Osnivač Microsofta Bil Gejts i njegova supruga Melinda objavili su da se razvode nakon 27 godina braka, prenosi BBC.
U objavi o razvodu Gejtsovi su naveli “da vjeruju da više ne mogu da se razvijaju kao par”.
Par ima troje djece i osnovao je fondaciju “Bil & Melinda Gejts”, sa gotovo 50 milijardi dolara i smatra se najvećom privatnom fondacijom na svijetu.
“Za 27 godina podigli smo troje djece i izgradili fondaciju koja na nivou cijelog sveta radi da omogući ljudima zdrave, produktivne živote. Nastavljamo da dijelimo vjeru u tu misiju i nastavićemo da zajedno radimo u fondaciji”, navedeno je u objavi, uz molbu za “prostor i privatnost”.
Kako piše New York Times, njihov razvod će vjerovatno izazvati šok u svijetu filantropije, biznisa, ali i javnog zdravlja.
Nadalje, razvod otvara pitanje o budućnosti enormnog bogatstva Gejtsovih, a veliki dio još nije doniran fondaciji “Bil & Melinda Gejts”.
Forbesu bogatstvo Bila Gejtsa procijenjuje na čak 124 milijarde dolara.
Prva regionalna televizija sa sjedištem u Banjaluci i programskim sadržajem u potpunosti namijenjenim ljubiteljima video-igara, organizuje takmičenje za najjače gejmere.
KUVO TV – televizija koja je sama po sebi postala brend među ljubiteljima gejminga, otvara takmičenje u LOL-u. Turnir će trajati od 12. maja do 1. juna online, dok će se veliko finale održati 6. juna u Banjaluci.
Organizatori pozivaju sve LOL gejmere od 18 do 26 godina iz Srbije, Crne Gore i BiH da prate njihove društvene mreže, gdje će dobiti više informacija u vezi sa samim prijavama za takmičenje.
„Na našim prostorima još uvijek se bojažljivo ulaže u svijet video-igara, ali mi smo odvažni u želji da približimo svjetske standarde regionalnoj publici. U skladu sa tim, organizujemo i ovo takmičenje, za koje se nadamo da će nastaviti tradiciju i narednih godina. Vjerujemo da će biti zadovoljavajući odziv svih koji vole izazove. Važno je da napomenemo da će se stream odvijati preko Twitch-a i Youtube-a, dok će se veliko finale održati uživo u Banjaluci”, navode organizatori.
Zaljubljenici u video-igre, uz KUVO TV dobili su nov, jedinstven i kvalitetan esport i gejming sadržaj. Jedna od najuzbudljivijih industrija današnjice, prošle godine postala je bogatija za još jedan TV kanal kojeg čini ekipa sa urbanim pristupom, entuzijazmom i željom da približi gejming što većem broju publike. Timski stvaraju zabavne emisije, namijenjene mlađoj populaciji, budućim profesionalnim gejmerima, aktivnim esportistima, ali i organizuju turnire, među kojima se ističu u igrama Valorant i PUBG. KUVO TV sada pravi novi iskorak tamičenjem u LOL-u, koji će regionalni gejming podići na viši nivo.
KUVO TV je pokrenut u oktobru 2020. godine sa ciljem da predstavi svijet video-igara kroz brojne formate – od live esport prenosa, striming večeri uz popularne gejmere, preko zanimljivih recenzija novih naslova i kratkih vijesti iz gejming svijeta, pa sve do testiranja gejming opreme i razgovora sa uspješnim igračima.
U Crnoj Gori danas počinje masovna imunizacija stanovništva protiv virusa korona Sinofarm vakcinom.
Građani će moći da se vakcinišu bez zakazivanja, a kako su ranije najavile zdravstvene vlasti, širom Crne Gore biće otvoreno 140 punktova za masovnu vakcinaciju, prenosi portal RTCG.
Ministarka zdravlja Јelena Borovinić-Bojović saopštila je da će građani moći da biraju između vakcina koje u tom trenutku budu dostupne, dok će onima koji boluju od pojedinih bolesti vakcinu preporučiti izabrani ljekar.
Sedma sila, četvrti stalež, temelj svakog demokratskog društava – medijski radnici su juče širom BiH obilježili 3. maj – Međunarodni dan slobode medija.
