235 medalja za AK “PRNJAVOR”

0

 

Jelena Gajić i Damjan Grumić proglašeni su za najbolje atletičare Prnjavora za proteklu godinu. Sinoć kasno u Domu kulture održana je tradicionalna manifestacija “Veče atletike” gdje su sumirani rezultati iz prošle godine.
2021. godina ulazi u anale i klupsku istoriju dugu 29 godina sa oborenim klupskim rekordom od čak 235 osvojenih medalja. Fantastično je i to da je od ukupnog broja skoro polovina zlatnih, čak 107, uz to 76 srebrnih i 52 bronzane. U okviru manifestacije promovisani su svi nastupi naših takmičara na preko pedeset takmičenja. Proglašeni su perspektivni i najbolji takmičari po kategorijama, u ženskoj njih 28 a u muškoj 22 takmičara. Uz zahvalnost Opštini Prnjavor i Centru za kulturu, zahvaljujemo se i sponzorima ove manifestacije: Pekara “Cvijeta”, Mesna industrija “Mi Trivas”, Slastičarna “Twix plus” i Štamparija “Petrograf” koji su obezbijedili nagrade i koktel za takmičare, goste i roditelje.

FORTUNA MARKETI: Pridruži se novom velikom Fitnes Izazovu -1 kg = +1 KM

Za svaki kilogram koji svi učesnici smršaju, Fortuna marketi daruju namirnice u vrijednosti od 1KM ugroženim porodicama u saradnji sa lokalnim Crvenim Krstom.

Pored ovoga, svake sedmice se nagrađuju najaktivniji; ali i po završetku projekta oni koji su ostvarili najbolje rezultate. Besplatno se pridruži ovom projektu u kome ćeš dobiti dosta korisnog materijala da uvedeš zdrave životne navike i napraviš promjenu na sebi.

Potraži ih na društvenim mrežama pod nazivom: Fortuna Fitnes Izazov.

 

 

Dom zdravlja Prnjavor: Dani otvorenih vrata za vakcinaciju Sinopharmom i Sputnik V

0
Dom zdravlja Prnjavor obavještava građane da će se dana 09. februara srijeda, u terminu od
11:00- 13:00 časova , organizovati Dani otvorenih vrata za vakcinaciju protiv COVID-19 kineskom
vakcinom Sinopharm i ruskom vakcinom Sputnik V.
Zainteresovani građani, s mjestom prebivališta na području opštine Prnjavor starosti 18 i više
godina, mogu doći na vakcinaciju bez zakazivanja i bez pregleda porodičnog doktora, uz
predočenje lične karte. Dom zdravlja Prnjavor

Poledica u višim predjelima, jak vjetar na području Kneževa

0
BANjALUKA- Saobraćaj se jutros na većini puteva odvija redovno, po suvim i mjestimično vlažnim kolovozima, poledica je moguća u višim predjelima, a vozačima na području Kneževa skreće se pažnja na povremeno jake udare vjetra, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Na putnim pravcima Livno-Kamensko i Prisika-Tomislavgrad-Šujica smanjena je vidljivost zbog magle. Jakih udara vjetra ima i na dionicama u zapadnim i jugozapadnim krajevima.

Dodatan oprez neophodan je i na dionicama u usjecima i pored kamenih kosina, zbog učestalih odrona, kao i na putevima gdje se izvode radovi i na tim mjestima je obavezno poštivanje privremene saobraćajne signalizacije.

Radovi su aktuelni na magistralnom putu Banjaluka-Stari Majdan, te regionalnom putevima Šipovo-Novo Selo, Srbac-Gornja Vijaka jedan-Gornja Vijaka dva-Razboj, Razboj-Tedin Han i Tedin Han-Teslić.

Saobraćaj se zbog klizišta odvija otežano na dionici magistralnog puta Foča-Goražde, u mjestu Filipovići, kao i na dionici Brod na Drini-granični prelaz Hum/Šćepan Polje gdje putnička vozila saobraćaju otežano, dok je za teretna vozila saobraćaj obustavljen.

Zbog aktiviranih klizišta, jednom saobraćajnom trakom, naizmjeničnim propuštanjem vozila, saobraćaj se odvija na regionalnom putu Ukrina-Gornja Vijaka.

