Prnjavor: Danas isplata stipendija

0

Za 272 učenika i studenata sa područja opštine Prnjavor koji su ostvarili pravo na dodjelu stipendije za školsku 2020/2021. godinu danas je isplaćena stipendija za mjesec mart.

Opština Prnjavor je, kao i prošle godine, izdvojila 300.000,00 KM za stipendiranje učenika i studenata sa područja Opštine.

I ove, kao i prošle godine, stipendistima će biti isplaćeno ukupno deset stipendija.

/Opština Prnjavor/

Obilježavanje Dana Vojske Republike Srpske

0

Služenjem parastosa poginulim borcima Vojske Republike Srpske i civilnim žrtvama odbrambeno-otadžbinskog rata u kasarni “Kozara” u Banjaluci počelo je obilježavanje 12. maja – Dana VRS i Dana Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH.

Kroz VRS je prošlo 210.000 boraca, a 23.801 njen pripadnik položio život u odbrambeno-otadžbinskom ratu za stvaranje i očuvanje Srpske.

Obilježavanju prisustvuju predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, premijer Srpske Radovan Višković, direktor Policije Srpske Siniša Kostrešević, predstavnici Vojske Srbije, predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama.

Na centralnoj svečanosti povodom Dana VRS prisutni su i zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Mirko Okolić, komandant Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Milorad Krajšumović, komandant 6. pješadijske brigade Oružanih snaga BiH brigadir Radovan Јović, zamjenik načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Gojko Knežević, komandant Operativne komande Oružanih snaga BiH Radovan Ilić, penzionisani generali VRS i ostale srpske starješine u Oružanim snagama BiH.

Prisustvuju i predstavnici udruženja proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata, ličnosti iz javnog, političkog i društvenog života Srpske i BiH, sveštenstvo Srpske pravoslave crkve i ostale zvanice i gosti.

Nakon parastosa, u Centralnoj spomen-sobi VRS uslijediće polaganje vijenaca i ruža, te izjave medijima.

Obilježavanje ovog važnog datuma novije srpske istorije, ili 29 godina od formiranja VRS i 16 godina od formiranja Puka, organizuju Odbor Vlade Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova i komanda te vojne formacije.

Skupština srpskog naroda u BiH na zasjedanju u Banjaluci 12. maja 1992. godine donijela je odluku o formiranju Vojske Republike Srpske /VRS/.

VRS je bila oružana sila Republike Srpske i osnovana je pod nazivom Vojska Srpske Republike BiH.

Postojala je od 12. maja 1992. do 1. januara 2006, nakon čega je ušla u sastav Oružanih snaga BiH.

Vojno nasljeđe i identitet Vojske Republike Srpske njeguje i baštini Treći pješadijski /Republika Srpska/ puk. Krsna slava VRS je Vidovdan, dok se 12. maj proslavlja kao Dan Vojske Republike Srpske i 3. pješadijskog /Republika Srpska/ puka.

VRS sačuvala je u ratu teritoriju Srpske i zaštitila narod boreći se istovremeno protiv snaga muslimansko-hrvatske koalicije i NATO-a, čija je avijacija u nekoliko navrata vršila agresiju na Republiku Srpsku i linije fronta koje su držali Srbi.

/SRNA/

Uhapšena Sena Hamzabegović zbog finansiranja terorističkih organizacija

0

Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu /Sipa/ na aerodromu u Tuzli po dolasku u BiH uhapsili su Senu Hamzabegović /61/ iz Tuzle, zbog finansiranja terorističkih aktivnosti, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

U zakonskom roku od 72 časa, koji je predviđen u predmetima za terorizam, osumnjičena državljanka BiH i Švajcarske će biti privedena u Tužilaštvo gdje će biti ispitana u svojstvu osumnjičene, te će biti predloženo određivanje mjere pritvora zbog opasnosti od bjekstva.

Hamzabegovićeva je osumnjičena da je u periodu od 2013. godine, slanjem novca i finansijske podrške, kao i na druge načine, pružala podršku državljanima BiH koji su boravili na stranim ratišitima na području Sirije i Iraka, u strukturama terorističke organizacije “Islamska država”, između ostalog i svome suprugu, koji je imao značajnu poziciju i ulogu unutar terorističkih struktura povezanih sa “Islamskom državom”, a koji se još uvijek nalazi u bjekstvu.

Izvrešen je i pretres objekata u Tuzli koje osumnjičena koristi, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo i partnerske bezbjednosne agencije i institucije u BiH i inostranstvu, duži vremenski period prikupljali su informacije o nezakonitim aktivnostima Hamzabegovićeve.

U zakonskom roku osumnjičena će biti predata Tužilaštvu BiH na dalje procesuiranje.

