Smrt američkog senatora Džona Mekejna udarna je tema u svjetskim medijima, koji, između ostalog, ističu da iako je bio konzervativan političar, često je izlazio iz okvira partijske politike radi svojih ubjeđenja i interesa države, kao i da je bio ličnost od koje je mnogo toga moglo da se nauči.

Mediji kažu da su njegove lekcije važne za njegove republikance, ali i za cijelu Ameriku, te da je riječ o čovjeku za kojeg kolege, protivnici i javnost nerijetko nijesu znali koju poziciju zastupa.

Nezamjenljivi Amerikanac

Mekejn je bio nezamjenljivi Amerikanac, smatraju urednici Vašington posta (Washington Post) koji kažu da je na Mekejnov osećaj za dužnost uticala duga porodična tradicija vojne službe čiji su dio bili dva admirala sa četiri zvjezdice – njegov otac i djeda.

Urednici WP smatraju i da je američka politika bila neuravnotežena tokom posljednjih Mekejnovih godina.

“Postao je dominantna figura u Senatu kroz volju, upornost i odlučnost, jer je on komandovao poštovanjem onoga koji je mnogo žrtvovao za svoju zemlju, i zato što je, više nego ovih dana, znao u šta vjeruje i držao se toga. Mekejn predstavlja konzervativnu državu, a veći dio njegovog dosijea to potvrđuje. Uradio je neke stvari u interesu da bude izabran a zbog kojih je kasnije žalio i odrekao ih se, poput glasanja u Arizoni protiv uspostavljanja nacionalnog praznika u čast poštovanja Martina Lutera Kinga (Martin Luther King Jr.) i njegovog neuspjeha u protivljenju prikaza Zastave konfederacije u Južnoj Karolini 2000. godine u vrijeme kada je bio u trci za predsjedničke izbore.”

Urednici WP- a dodaju i da se nijesu slagali sa Mekejnom o raznim pitanjima tokom godina, ali da kada su to učinili, to je bio više osjećaj razočarenja nego ljutnje.

“Sa svojim glasanjem protiv zakona o zdravstvenoj zaštiti u ljeto 2017. godine, za koji je smatrao da je loš za zemlju, on je dramatično iznio razloge za saradnju i uzajamno poštovanje u Kongresu. To je poruka na koju treba obratiti pažnju, naročito oni u njegovoj partiji… Mekejn je u više navrata izašao iz okvira partijske politike kako bi sprovodio ono što je on iskreno vidio kao nacionalni interes i dosta toga je ostvario. Zemlja je izgubila nezamjenljivo vođstvo.”

Zagovornik, i kritičar, vojske

Džon Mekejn je bio najveći vojni pokretač – i jedan od njenih najžešćih kritičara, ocjena je evropskog političkog portala Politiko (Politico).

Tokom tridesetogodišnjeg mandata u američkom Senatu, Mekejn je često pozivao njegove kolege da odobre povećanje troškova odbrane, a potom opominjao vojni vrh i njihove civilne šefove za trošenje novca poreskih obveznika.

“Samozvani ‘disident’, poznat po svojim ratobornim spoljnopolitičkim stavovima i otvorenim razgovorima, imao je ogroman uticaj u debatama o nacionalnoj bezbjednosti – zagovarajući snažnu vojsku, tražeći veću potrošnju za odbranu i upozoravajući na skupocjene programe oružja za koje je on tvrdio da su protraćili novac poreznih obveznika,” ističe Politiko.

Jedan od rijetkih istaknutih američkih zakonodavaca na svjetskoj sceni, Mekejn je često putovao u inostranstvo kako bi se sastao sa svjetskim liderima, koji su ga u zadnje vrijeme smatrali pomirljivim glasom u vrijeme kada je predsednik Donald Tramp (Donald Trump) otvoreno dovodio u pitanje posvećenost Sjedinjenih Država nekim dugogodišnjim saveznicima i institucijama, piše Politico, a takođe je bio poznat po svojim čestim posjetama trupama u ratnim zonama, uključujući Irak, Avganistan i Siriju.

