Južna Koreja razmatra mogućnost raspoređivanja na svojoj teritoriji “najmoćnijeg taktičkog oružja” Sjedinjenih Država, saopštila je agencija “Ronhap”.
Navedeno je da je Južna Koreja nakon još jednog u nizu nuklearnog testiranja Sjeverne Koreje zatražila pooštravanje sankcija protiv Sjeverne Koreje. Sjeverna Koreja je ranije saopštila da je uspješno testirala hidrogensku bombu, namijenjenu za interkontinentalnu balističku raketu.
U medijima se pojavila informacija da snaga nuklearne eksplozije može da dostigne 100 kilotona. Ministarstvo inostranih poslova Kine zatražilo je od Sjeverne Koreje da obustavi “pogrešne” akcije nakon što je Pjongjang testirao hidrogensku bombu. (Sputnjik)
Dječak Alen iz Zenice u emisiji “Ispuni mi želju” na televiziji Hayat rekao je plačući kako ništa nije jeo “prekjuče, juče, a ni danas”.
“Držim se koliko mogu. Šta ću vam reći, kako sam. Moja mama je bolesna, ima puno bolesti. Nije dobro. Najčešće leži, pije lijekove, puna vrećica joj je lijekova. Vjerujte mi, ne možemo kraj s krajem sastavit. Dobri ljudi, komšije, nam pomognu. Tako preživljavamo. Primanja nemamo, brat povremeno nešto zaradi, kopa, ja pomažem tako da pomažem drugim ljudima pa mi nešto daju. U školi je dobro, petice, bila je sad jedna trojka, ali će se ispraviti”, rekao je u suzama.
Otac mu je umro prije 40 dana, a majka je teško bolesna. Upravo ona prijavila se u emisiju “Ispuni mi želju”. “Život je težak, djeca su gladna a nema ko da im donese ni jedan hljeb. Imam to dvoje djece, nemam nikoga drugog, ne mogu gledati djecu kako su bolesni od gladi”, kazala je. Kako navode portali, svi koji žele pomoći malenom Alenu i njegovoj porodicu mogu ga posjetiti na adresi Odmut br. 9 ili nazvati majku, Azru Fatić na broj telefona 0038762371578. (index.hr)
Romko i Gordana Muzeka prije nekoliko dana proslavili su 30 godina braka. Ništa tu ne bi bilo neobično, ali, način na koji je ova jubilarna godišnjica obilježena svakako spada u red zanimljivih i neobičnih proslava.
Bračni par Muzeka trenutno živi i radi u Austriji, posjetu Prnjavoru, iskoristili su kako bi obilježili 30 godina bračne zajednice. Oni su prvobitno namjeravali da godišnjicu obilježe na jedan simboličan način, tako što bi rodbinu, prijatelje, kumove i komšije izveli na zajednički ručak u restoran. Ipak, nije sve kako se planira.
„Prije 30 godina (29.08.) u Prnjavoru moj suprug i ja smo se vjenčali. Trenutno boravimo u Austriji na privremnom radu, a posjetu Prnjavoru smo iskoristili i kako bismo obilježili naših 30 godina braka. Planirali smo to obilježiti simbolično, jednim ručkom u krugu naših najdražih. Iako smo imali želju otići u neki od restorana, naši kumovi, inače i naše prve komšije Pero i Snježana Petrešin, su nas ubijedili kako to treba napraviti u dvorištu naše kuće, na šta smo mi i pristali“, ispričala je Gordana Muzeka.
Bračni par Muzeka nije ni slutio šta im njihovi kumovi spremaju. Od prvobitno planiranog ručka, za kratko vrijeme, bez znanja Gordane i Romka, oni su organizovali svatove koji su prodefilovali ulicom u kojoj bračni par živi, čime su slavljenike vratili trideset godina unazad kako bi se svi zajedno sjetili kako je to bilo 29.08.1987. kada su Gordana i Romko jedno drugom rekli da.
Mlada i mladoženja
„Nismo mogli ni pretpostaviti šta nas očekuje. Kumovi su nam rekli kako trebamo otići u grad na dva sata, kako bi oni priprmili sve u našem dvorištu. Po povratku dočekalo nas je prijatno iznenađenje ispred kuće. Tu su bila dva motokultivatora, okićeni, pa je svadba mogla početi“, kazuje kroz smijeh Gordana.
Slavljenici Gordana i Romko okićeni, baš kao prije 30 godina, na jednom motokultivatoru, te njihovi kumovi, i ostala rodbina na drugom, krenuli su niz ulicu. Izgledalo je sve kao prije 30 godina, kada su ovo dvoje Prnjavorčana stupili u brak. Nakon zanimljive i neobične vožnje ulicom, uz ručak, pjesmu i po koju čašicu, u dvorištu porodične kuće veselje je nastavljeno do duboko u noć.