Zbog radova u tunelu Crnaja na putu Konjic-Jablanica tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom,

Usporeno, zbog radova, saobraća se i na putnim pravcima Jablanica-Mostar, Jajce-Donji VakuF, Srebrenik-Ormanica, Grude-Ljubuški i Stolac-Hutovo.

Na graničnim prelazima zadržavanja jutros nisu duža od 30 minuta.

Помен за убијена 52 ученика у Шарговцу

0
У бањалучком насељу Шарговац данас ће бити служен помен за 52 ученика Основне школе “Ђура Јакшић” убијена на данашњи дан 1942. године.

У Дракулићу је јуче обиљежено 80 година од усташког злочина над више од 2.300 Срба, међу којима је било 551 дијете. Они су убијени без испаљеног метка у Дракулићу, Мотикама, Шарговцу и руднику Раковац.

Српски члан Предсједништва БиХ Милорад Додик поручио је да српска национална слобода никада није значила потчињавање других народа и да је Република Српска слободна за све који у њој живе, а да БиХ мора да уважава историјске и етничке реалности. Додик је рекао да је потребно памтити шта се десило на овим просторима у Другом свјетском рату како би се поставили снажнији темељи Републике Српске. (rtrs)

 

Dogodilo se na današnji datum, 7. februar

0

 

Danas je ponedjeljak, 7. februar, 38. dan 2022. Do kraja godine ima 327 dana

1478 – Rođen engleski humanista i državnik Tomas Mor, rodonačelnik utopijskog socijalizma, pisac socijalnih, istorijskih i teoloških spisa. Od 1529. do 1532. bio je lord-kancelar kralja Henrija Osmog, ali je 1535. zbog odbacivanja crkvene reformacije i odbijanja da prizna kralja crkvenim poglavarom, osuđen na smrt i pogubljen. U političko-filozofskom romanu “Utopija”, objavljenom na latinskom jeziku 1516, opisao je ekonomsku bijedu Engleske, podvrgavši oštroj kritici privatnu svojinu, posebno veleposjedničko zahvatanje zemlje seljaka i eksploataciju u kapitalističkim manufakturama. Nasuprot tome, naslikao je zamišljeno ostrvo “Utopiju”, idealnu komunističku državu sa savršenim društvenim i političkim sistemom.

1792 – Austrija i Pruska sklopile savez protiv revolucionarne Francuske zbog straha od širenja ideja revolucije.

1812 – Rođen engleski pisac Čarls DŽon Hafem Dikens, osnivač socijalnog romana, tipičan predstavnik realizma. U djelima je iznio na vidjelo strahovitu nepravednost u viktorijanskom engleskom društvu, čime je uzburkao javno mnjenje, a parlament nagnao da provede izvjesne socijalne reforme. Tegobno lično iskustvo stekao je kad je, zbog porodičnih dugova, kao dječak bio prinuđen da radi u jednoj fabrici za proizvodnju paste za obuću. Djela: romani “Dejvid Koperfild”, “Oliver Tvist”, “Pikvikov klub”, “Mala Dorit”, “Nikolas Niklbi”, “Velika očekivanja”, “Stara prodavnica rijetkosti”, “Sumorna kuća”, “Martin Čazlvit”, pripovijetke “Tri duha”, “Cvrčak na ognjištu”, “Bitka života”.

1863 – Na britanskom vojnom brodu “Orfej”, koji je potonuo pored obala Novog Zelanda, poginulo 190 ljudi.