Oštar, ali srećan ratnik

Sa Džonom Mekejnom, nikad nijeste znali na čemu ste, navode urednici Njujork Tajmsa (The New York Times) i dodaju da je to bio veliki dio njegove privlačnosti, jedna od stvari koja ga je činila interesantnim, a takođe i jedna od stvari koja je postepeno privlačila ljude koji vrednuju ideološku konzistentnost.

“Senator Mekejn, koji je umro u subotu u 81. godini, imao je potrebu da nekog učini nesrećnim… Izgleda da je pet godina mučenja u sjevernovijetnamskom logoru ostavilo prilično dobru ideju o tome ko je on, sposobnost da razmišlja o sebi i sposobnost da podesi partijsku galamu… Ali mogao bi i da vas iznenadi”, piše NYT i dodaje:

“Posebno njegove republikance. U vrijeme konfuzije i gnusnosti zbog imigracije, vrijedi podsjetiti da se on pridružio senatoru Edvardu Kennediju (Edward Kennedy) 2005. godine, a zatim ponovo 2007. godine kako bi podstakao kompromis koji uvodi snažnije kontrole na granici na putu ka državljanstvu za 11 naroda i milione imigranata bez dokumenata.”

List navodi i da je Mekejn imao stavove o spoljnoj i odbrambenoj politici koja je bila nemilosrdna i oštra.

“On je žestoko lobirao za pogubnu pogrešnu invaziju na Irak, kao i bombardovanje Libije. Istovremeno, i pored svog brutalnog iskustva kao ratni zarobljenik, snažno je podržao napore državnog sekretara Džona Kerija (John Kerry) za normalizaciju odnosa sa Sjevernim Vijetnamom… Mekejn je bio šarmantan, nesavršen čovjek, vođen kodom časti i dovoljno samosvjestan da zna kada ga je prekršio. Senatu, gdje je izraz ‘srećni ratnik’ oksimoron, će nedostajati.”

Moć praštanja

U godinama kada je senator Mekejn bio zatvoren i mučen u Vijetnamu, bio sam klinac u osnovnoj školi koji je bio zlostavljan na igralištu u predgrađu Njujorka – i sve zbog toga što sam Kinez. Zvali su me “kosooki”, “Kinez”, “vietkong”, “žuti”, “čing-čong Kinez”…, piše Šan Vu (Shan Wu), CNN-ov pravni analitičar.

Dakle, u 2000., kada je Mekejn navodno, ne samo koristio riječ “kosooki” koja se odnosila na njegove vijetnamske otmičare, već i nakon toga udvostručio upotrebu rasističkih termina navodeći pritom kako je mislio da je to prikladan naziv za svoje mučitelje, bio sam ljut, piše autor.

Vu piše kako nije zaboravio, niti oprostio, sve do sada.

Pojašnjava kako je u vrijeme Mekejnove herojske borbe s teškom bolešću napravio neka istraživanja i došao do saznanja da se Mekejn izvinio i zakleo da nikada više neće koristiti taj termin.

“Njegovo izvinjenje me je navelo da razmišljam o značaju praštanja i kako utvrditi šta je vrijedno toga. Sada mi je lako da oprostim Mekejnovoj štetnoj upotrebi te rasističke riječi kada se izbalansira s težinom njegovih dobrih djela i hrabrosti. Preduzimanje mjera kao što je Mekejnov stav protiv mučenja, njegovi napori da oživi diplomatske odnose sa Vijetnamom, njegova hrabrost kao mladog ratnog zarobljenika i njegova hrabrost sada kada se suočio sa neizlečivom bolešću bolje predstavlja mjerilo njegovog života”.

Snažan lobista za pridruživanje istočnoevropskih zemalja NATO-u

U aprilu 2017. Mekejn je posjetio Crnu Goru i tom prilikom rekao da je pridruživanje malog Jadranskog naroda zapadnom savezničkom savezu – što je postignuto nekoliko sedmica kasnije – od vitalnog značaja za regionalnu stabilnost i zajedničke napore zapadnih saveznika da se odupru Rusiji koja ponovo jača.

U istom periodu američki senator posetio je i Bosnu i Hercegovinu kada je istakao kako SAD daju punu potporu putu BiH ka EU i NATO-u, ali da je jedan od razloga njegove posjete i činjenica da je u posljednje vrijeme primio izvještaje o zabrinjavajućem uticaju Rusije na ovom području.

(Radio Slobodna Evropa)