/SRNA/

Emisija Razgovor s povodom na YouTube kanalu Radio Prnjavora

U programu Radio Prnjavora emitovali smo emisiju “Razgovor s povodom” u kojoj smo sa rukovodiocem JU Centra srednjih škola Ivo Andrić Prnjavor, Suzanom Švrakom, razgovarali o aktuelnim pitanjima u ovoj obrazovnoj ustanovi.

Saznali smo kako se odvija nastava u epidemiološkim uslovima, koliko učenika završava školsku 2020/21. godinu, koliko je planirano upisati učenikla u narednoj školskoj godini, koja su zanimanja nova u narednom periodu na raspolaganju učenicima …

Priprema i vodi novinar Marijan Popadić./prnjavorlive.info/

U Srpskoj preminulo 14 osoba, 144 novozaraženih

0

U pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 694 lаbоrаtоriјskа uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 144 оsоbе, dok je od posljedica bolesti preminulo 14 osoba.

Kada je riječ o zaraženima, rаdi sе о 66 muških i 78 žеnskih оsоbа, оd kојih је 12 mlаđе, 76 srеdnjе i 56 оsоbе stаriје živоtnе dоbi.

Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 16 оsоbа је iz Biјеljinе, 15 iz Dоbоја, 12 iz Bаnjаlukе, dеsеt iz Gаckа, оsаm iz Knеžеvа, sеdаm iz Šаmcа, pо šеst iz Mrkоnjić Grаdа i Priјеdоrа, pеt iz Grаdiškе, pо čеtiri iz Brоdа, Dеrvеntе, Lаktаšа, Mоdričе, Nеvеsinjа, Tеslićа, Ugljеvikа i Čеlincа, pо tri iz Fоčе i Hаn Piјеskа, pо dviје iz Zvоrnikа, Nоvоg Gоrаždа, Ribnikа, Čајničа i Šеkоvićа i pо јеdnа оsоbа је iz Bilеćе, Brаtuncа, Vukоsаvljа, Istоčnе Ilidžе, Kоtоr Vаrоšа, Lоpаrа, Nоvоg Grаdа, Pаlа, Pеtrоvа, Srpcа i Srеbrеnicе.

U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеno je 14 smrtnih slučајеvа kоd kојih је pоtvrđеnо prisustvо virusа kоrоnа. Rаdi sе о оsоbаmа srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi оd kојih su čеtiri оsоbе iz Šаmcа, pо dviје оsоbе iz Bаnjа Lukе i Dоbоја i pо јеdnа оsоbа Gаckа, Kоzаrskе Dubicе, Lаktаšа, Mоdričе, Tеslićа i Biјеljinе.

Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 63.030 slučајеvа virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 3.537 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

U Rеpublici Srpskој, оd nоvоg virusа kоrоnа, dо sаdа sе оpоrаvilо 43.769 оsоbа, а tеstirаnо је ukupnо 265.339 оsоbа.

Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 604, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 228, а u оstаlim bоlnicаmа 376. Nа rеspirаtоru је 65 оsоbа (28 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 37 u оstаlim bоlnicаmа).

U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо su 4.643 оsоbе, а nаdzоr је zаvršеn kоd 184.650 оsоbа.

/JZU Institut za javno zdravstvo/

Denver slavio, još jedna sjajna partija Jokića

0

Košarkaši Denvera trijumfovali su u duelu sa Šarlotom razultatom 117:112, čime su obezbojedili prednost domaćeg terena u prvoj rundi plej-ofa.

Nikola Jokić pružio je još jednu izvanrednu partiju. Srpski centar imao je dabl-dabl učinak – 30 poena i 11 skokova, a za 33 minuta igre upisao je i šest asistencija.

Značajan doprinos u trijumfu Nagetsa dao je Majkl Porter Džunior koji je takođe ubacio 30 poena. Najbolju partiju u redovima Hornetsa pružio je Devonte Grem sa 31 poenom.

Sakramento je savladao Oklahomu 122:106 u čijim redovima je Aleksej Pokuševski kao starter za 32 minuta postigao 10 poena, a imao je tri skoka i dvije asistencije. U pobjedničkom timu Terens Dejvis je bio najefikasniji sa 27 poena.

Dalas je pretrpio ubjedljiv poraz u meču sa Memfisom 133:104. Grizliji su uspjeli da zaustave prve zvijezdu Maveriksa Luku Dončića, koji je za 25 minuta postigao 12 poena, a Memfis je do trijumfa vodio Dža Morant sa 24 poena.

Srpski centar u ekipi Dalasa Boban Marjanović je za pet minuta na parketu zabilježio dva poena i jedan skok.