1864 – Umro reformator srpskog jezika i pravopisa Vuk Stefanović Karadžić, jedna od najznamenitijih ličnosti srpske kulture, tvorac novog pravopisa i književnog jezika, genijalni samouk koji je napravio odlučan preokret u srpskoj literaturi – ona je od njegovog vremena dobila izrazito narodno i nacionalno obilježje. Na “Književnom dogovoru” srpskih i hrvatskih kulturnih radnika u Beču 1850. dopustio je da štokavski dijalekt srpskog narodnog jezika postane jedinstven književni jezik oba naroda. Osnovnu pismenost je učio u selu kod rođaka trgovca, potom u školi u Loznici i u manastiru Tronoša. U Prvom srpskom ustanku bio je pisar vojvode Ćurčije, zatim učitelj u Beogradu i carinik na Dunavu kod Kladova. Poslije propasti Prvog srpskog ustanka 1813. i odlaska u Beč počeo je da sakuplja narodne pjesme i umotvorine i da radi na srpskom jeziku i pravopisu. Ubrzo je izdao prvu zbirku narodnih pjesama i “Pismenicu” , a 1818. “Rječnik”. Pisao je i istorijska svjedočanstva, bavio se etnografijom, organizovao istraživanja u svim jugoslovenskim zemljama i vodio ogromnu prepisku. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Uređivao je almanah “Danicu” i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom i prošlošću. Gigantskim radom, za koji bi timovima naučnika i kulturnih radnika bile potrebne decenije, stekao je mnoge pristalice, ali i ogorčene protivnike. Prijatelje je našao u najistaknutijim umovima Evrope, učinio je da srpske narodne pjesme, kultura i istorija ostanu poznate širom Evrope, a ugledni univerzitet u Jeni ga je proglasio počasnim doktorom. NJegove reformatorske ideje odnijele su odlučujuću prevagu 1847, kada su objavljene “Pesme” Branka Radičevića, dokaz da se “Vukovim jezikom” mogu pisati i umjetnička djela, a Đuro Daničić je studijom “Rat za srpski jezik i pravopis” dokazao da su opravdane Vukove jezičke postavke. Cijela epoha – razvijeni srpski romantizam – bila je pod njegovim uticajem. NJegovi posmrtni ostaci su 1897. preneseni iz Beča u otadžbinu i uz mošti Dositeja Obradovića počivaju ispred Saborne crkve u Beogradu.

1870 – Rođen austrijski psihijatar Alfred Adler, jedan od pionira psihoanalize, osnivač pravca takozvane individualne psihologije, kojom se odvojio od tvorca psihoanalize Zigmunda Frojda. Smatrao je da je težnja ka moći pokretačka snaga psihičkog života svakog pojedinca, što može da izazove pretjeranu težnju ka afirmaciji ili unutrašnji otpor osjećanju manje vrijednosti i time neurotična oboljenja. Djela: “Praksa i teorija individualne psihologije”, “Poznavanje čovjeka”, “O nervoznom karakteru”.

1878 – Umro papa italijanskog porijekla Pije Deveti, čiji je pontifikat trajao 31 godinu i 236 dana, najduže u istoriji rimokatoličke crkve. Na Vatikanskom saboru 1870. proglasio je dogmu o papskoj nepogrešivosti.

1885 – Rođen američki pisac Sinkler Luis, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1930, koji je ismijavao zablude i samoobmane američkog društva i pisao protiv rasne diskriminacije. U realističko-satiričnim romanima podvrgao je podsmijehu ljekare, sveštenike, sudije, malograđane, “poslovne ljude”, industrijalce. Djela: romani “Dr Erousmit”, “En Vikers”, “Elmer Gantri”, “Glavna ulica”, “Bebit”, “Dodsvort”, “Mentrep”, “Kraljevska krv”, “To je ovdje nemoguće”.

1894 – Umro belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks, koji je 1840. izumio muzički instrument, nazvan – njemu u čast – saksofon.

1899 – Rođen Radomir – Raša Plaović, jedan od najznačajnijih karakternih glumaca srpskog pozorišta 20. vijeka, koji je između dva svjetska rata uticao na razvitak pozorišta u pravcu modernijeg izraza. Bio je reditelj i prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Radio je s dubokim emocionalnim, psihološkim i intelektualnim poniranjem u likove. Prvi adaptirao i režirao na profesionalnoj sceni “Gorski vijenac” Petra Drugog Petrovića NJegoša. Bavio se i pedagoškim radom i napisao nekoliko udžbenika za glumu i režiju, te pozorišne komade “Car David”, a s Milanom DŽokovićem “Voda sa planine”, “Rastanak na mostu” i “Kad je srijeda – petak je”.

1913 – Crnogorska vojska i srpski Primorski odred počeli u Prvom balkanskom ratu napad na Skadar koji su držali Turci. Poslije skoro tromjesečnih borbi velike sile su odlučile da grad pripadne Albaniji, pa je srpski Primorski odred obustavio operacije, ali su Crnogorci, uprkos blokadi obale koju je sprovela međunarodna flota, produžili opsadu i 23. aprila 1913. prinudili Turke na kapitulaciju. Crnogorci su potom, pod pritiskom velikih sila, ipak morali da napuste Skadar u koji su sredinom maja 1913. ušle britanske, francuske, italijanske, austrijske i njemačke snage.

