JAVNI POZIV ZA BANJSKO LIJEČENJE 30 RATNIH VOJNIH INVALIDA I ČLANOVA PORODICA POGINULIH BORACA SA PODRUČJA OPŠTINE PRNJAVOR
Na osnovu Projekta banjske rehabilitacije ratnih vojnih invalida i članova porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske za 2022. godinu, opštinska Komisija za izbor korisnika banjsko-klimatske rehabilitacije raspisuje Javni poziv za podnošenje zahtjeva radi upućivanja 30 ratnih vojnih invalida i članova porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske-opštine Prnjavor u banjsko-klimatske zdravstvene ustanove.
KRITERIJI ZA PRIJAVLJIVANJE
Ovaj poziv se upućuje ratnim vojnim invalidima od I-X kategorije (u daljem tekstu RVI) i članovima porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske (u daljem tekstu PPB) opštine Prnjavor, kojima je banjska rehabilitacija neophodna kao nastavak liječenja i oporavka.
PREDMET PRIJAVE I USLOVI ZA PRIJAVU
Predmet prijave po ovom pozivu je potreba za medicinskom, odnosno fizikalnom rehabilitacijom jednog broja ratnih vojnih invalida i članova porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske kroz banjsko-klimatsko liječenje odnosno rehabilitaciju.
Banjsko-klimatsko liječenje, odnosno rehabilitacija odvijaće se u banjsko-klimatskim zdravstvenim ustanovama Republike Srpske.
Liječenje, odnosno rehabilitacija u banjsko-klimatskim ustanovama obuhvata:
- smještaj korisnika,
- ljekarski pregled prilikom prijema,
- izradu plana i programa rehabilitacije za svakog korisnika posebno,
- određivanje fizikalne i balneoterapijske procedure (fizikalne terapije-standarna njega uključuje: hidroterapiju u kadama ili bazenu, elektroproceduru, kinezoterapiju (propisane vježbe) i termoterapiju,
- stalni medicinski nadzor,
- ljekarski pregled na otpustu sa otpusnicom,
- ishranu od tri obroka primjernog kvaliteta i kvantiteta,
- ostali vidovi rekreacije,
- turističko-rekreativni sadržaji.
Na Javni poziv imaju pravo da se prijave ratni vojni invalidi od I-X kategorije invaliditeta i članovi porodica poginulih boraca, a kojima je banjska rehabilitacija neophodna za nastavak liječenja i oporavka.
Uz pismeni zahtjev potrebno je priložiti sledeće dokaze:
- Rješenje nadležnog organa o statusu i pripadajućim pravima RVI ili člana porodice poginulog borca, uz uslov da je aktivni korisnik,
- Rješenje nadležnog organa o kategorizaciji borca,
- Nalaz i preporuka nadležne zdravstvene ustanove o neophodnosti banjske rehabilitacije ne starije od 6. mjeseci od podnošenja zahtjeva za korištenje banjske rehabilitacije.
Pravo na banjsku rehabilitaciju u 2022. godini nemaju lica koja su to pravo koristili po Projektu banjske rehabilitacije Ministarstva u protekle tri godine, kao i RVI – amputirci i paraplegičari koji su banjsku rehabilitaciju koristili putem Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u istom periodu, u skladu sa pravilnikom Fonda.
Rok za podnošenje pismenog zahtjeva je 15 dana od dana objavljivanja na oglasnim pločama Opštinske uprave opštine Prnjavor, tj. zaključno sa 11.04. 2022. godine. Javni poziv će biti objavljen u sredstvima javnog informisanja (Televizija K3, Radio Prnjavor).
Zahtjevi se dostavljaju u šalter sali-prijemnoj kancelariji opštine Prnjavor-Karađorđeva broj 2.
Nepotpune i neblagovremene zahtjeve Komisija neće razmatrati i kao takve će odbaciti.
Na osnovu podnesenih zahtjeva, Komisija će sačiniti Listu izabranih korisnika u skladu sa ovim Projektom i Javnim pozivom i to odvojeno za RVI i odvojeno za PPB.
Komisija za izbor korisnika banjsko-klimatske rehabilitacije će istaći Liste na oglasnim pločama Opštinske uprave opštine Prnjavor i na iste se može podnijeti prigovor u roku od 7 dana od dana isticanja.
Komisija će konačne Liste dostaviti Ministarstvu na saglasnost.
Nakon dobijanja saglasnosti Komisija će obavijestiti kandidate o mjestu i vremenu, te nazivu zdravstvene ustanove u koju se upućuju.
Realizacija Projekta banjske-rehabilitacije trajaće do 31.10.2022. godine i odvijaće se u smjenama svakih 10 dana po utvrđenim spiskovima korisnika.
Pojedinačan boravak korisnika u banjsko-klimatskim ustanovama trajaće 10 dana.
Javni poziv
Vatrogasci apeluju da se obrati pažnja prilikom paljenja niskog rastinja
U prethodnih 7 dana pripadnici Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Prnjavor, imali su ukupno 23 intervencije na otvorenom prostoru (šumski i požari niskog rastinja).
U nekoliko intervencija, požarom su bile ugrožene kuće i imanja.Uzrok požara u svih 23 intervencije bio je ljudski faktor.
Zakonom o zaštiti od požara zabranjeno je paljenje korova i drugog poljoprivrednog otpada, bez prethodnog obavještavanja vatrogasno-slasilačke jedinice i preduzimanja svih neophodnih radnji s ciljem sprečavanja širenja vatre.
Ponovo apelujemo na građane da se pridržavaju navedenog.
Vatrogasci Prnjavor
Opština Prnjavor – Општинска управа Прњавор