Alen Smailagić odlukom trenera nije igrao za Golden Stejt koji je bio bolji od Feniksa sa 122:116. Izuzetno raspoložen u ekipi Voriorsa bio je Endru Vigins koji je nanizao 38 poena, Stef Kari je dodao 21 (11-1 šut za tri poena), a Drejmond Grin je imao tripl-dabl učinak – 11 poena, 10 skokova i 11 asistencija. Bolji od ostalih u redovima Sansa bio je Devin Buker sa 34 poena.

Pobjedom nad Bostonom rezultatom 129:121 Majami je obezbijedio plasman u plej-of Istočne konferencije. U trećem uzastopnom tirjumfa Hita najbolji strijelac bio je Tajler Hiro sa 24 poena.

Los Anđeles Lejkersi pobijedili su Njujork nakon produžetka sa 101:99, a odlučujuću trojku 20 sekundi prije kraja ubacio Horton Taker. Lejkersi su i u ovom meču bili lišeni pomoći povrojeđenog Lebrona Džejmsa, koji bi trebalo da bude spreman za naredni duel sa Hjustonom. Najefikasniji u pobedničkom taboru bio je Kajl Kuzma sa 23 poena, dok se kod Niksa istao Rendl sa 31 poenom.

Rezultati: Šarlot – Denver 112:117, Detroit – Minesota 110:119, Toronto – L.A. Klipers 96:115, Boston – Majami 121:129, Memfis – Dalas 133:104, Indijana – Filadelfija 103:94, Čikago – Bruklin 107:115, Milvoki – Orlando 114:102, Golden Stejt – Feniks 122:116, L.A. Lejkers – Njujork 101:99, Sakramento – Oklahoma 122:106.

/Tanjug/Glas Srpske/

VAKCINISANO 9.013 BANJALUČANA, NISU ZABILJEŽENA NEŽELJENA DEJSTVA

0

Direktor banjalučkog Doma zdravlja Nevena Todorović rekla je da je od početka vakcinacije u Banjaluci u Domu zdravlja vakcinisano 9.013 građana, te da nisu zabilježena bilo kakva ozbiljnija neželjena dejstva.

Todorovićeva je istakla da je tokom ove nedjelje građanima na raspolaganju ruska vakcina “sputnjik ve”, te da je za Dom zdravlja obezbijeđeno 3.100 doza.

“Tokom jučerašnjeg dana aplicirano je više od 500 doza vakcina, od čega je dio bio revakcinacija, a drugi prva doza”, rekla je Todorovićeva novinarima u Banjaluci.

Prema njenim riječima, za vakcinaciju je ukupno bilo prijavljeno 15.500 lica starijih od 65 godina, a u toku ove i naredne sedmice trebalo bi da bude vakcinisan već broj ljudi iz ove populacije.

“Posebno bih zahvalila Vladi Republike Srpske i srpskom članu i predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, koji na sve moguće načine pokušavaju da nabave vakcine za građane Srpske i Banjaluke”, rekla je Todorovićeva.

Todorovićeva je danas posjetila pozivni centar Doma zdravlja, iz kojeg građane pozivaju na vakcinaciju, a u kojem rade volonteri, penzionisani radnici Doma zdravlja, kao i dio zaposlenih ove zdravstvene ustanove.

“Dnevno na pozivanju radi 15 naših kolega. Cilj nam je bio da na jednom mjestu imamo sve podatke o pacijentima iz elektronskog kartona. U toku dana pozovemo do hiljadu građana, što na vakcinaciju, što na revakcinaciju. Građani iz određenih razloga često dolaze u situaciju da moraju da odgađaju vakcinaciju ili da je odbiju. Sve te razloge upisujemo u njihov karton”, pojasnila je Todorovićeva.

Ona tvrdi da najveći problem pri organizaciji jeste to što je među podacima pacijenata ogroman broj nepostojećih brojeva telefona.

“To su najčešće fiksni telefoni, čiji brojevi su davno upisani u kartone i u međuvremenu su promijenjeni. Zato molimo građane da prilikom prijavljivanja za vakcinaciju ostavljaju važeće brojeve telefona”, napomenula je Todorovićeva.

Ona je dodala da takvih problema nema ako se građani prijavljuju sms porukama na broj 0651314, te još jednom naglasila da je taj broj namijenjen isključivo za građane koji su registrovani u nekom od timova porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka.

Todorovićeva je podsjetila da se vakcinacija vrši na Banjalučkom velesajmu, u organizaciji Doma zdravlja i grada Banjaluka, te da su građani zadovoljni cijelim procesom.

Medicinski tehničar Miroslav Ramić, jedan od zaposlenih u Domu zdravlja koji je angažovan u pozivnom centru, rekao je da proces pozivanja građana protiče bez problema.