1947 – Velika Britanija izložila plan podjele Palestine na jevrejski i arapski dio.

1962 – Od eksplozije u zapadnonjemačkom rudniku uglja kod Sarbrikena poginulo 298 rudara.

1968 – Premijeri svih deset kanadskih provincija odobrili nacrt ustava, prema kojem je status francuskog jezika u cijeloj Kanadi izjednačen s engleskim.

1971 – Žene u Švajcarskoj referendumom dobile pravo glasa.

1984 – Američki kosmonaut Brus Mekendls napustio svemirski brod “Čelendžer” i “prošetao” svemirom kao prvi čovjek koji se kretao bez fizičke veze s letjelicom, pokretan motorom na leđima.

1986 – Doživotni predsjednik Haitija Žan-Klod Divalije pobjegao iz zemlje, okončavši 29-godišnju diktaturu porodice Divalije u toj karipskoj zemlji.

1990 – Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR odlučio da se iz Ustava izbriše odredba kojom joj je garantovana “rukovodeća i usmjeravajuća” uloga u društvu, omogućivši time višepartijsku demokratiju.

1991 – Sveštenik Žan Bertran Aristid proglašen predsjednikom Haitija, kao prvi demokratski izabran šef te karipske države.

1996 – U “boingu 757”, koji se srušio nekoliko minuta poslije polijetanja iz Dominikanske Republike ka NJemačkoj, poginulo svih 189 putnika, mahom njemačkih turista i članova posade.

1999 – Umro kralj Husein, koji je vladao Jordanom od 1952. Na prijestolu te bliskoistočne zemlje naslijedio ga je sin Abdulah.

2006 – Austrijske vlasti razbile međunarodni lanac dječije pornografije koji je činilo više od 2.360 osumnjičenih osoba iz 77 zemalja.

2008 – Grčki mitropolit tebski i livadijski Jeronimos (70) izabran za novog arhiepiskopa Atine i cijele Grčke.

Požar u krugu Infektivne klinike, policija pronašla ugljenisano tijelo

0

Јedna osoba je stradala u požaru koji se dogodio u stambenoj zgradi u krugu Infektivne klinike u Beogradu.

Јedna osoba je stradala, dok su jednu osobu ekipe Hitne pomoći prevezle na VMA, jer se nagutala dima.

Hitna pomoć dobila je poziv 36 minuta iza ponoći, kaže za RTS doktorka Ivana Stefanović.

– Mi smo odmah poslali dvije naše ekipe. Јedna ekipa zbrinula je jednog pacijenta i prevezla na VMA, druga ekipa ostala je sve vreme da dežura tokom gašenja požara i na kraju mogli samo da konstatuju smrt jedne osobe, neprepoznatljive, ugljenisane – dodaje doktorka Stefanović.

Intervenisalo je 38 vatrogasaca sa deset vozila, a požar je stavljen pod kontrolu.

Vatrogasci su i dalje na terenu, kako bi se požar sanirao što prije.

Svi stanari stambene zgrade u kojoj je izbio požar, a koja ima oko 20 stanova, su evakuisani.

Radio Prnjavor: Servisne informacije za 07. februar

0
STANICA POLICIJE: U protekla 24 časa evidentirana je jedna saobraćajna nezgoda u Prnjavoru i jedno narušavanje javnog reda i mira na području grada.

TERITORIJALNA VATROGASNA JEDNICA: Nije bilo intervencija

DOM ZDRAVLJA-HITNA POMOĆ: 62 pregleda

ELEKTRO-PRNJAVOR: Zbog radova na elektro-energetskoj mreži za danas je najavljeno više planskih isključenja struje:

  • 09,00-12,00  – Šibovska
  • 10,00-14,00  – Šereg 1
  • 10,00-11,00  – t.s. Kneževići
  • 11,00-14,00  – t.s. Kneževići -Ivanovići
  • 09,00-17,00 – Potočani, Drenjik, Hrvaćani i Prosjek (prnjavorlive.info)