Načelnik opštine Prnjavor poziva sve zainteresovane privrednike i preduzetnike sa područja opštine Prnjavor na pripremni sastanak povodom osnivanja Privrednog savjeta, koji će biti održan 5. septembra u 11.00 časova, u prnjavorskom Centru za kulturu.
Tema sastanka biće izbor predstavnika sektora iz oblasti: Turizam i ugostiteljstvo, Saobraćaj i skladištenje, te poljoprivreda.
Porodicu Zore i Slobodana Karanovića koji su tokom rata izbegli iz Drvara i nastanili se u Štivoru kod Prnjavora usrećila je komšijska pomoć.
Kada je bilo najteže, na ledini bez igde ičega, Karanovićima koji imaju dvoje dece, školarce Gorana i Gordanu, ruku pomoći pružili su dobri i humani ljudi iz ovog kraja.
Među njima su Nenad Janjetović, Vladimir Usorac, Desimir Kitić, Slaviša Milinčić, Mira i Rajka Galić i drugi.
Zora, rodom iz sela Rajnovci kod Bihaća koja je, zbog nepodmirenih plata nekoliko meseci štrajkovala glađu u centru Prnjavora, priča da je solidarnost komšija njenoj petočlanoj porodici dala novu nadu, veru u život i ljude.
– Svi ovi ljudi koje sam navela su na različite načine pomogli. Deci su kupili udžbenike, odeću i obuću, ustupili svoje njive za našu stoku, poklonili hranu za ovce i koze… Uvek su na usluzi, spremni da izađu u susret kada je najteže – ispričala je za “EuroBlic” Zora pokazujući veliko stado koza koje im je poklonio Nenad Janjetović iz Prnjavora, inače penzionisani srpski oficir poreklom iz Svodne kod Novog Grada.
Sada imaju mleko, meso, prave sir i prodaju jariće.
– Nenad nam je poklonio prvo 6 koza i jarca, a posle nam kupio još 6 koza. Brižno smo ih čuvali, napasali, hranili i sada imamo 20 koza i jaradi. Nabavili smo i ovce, a njihov broj stalno se povećava. Svi smo radosni zbog toga jer želimo imati celu farmu, o tome maštamo – kažu Zora i njen suprug Slobodan iz Drvara.
On je ratni vojni invalid koji je u rodnom kraju, teran ratom bio prinuđen da ostavi svu imovinu, stan i kuću te ode u nepoznato, u izbeglištvo.
– U Drvaru mi je sve uništeno i zato sam se razboleo, srce mi je oslabilo, ali se borim zbog dece koja su vredna i poslušna. Ohrabren sam humanošču komšija i drugih ljudi koje sam ovde upoznao. Teško je, kuća je mala, sa samo jednom prostorijom u kojoj boravi nas petoro. Nastojimo i izgraditi objekte za stoku, ali nas je nevreme u tom omelo i porušilo sve, sada opet moramo sve iznova – iznosi Slobodan svoje teškoće, odlučan da u Štivoru sagradi novo porodično gnezdo koje je rat davno razorio, a njih stavio na veliko iskušenje.
Zora i Slobodan decu podučavaju poslovima u domaćinstvu, kako bi što pre savladali mnoge životne prepreke.
Goran, učenik devetog razreda u obližnjoj Šibovskoj hvali se veštinom muže koza.
– Brzo sam to naučio od mame i bake, ide mi dobro. Od svake koze umuzem po 3 litre mleka svakog dana. Od toga pravimo sir, a ja prodajem mleko i jaja od kokoški. Roditelji mi daju novac od mleka i jaja da kupim udžbenike, sveske, odeću i patike za školu – opisuje Goran svoje obaveze.
Foto: M. Pilipović / RAS Srbija
Nenad Janjetović koji je Karanovićima mnogo pomogao, srećan je zato što su oni vredni i posvećeni svome stadu.
– Kada su mi Zora i Slobodan koje pozanjem nekoliko godina ispričali da deca imaju bronhitis i da cela porodica pati zbog problema disajnih puteva, odveo sam ih u svoj tor i poklonio sve svoje koze i jarca. Oni su u početku bili u neverici, a onda su se mnogo obradovali. Shvatvši da su vredni, kupio sam još koza i poklonio – ispričao nam je Janjetović.
Navodi i da će finsirati popravku objekta za ovce i koze koje je uništio vetar i poharale snežne vejavice.
– Oni sada imaju posao, ne zavise od drugih nego ovde rade kod sebe i za sebe. Stado se brzo povećava i za godinu ili dve, Karanovići će imati svoju farmu od koje svi mogu lepo živeti – ispričao je Janjetović.