“Odziv građana je dosta dobar, jedini zahtjev koji građani ponekad imaju jeste vakcina određenog proizvođača”, naveo je Ramić.

/SRNA/

Danas je Međunarodni dan medicinskih sestara/tehničara

0

Na današnji dan 1820. godine, u Firenci (Italija) rodila se žena koja je svojim radom promijenila odnos sestrinstva, zauzimala se u svakoj novoj borbi- borbi za život. Bila je to Florens Najtingel, utemeljiteljica jednog od najhumaniji poziva, sestrinstva. Njen rođendan, 12. maj, danas se obilježava i kao Međunarodni dan medicinskih sestara/tehničara.

Ovo je jedinstven dan u godini kada se skreće pozornost na rad medicinskih sestara/tehničara i njihovu ulogu u njezi bolesnih i zaštiti zdravih ljudi.

Da nije ovih ljudi naš oporavak i liječenje, posebno za vrijeme pandemije bio bi nemoguć. Medicinske sestre i tehničari su jedna od najvažnijih karika svakog zdravstvenog lanca.

Sestre se danas susreću sa brojnim izazovima. Uslovi za rad su sigurno bolji nego ranije, ali zahtjevi pacijenata, njihova prava kao i prava sestara i tehničara često znaju biti ugrožena. Ipak, uz stalnu edukaciju, napredovanje i poštovanje prema onima koji nam čuvaju život, sestrinski posao će se održati zauvijek.

Temelj sestrinske prakse je briga za zdravlje i dobrobit pojedinca i zajednice, osiguravanjem pristupa zdravstvenoj njezi, osvještavanjem i identificiranjem nezadovoljenih potreba pacijenta, upoznavanjem s različitim potrebama, provođenjem sigurne i kvalitetne njege, pravovremenim pristupom i, onim najvažnijim, a to je pacijentu orijentirana njega i jednak pristup zdravstvenim uslugama.

S aspekta ljudskih prava, pravo na zdravlje podrazumijeva da svaki pojedinac, bez obzira gdje živi ima pravo na zdravstvenu njegu sukladno svojim zdravstvenim potrebama.

Ko je bila Florens Najtingejl?

Florens Najtingejl je prva moderna bolničarka u istoriji i žena koja je osnovala službu medicinskih sestara. Rođena je 12. maja 1820. godine u Firenci, a preminula je 13. avgusta 1910. godine u Londonu. Florens potiče iz imućne engleske porodice. Ime je dobila po gradu u kome je rođena.

Govorila je sedam jezika, interesovala ju je matematika, statistika i njegovanje bolesnika. Kako su to radile žene iz niže klase koje su bile na lošem glasu, roditelji nisu željeli da se Florens bavi ovim poslom. Pošto je bila atraktivna i obrazovana, očekivali su da će naći dobrog muža i osnovati porodicu. Ipak, Florens se nije prijatno osjećala dobro u visokom društvu i željela je da svoj život posveti pomaganju drugima. Roditelji su konačno prihvatili njenu odluku pa je 1851. godine otišla u Njemačku na tromjesečnu obuku za medicinsku sestru. 1853. godine je postala upravnica Ustanove za bolesne gospođe. Radila je do naredne godine kada je počeo Krimski rat. Tada je sa 38 medicinskih sestara otišla u Tursku da brine o ranjenima.

U Skadru je napravljena vojna bolnica, ali higijenski uslovi u njoj su bili veoma loši zbog čega je smrtnost vojnika iznosila 42,7 %. Florens je vojnicima obezbjedila novu odjeću, adekvatnu hranu, pomagala je pri amputacijama, previjala je rane, pisala je porodicama ranjenih, slala im je plate, itd.

Florens je tokom Krimskog rata oboljela od tifusa, ali nije prestala da radi. 1856. godine se kao heroina vratila u Englesku.

Kraljica joj je dozvolila da sa statističarom Vilijamom Farom osnuje Kraljevsku komisiju koja je prikupljala podatke o sanitarnim uslovima u vojsci.

Napisala je preko 200 knjiga i zakletvu koja je slična Hipokratovoj zakletvi. Florens je reformisala sestrinstvo i javno zdravlje. 1860. godine je osnovala školu za medicinske sestre u bolnici Svetog Tome i brinula je o svakoj polaznici. 1883. godine je odlikovana Kraljevskim Crvenim Krstom. Ona je prva žena kojoj je dodijeljen Orden vrline. 1908. godine kralj Edvard joj je uručio počasno priznanje za životno djelo.

Živjela je mirno i povučeno do 13. avgusta 1910. godine kada je umrla.

/BHRT/