Ova zemlja dugo je bila magnet superjahtama, turistima i ruskim špekulantima na tržištu nekretnina, međutim sada se Crna Gora našla u neočekivanoj poziciji, piše Hina.

“Bilo kakav udarac za privredu mogao bi se pokazati kobnim za zemlju sa samo 620.000 stanovnika. Otprilike četvrtina privrede otpada na turistički sektor, koji je u velikoj mjeri više od deceniju ‘hranila’ Rusija”, rekla je Danica Kazanegra Gregović, izvršna direktorica turističke agencije Gulliver Montenegro, dodavši kako se Crnogorcima sviđaju Rusi i kako zavise od njih.

“Na glavnom šetalištu u Budvi češće se čuje ruski nego crnogorski, a ondje se nalaze i lokali i škole namijenjeni ruskim iseljenicima, čija zajednica broji nekoliko hiljada ljudi”, dodaje ona.

Za Gregović i mnoge druge, invazija na Ukrajinu, nakon koje su brzo uslijedile zapadne sankcije za ruske finansijske institucije i zabrana leta širom Evrope, izazvala strah od negativnih posljedica.

Ističe da trenutak nije mogao biti gori.

Za destinaciju poput Crne Gore, zavisne od turizma i teško pogođene pandemijom, predstojeća sezona željno se iščekivala jer su je svi vidjeli kao mogućnost da se profitira od turista željnih putovanja.

“Već smo preživjeli nekoliko godina s ne baš sjajnom turističkom sezonom. Ovo će nas pogoditi više nego što bismo htjeli priznati”, rekla je Gregović, prenosi Hina.

Povrh postojećih poteškoća, novac koji je pristizao na tržište nekretnina uzduž crnogorske obale prestao je teći jer je Rusima sve teže premještati svoj novac u inostranstvo.

Godinama su bezvizni režim i blagi zakoni o ulaganju stvarali temelje za dotok ruskog novca u Crnu Goru. To je izazvalo nagli skok na tržištu nekretnina, koji je nekad netaknuti krajolik crnogorske obale pretvorio u gomilu stambenih zgrada i stanova.

“Većina novca koja se ulagala u obalu je stizala iz Rusije”, objasnio je Dejan Milovac, zamjenik izvršnog upravnika antikorupcijske grupe Mans.

Crna Gora je bila omiljeno odredište Rusa radi kupovine nekretnina ili skrivanja vlastite imovine od zakona, dodao je Milovac.

Rusi takođe čine većinu korisnika crnogorske politike ekonomskog državljanstva, koja pojedince, koji su u zemlju uložili 450.000 evra, nagrađuje pasošem. Nešto više od 65 odsto takozvanih “zlatnih pasoša” u posljednjih je 14 mjeseci dodijeljeno ruskim državljanima.

Sankcije još uvijek nisu uvedene zbog političkih nesuglasica, ali funkcioneri su se ipak obavezali da provedu mjere kojima bi se ublažila ekonomska šteta povezana s ratom poput rasta cijena goriva i osnovnih životnih namirnica.

“Nažalost, dogodio se rat i mi ćemo morati preusmjeriti našu pažnju na druga tržišta”, rekao je ministar spoljnih poslova Đorđe Radulović, dodavši da je došlo vrijeme za novi način razmišljanja.

“Možda je krajnje vrijeme da Crna Gora diverzifikuje svoju ekonomiju i možda je krajnje vrijeme da Crna Gora ne bude zavisna isključivo od turizma”, dodao je Radulović.

Narušavaju se viševijekovni odnosi

Rat i njegove posljedice narušavaju viševijekovne bratske odnose između Crne Gore i Rusije, koje dijele slovensko i pravoslavno nasljeđe.

Crnogorski funkcioneri su 2016. godine optužili Moskvu da je planirala državni udar, čija je svrha bila spriječiti da se ta bivša jugoslavenska republika pridruži NATO savezu. Kremlj je u više navrata poricao da je imao ikakve veze s bilo kakvom urotom, odnosno planiranjem puča.

Nakon navodnog pokušaja puča, Crna Gora se pridružila vojnom savezu koji vode Sjedinjene Američke Države i nastavila je s pregovorima za ulazak u EU. Kratka razdoblja nesuglasica nisu spriječila Ruse da u velikom broju nastavljaju stizati u Crnu Goru. Ali, za Ruse smještene u Crnoj Gori, Putinov rat u Ukrajini izazvao je dodatne neugodnosti.

Mnogi su sada odsječeni od Rusije i ne mogu pristupiti svojoj gotovini u ruskim bankama, a njihove kreditne kartice su blokirane.

“Možda je naša krivica što nismo objasnili koliko je opasan (Putin). Svi ljudi koji su na neki način povezani s Rusijom mnogo će toga izgubiti”, rekao je Marat Gelman, ruski sakupljač umjetnina u Budvi i istaknuti Putinov kritičar, prenosi Hina.