Pohotni jarac kapitalac
Posebnu atrakciju predstavlja jarac kapitalac dugih rogova koji je zbog priploda veoma tražen u celom kraju.
Foto: M. Pilipović / RAS Srbija
Domaćin Slobodan Karanović ga prevozi u prtljažniku svoga automobila i do nekoliko kilometara udaljenih prnjavorskih sela.
– Čim otvorim gepek stare “džete”, jarac uskače, sklupča se, savije noge, vrat, zavuče rogove ispod lima i čeka da krenemo. Zato, svakoga ko nam dolazi u posetu ili nekim drugim poslom, kao vi sada, obavezno upozoravamo da ne otvara gepek zbog pohotnog jarca – upozorio nas je Slobodan.
Ovih dana u toku je rekonstrukcija, preslvačenje novog asfaltnog sloja u ulici Vlade Vinčića u gradu. Dakle, riječ je o ulici koja iz grada vodi prema naselju Lazina Voda, a inače je dio regionalnog puta Čelinac – Prnjavor – Srbac.
Predstava “Osmi dan” banjalučkog Dis teatra izabrana je za najbolju na Petom festivalu pozorišnog stvaralaštva “Novogradska scena”, koji je održan u Novom Gradu.
Ova predstava dobila je i nagradu publike na sinoć završenom festivalu, koji je počeo 24. avgusta.
Režiser predstave Novica Bogdanović rekao je da je ovo savremena priča o umjetniku, koji živi boemskim životom, dok se u njegov stan i život ne useli posebna ženska osoba.
“Priča je smještena u naše krajeve i govori o našim ljudima. Predstava je postavljena 2005. godine, ali svaki put kad odlučimo da je `pošaljemo u penziju`, pojavi se neka mala sredina u kojoj nije izvedena”, naveo je Bogdanović.
Nagrada za najbolju režiju dodijeljena je Seji Đuliću za predstavu “Presuda; tiha likvidacija” pozorišta “MTM 1974” iz Mostara. Ova predstava, za koju Đulić kaže da je autobiografske pripovjedačke forme, odigrana je 37. put u Novom Gradu.
Za ženske uloge nagrađene su Maja Topić za ulogu Milice u predstavi “Dva puta dva je put” Dramskog studija Laktaši i za najbolju žensku ulogu Ivana Popadić iz Dramske scene Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” Prnjavor.
Nagradu za nabolju mušku ulogu dobio je Miodrag Lepir, član Dis teatra iz Banjaluke, dok je za epizodnu ulogu, lik sina bogataša, nagrađen Radislav Kosijer iz Dramskog studija “Maske” Kostajnica.
Najbolji dramski tekst imala je predstava “Audicija” Dramske scene Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” iz Prnjavora.
Umjetnički rukovodilac dramske scene prnjavorske “Prosvjete” Brankica Radonjić rekla je da je ova predstava rađena na fonu sarajevske “Audicije” iz osamdesetih godina prošlog vijeka.
Radonjićeva je navela da članovi omladinskog ansambla pozorišta kroz karikature likova koji žele da se upišu na akademiju, pokušavaju da pokažu do koje mjere je sve to komercijalizovano, iskrivljeno i kako jedan talentovan, pametan i sposoban umjetnik ne može da prođe ako od sebe “ne napravi komercijalu”.
Nagrada za najbolju kostimografiju pripala je predstavi “Uspavana ljepotica” pozorišta “Jovan Sterija Popović” iz Kotor Varoša.
Autor scenarija Velida Popović rekla je da je režija za ovu predstavu zajednički autorski projekat članova pozorišta.
“Scenario je podržalo Ministarstvo prosvjete i kulture i predstava je nagrađivana više puta”, rekla je Popovićeva.
Za najbolju kolektivnu igru pohvalu je dobilo Dramski studio “Daske” iz Laktaša.
Član žirija Sanja Šević rekla je novinarima da je žiri bio jednoglasan prilikom odlučivanja.
“Ovo je festival amaterskih pozorišta, ali i veoma značajna manifestacija upravo zbog činjenice da ova pozorišta imaju priliku da se predstave publici”, napomenula je Ševićeva.
U takmičarskom dijelu festivala izvedeno je šest predstava. Festival pozorišnog stvaralaštva organizuje tetar Scena uz podršku opštine Novi Grad i Kulturno-obrazovnog centra.
U prostorijama Centra za kulturu danas je održan radni sastanak predstavnika opštinske vlasti sa privrednicima sa područja opštine Prnjavor.
Sastanku koji su organizovali načelnik opštine Darko Tomaš i predsjednik Skupštine opštine Željko Simić prisustvovalo je 40 privrednika, a glavne teme su bile osnivanje Privrednog savjeta i razvojne perspektive poslovne zone Vijaka.