Dvije mrtve muške osobe pronađene u Pločama
Veoma brzo nakon pronalaska tijela, oko 8.30 časova, policija je uhapsila osobu koja se dovodi u vezu s ovim događajem i on se trenutno nalazi u prostorijama policije gdje će se nad njim provesti kriminalistička istraga, navodi se u policijskom saopštenju.
Slijedi uviđaj kojim će rukovoditi županijsko tužilaštvo.
Mediji u Hrvatskoj jutros su javili da se u Pločama dogodila pucnjava, da ima žrtava i da je jedna osoba maloljetna.
Pomen za srpske žrtve u Sijekovcu; Prisustvuju Cvijanović i Dodik (FOTO)
Pomenu prisustvuju i direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić, načelnik opštine Brod Zoran Vidić, te predstavnici ostalih institucija i organizacija, kao i brojni građani.
Resorni ministar Duško Milunović poručio je da ni žrtve ni zločinci ne smiju biti zaboravljeni i podsjetio da je u Sijekovcu ubijeno devet srpskih civila, od kojih je najmlađa žrtva imala 17, a najstarija 72 godine.

U Crkvi Svete velikomučenice Ognjene Marije u Sijekovcu, služen je parastos, a potom će biti položeni vijenci.
U Sijekovcu je tokom 1992. godine ubijeno 46 srpskih civila.

Sutra počinje ljetno računanje vremena
U noći između subote i nedjelje, u dva sata ujutro, kazaljke na satu treba pomjeriti jedan sat unaprijed – sa dva na tri sata.
Ne zaboravite pomjeriti kazaljke na vašem satu!
Tomaš: Neravnopravna raspodjela prihoda od PDV-a prema lokalnim zajednicama
Neravnopravna raspodjela prihoda od PDV-a prema lokalnim zajednicama vidljiva je i u Prnjavorskoj opštini, ističe načelnik opštine Prnjavor Darko Tomaš gostujući u Emisiji „Stav“ naše televizije.
Pored Prnjavora, u nezavidnom položaju je i opština Laktaši, a određenom sistematizacijom došlo bi do pravedniije raspodjele PDV-a, jasan je Tomaš.
Od kada je uspostavljen sistem poreza na dodatu vrijednost, napravljen je i sistem raspodjele.
Kada se riješe svi izdaci prema državom nivou, odnosno nivou BiH, prihodi koji ostanu dijele se u omjeru 72% budžetu Republike, 24% lokalnim zajednicama i 4% JP „Putevi“ RS.
Od 24% koji se dijeli lokalnim zajednicama, svaka lokalna zajednica na osnovu nekoliko kriterija ima svoj koeficijent. Jedan od osnovnih kriterija jeste površina same lokalne zajednice, zatim broj stanovnika, broj školske djece, a jedan manji procenat u tom koeficijentu otpada na učešće privrednika tj. u ostvarenju samog prihoda.
Kada je u pitanju ovakva raspodjela, Prnjavor ne stoji baš najbolje ističe načelnik Prnjavora Darko Tomaš.
“Smatramo da nam se pravi jedna vrsta štete i mi ne sporimo da i neke manje razvijene lokalne zajednice moraju imati način kako se finansiraju, ali mi smatramo da taj način ne može biti preko leđa lokalnih zajednica kao što je Prnjavor”, rekao je načelnik opštine gostujući u Emisiji “Stav” na TV K3.
Neravnopravnost u raspodjeli sredstava od PDV-a ogleda se i u primjeru gdje su privrednici iz Prnjavora u prošloj godini uplatili PDV Upravi za indirektno oporezivanje u iznosu 119,5 miliona KM, a od toga lokalnoj zajednici vratilo se 11.454.000 KM što je 9,6%. Pored Prnjavora, Laktaši su u još gorem položaju, ističe načelnik Tomaš.
“Evo navešću primjer kao što je Teslić koji su uplatili 48 miliona KM, a vratilo im se 13 miliona KM (ili 27%), s druge strane Prijedor još veći debalans, uplatili su 86 miliona KM, a vratilo im se 27.850.000 KM (ili 32%), u tom kontekstu Prnjavor jako loše stoji, evo navešću i primjer Laktaša, uplatili su 203 miliona KM, a vratilo im se 9,5 miliona KM”, dodao je Tomaš.
Kada pogledamo lokalne zajednicu koje su uplatile PDV kao i Prnjavor, npr. Gradiška 123 miliona ili Doboj 121 milion, a vraćeno im 16,5 miliona KM, odnosno preko 20 miliona KM po tome se najbolje vidi da Prnjavoru nije vraćeno srazmjerno uplatama privrede.
Privreda Prnjavora je na izuzetnom nivou, shodno tome koliko preduzeća posluje u ovom gradu, ali i u ostvarenju prihoda, broju zaposlenih, pa i prosječnoj plati koja se isplaćuje radnicima, kada se sve uzme u obzir Prnjavoru bi od raspodjele PDV-a trebalo pripasti barem 3-4 miliona KM, a taj iznos bi bio vraćen kao podsticaj privredi, zaključio je Tomaš.
TV K3