Prema mišljenjima medijskih radnika, situacija nije bolja nego ranijih godina. Naprotiv, samo su se na stare probleme dodali novi, koje je pandemije donijela. Mediji su radili svakodnevno, bez predaha, rizikujući zdravlje, a istovremeno redakcije grcaju, jer iako je posla sve više, pandemija je uticala i na to da su prihodi medijskih kuća sve manji, a rashodi sve veći.
O položaju medija i medijskih prava i sloboda u posljednjih godinu dana za “Nezavisne novine” pričali su urednici i novinari brojnih bh. medijskih kuća.
Sandra Gojković Arbutina, glavna i odgovorna urednica “Nezavisnih novina”
Javnost je mogla tokom pandemije još jednom da se uvjeri da bi bez profesionalnih medija haos bio daleko veći, pogotovo kad je riječ o korona profiterstvu. Ono što se i u ovoj krizi potvrdilo jeste nebriga države da mediji opstanu mimo onog uskog kruga na državnim jaslama.
Ipak, raduje me što su mediji žilavi, opstali su i nastavili da rade boreći se za profesiju, jer nije ovo jedina kriza koja nas ugrožava – veći problem koji nas pritišće kao branšu su mediji bez impresuma, politički i ideološki obojeni i osnovani za jednokratnu upotrebu, ali dovoljno da zagade medijski prostor i obmanjuju javnost.
Marko Divković, predsjednik Udruženja “BH novinari”
Ovo što vidimo sada je imitiranje slobode. Pandemija je samo na površinu izbacila sve ono što je na neki način vješto ili manje vješto skrivano. Ako imamo situacija da među 3.000 novinara u BiH, 40 odsto nema riješen radno-pravni status, pola zaposlenih novinara ima plaću oko 600 KM, a u prosjeku sedmično imamo više od jednog nasrtaja na novinare i medijske slobode, onda ništa drugo ne možemo reći nego da je ovo imitacija slobode.
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka
Zabrinjavajuće je da i dalje svaki četvrti stanovnik Republike Srpske smatra da je primjereno napasti ili udariti novinara. Građani i dalje najviše vjeruju medijima. Sada ne moramo da strahujemo da će nas napasti neka ličnost o kojoj pišemo, ali možemo strahovati da nas na ulici može napasti bilo koji građanin, jer su političari stvorili takvu atmosferu. U vrijeme pandemije nikada nismo imali više posla, a manje sredstava za rad. Redakcije su sve više ugrožene i na izdisaju su zbog manjka finansijskih sredstava i prihoda, a sa druge strane, rashodi su veći nego ikada.
Branko Dakić, zamjenik direktora televizije K3
Sa nastupanjem pandemije svaka medijska priča je podređena upravo tome – pandemiji. Sve što počnemo raditi dođe do toga “korona je, nemojte”. Teže smo u ovom periodu dolazili do informacija o drugim temama. Savremene tehnologije su nam omogućile da radimo, našli smo način da radimo i pandemija virusa korona nema veze s tim.
Darko Momić, novinar “Glasa Srpske”
Čestitam kolegama koje daju sve od sebe da ovaj mukotrpni i stresni posao rade časno i poštujući osnovne postulate profesije. U ovom teškom vremenu novinari su, poslije zdravstvenih radnika, sigurno jedna od najugroženijih profesija. Ohrabruju najave da bi medijskim zaposlenicima uskoro trebalo da bude omogućeno vakcinisanje u Srpskoj. Pozivam sve kolege da se ponašaju odgovorno i nadam se da će se ove godine stvoriti uslovi da nas članovi Kluba novinara Banjaluka ponovo ugoste kao domaćini tradicionalne novinarske žurke pod nazivom “Off the record”.
Brankica Spasenić, novinarka portala Mondo i Faktor
Iz godine u godinu povodom Međunarodnog dana slobode medija ukazujemo na iste probleme i slušamo “vapaje” novinarske zajednice, što pokazuje da, ne samo da se ne napreduje u poštovanju medijskih prava i sloboda, nego očigledno ni u demokratskom razvoju društva u kojem živimo i radimo. Slabo plaćeni, radno obespravljeni, često nesolidarni, poljuljanog samopoštovanja i samopouzdanja i bez jakih esnafa – bojim se da su ovdašnji novinari i mediji, umjesto stuba demokratije, stigli na dno društvene ljestvice. Posebno je poražavajući, nedostojanstven odnos brojnih funkcionera i nosilaca vlasti u BiH prema novinarima.
