prema mišljenju stručnjaka, sporazum o dvojnim državljanstvima sa zemljama u Evropi sigurno bi doprinio da se građani Bosne i Hercegovine ne odriču svog državljanstva u ovolikom broju.

Za sada sporazum o dvojnim državljanstvima BiH je potpisala sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, dok su u najavi pokušaji uspostavljanja sporazuma sa Crnom Gorom i Turskom.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, ostale zemlje u Evropi nisu izrazile spremnost da sa BiH potpišu sporazum o dvojnim državljanstvima.

Srpskainfo

Iako su prethodno najavljeni protesti u Bihaću otkazani, jer organizatori nisu osigurali odobrenje za održavanje skupa na javnom mjestu, ipak se pedesetak građana samoinicijativno okupilo na Gradskom trgu.

– Ponavljamo, nismo protiv migranata, juče i danas smo ponovo pokazali da nam je tih ljudi žao i pružili smo im podršku. Samo se borimo za bezbjednost naše djece, ali ujedno želimo da se migrantima osiguraju normalni uslovi za život – kazali su.

Podsjećanja radi, danas je i komesar policije USK Mujo Koričić kazao da će policija zabraniti ulazak migranata na ovo područje, jer bi “povećanje broja migranata, posebno u Bihaću, znatno uticalo na bezbjednosnu situaciju”, zaključak je ovo nakon sastanka s ministrom bezbjednosti BiH Draganom Mektićem.

Okupljeni građani istakli su da je prvi cilj vidjeti da li će se zaista ispuniti obećanja koja se tiču zabrane ulazaka migranata u USK, ali i da će i dalje tražiti njihovo izmještanje van grada.

– Želimo istrajati u ovome što smo počeli i nećemo odustati – kazali su Bišćani, uz napomenu da će se organizirati kako bi zajednički platili novčane kazne, koje su dobili organizatori protesta, piše avaz.ba.