Slobodan Popadić, novinar “EuroBlica”
Problemi medija u vrijeme pandemije pojačani su dvostruko. Transparentnost u radu institucija dodatno je pogoršana. Čini se da je ova situacija pojedinim institucijama poslužila kao izgovor da od javnosti sakriju informacije od javnog značaja. U uslovima kada je profit privrednih subjekata počeo da pada, mnogi su srezali troškove oglašavanja u medijima, što se odrazilo na njihove prihode, ali i učinilo da se mediji, u potrazi za novcem, više okreću ka javnom sektoru i tako postanu još više zavisni od vlasti.
Snežana Mitrović, novinarka televizije N1
Oni koji su u doba lockdowna preispitivali pravnu valjanost odluka, prozivani su, optuživani da unose nemir i paniku. Danas, kad je sam Ustavni sud pobio te odluke, opet pitamo, ko je unosio paniku, a ko ućutkivao javnu riječ? U doba korone, ionako centralizovani sistem u RS, dodatno se zatvorio za javnost. Praksa je postala konferencija za “probrane” medije, a korona kriza postala je dijelom i političke borbe. Novinarima je postalo trostruko teže doći do pravih informacija.
Ognjen Matavulj, novinar “Večernjih novosti”
Sloboda medija u najvećoj mjeri zavisi od stanja društva u kojem novinari žive. Naše društvo je duboko podijeljeno i polarizovano po raznim osnovama od nacionalnog do političkog, a takva je situacija i u medijima. Prisutni su pritisci, a zabrinjava nedostatak institucionalne, ali i društvene podrške. Stvorena je takva klima da je svakom pojedincu dozvoljeno da verbalno, čak i fizički napada novinare i da to prođe nekažnjeno.
Zvaničnici uputili čestitke medijskim radnicima
Brojni zvaničnici juče su čestitali medijskim radnicima 3. maj – Međunarodni dan medijskih sloboda, te istakli koliki je značaj medija u demokratskom društvu.
Neki od njih su se osvrnuli i na značajan doprinos medija tokom perioda pandemije virusa korona te da su zahvaljujući medijima građani u ovom periodu imali brze, tačne i provjerene informacije. Sa druge strane, neki su upozorili da je rad medija u bh. društvu i dalje otežan.
Vakcinacija medijskih radnika, prosvjetnih radnika, te policijskih službenika u Srpskoj trebalo bi da počne nakon što stigne 80.000 “Sinofarmovih” kineskih vakcina.
Kako je za “Nezavisne novine” potvrdio Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo RS, početak treće faze imunizacije, tokom koje će svoje doze vakcina primiti javni radnici, očekuje se nakon što u Srpsku krajem ove sedmice stigne 80.000 kineskih vakcina proizvođača “Sinofarm”.
“Kineske vakcine bi trebalo brzo da prođu kontrolu u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH. Samim tim su se stekli uslovi da mi krenemo polako sa trećom fazom”, rekao je Zeljković.
Dodao je da se paralelno radi i druga faza imunizacije građana Srpske.
“Trenutno se vakcinišu građani stariji od 65 godina i hronični bolesnici, odnosno građani sa određenim hroničnim oboljenjima, koji u ovom trenutku mogu da se vakcinišu. One osobe koje pripadaju ovoj grupi, a nalaze se u akutnoj fazi svog hroničnog oboljenja, biće vakcinisane kada se steknu uslovi za to”, objasnio je Zeljković.
Istakao je da su Ministarstvo prosvjete i kulture RS i Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS već pripremili spiskove koliko će se zaposlenika vakcinisati.
“Naravno, ti spiskovi se i dalje mogu dopunjavati. Takođe i Ministarstvo unutrašnjih poslova RS radi na pripremi svojih spiskova”, kazao je Zeljković.
Dodao je da će u što kraćem roku pokušati da vakcinišu određen broj osoba iz svake od ovih skupina.
“Mi smo poslali zahtjeve svakoj medijskoj kući da dostave spiskove radnika koji su zainteresovani za vakcinaciju. Samim tim zbog specifičnosti posla i velikog broja kontakata medijski radnici spadaju u prioritetan dio treće faze imunizacije”, naveo je Zeljković. Kazao je da zbog manjeg broja medijskih radnika vakcinaciju ove grupe građana mogu brzo da izvrše.
“Medijske radnike ćemo vakcinisati paralelno sa radnicima Republičke uprave inspekcijskih poslova, kojih takođe ima oko 200 koji su stalno na terenu”, zaključio je Zeljković za “Nezavisne”.
Kada je riječ o iskorištenosti vakcina protiv virusa korona, prema podacima objavljenim na stranici “Our World in Data”, BiH ima sedam puta manje iskorištenih doza vakcina u odnosu na svjetski prosjek.
Prema ovim podacima, u BiH su iskorištene 1,92 doze vakcine na stotinu osoba, što je sedam puta menje od svjetskog prosjeka.
“Za imunizaciju u BiH je ukupno iskorišteno 63.376 doza, dok je u cijelom svijetu iskorišteno 1,15 milijardi doza. Prosječan broj iskorištenih doza na svjetskom nivou iznosi 14,74 na stotinu osoba”, objavljeno je na stranici “Our World in Data”.
Prema njihovim podacima, najveći broj potpuno vakcinisanih je u Srbiji, 21 odsto, a slijede je Slovenija sa 10 odsto, Hrvatska sa 4,9 odsto i Crna Gora sa 3,7 odsto.
Za BiH, Sjevernu Makedoniju i Kosovo na ovoj stranici nije navedeno koliko je građana u potpunosti vakcinisano. Kako je ranije najavljeno, danas bi trebalo da stignu i prve doze “BioTech/Pfiezerovih” vakcina iz Evropske unije.
STANICA POLICIJE: U protekla 24 časa dogodila se jedna saobraćajna nezgoda u neselju Donji Vijačani. U saobraćajnoj nezgodi su učestvovali putničko vozilo i srneća divljač. Pričinjena je materijalna šteta.
TERITORIJALNA VATROGASNA JEDINICA: Pripadnici teritorijalne vatrogasne jedinice Prnjavor u protekla 24 časa nisu imali intervencija.
DOM ZDRAVLJA – HITNA POMOĆ: 72 pregleda.
ELEKTRO PRNJAVOR: Iz Elektrodistribucije Prnjavor poručuju da danas nema planskih isključenja električne energije. U toku su očitavanja potrošačkih brojila.
Policijski službenici u Prnjavoru juče su identifikovali i uhapsili D.J. i J.Đ. iz Prnjavora, koji su osumnjičeni za pucnjavu iz auta u pokretu na magistralnom putu M-106, saopšteno je danas iz Policijske uprave Banjaluka.
Nadležnoj policijskoj stanici je prijavljeno da se Citroen kreće magistralnim putem M-106, te da je kroz otvoren prozor iz vozila nepoznata osoba pucala iz puške.
“Izvršenom kontrolom vozila pronađena je i oduzeta poluautomatska puška i određena količina municije”, navedeno je u saopštenju.
Navedene osobe su, kako se navodi u saopštenju, podvrgnute ispitivanju na prisustvo alkohola u organizmu, kojom prilikom je utvrđeno kod D.J. 2,37 g/kg i kod J.Đ. 2,01 g/kg alkohola u organizmu.
Uhapšeni su osumnjičeni da su počinili krivično djelo nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija.
Rad po navedenom predmetu je u toku, a o svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas treći dan Vaskrsa – Vaskršnji utorak.
Vaskrs hrišćani slave tri dana, pa su u kalendaru SPC crvenim slovom obilježeni Vaskršnji ponedjeljak i Vaskršnji utorak.
Vaskrs se slavi od vremena prvih apostola i njegovo načelo i suština objašnjavaju se riječima Svetog apostola Pavla, zapisanih u apostolskim djelima: “Ako Hristos ne vaskrse, prazna je propovijed naša i prazna je vjera naša”.
Praznovanjem Vaskrsenja hrišćani naglašavaju svoju vjeru i pobjedu života nad smrću.
