Za područje Banjaluke, Višegrada i Foče na snazi je žuto upozorenje i zbog pojačanog vjetra.
Žuti meteoalarm upozorava da vremenske pojave koje su prognozirane nisu neuobičajene, ali je potreban oprez.
Badnji dan i Badnje veče prethode najradosnijem hrišćanskom prazniku – Božiću, koji Srpska pravoslavna crkva obilježava 7. januara. Veliki broj običaja vezan je za Hristovo rođenje, ali se brojna vjerovanja odnose i na dan prije.
To drvo nazvano je Badnjak i predstavlja simbol onog drveta, koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji, da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus. Loženje Badnjaka jedno je od glavnih običaja na Badnji dan. Badnjak od zore pa do sumraka treba da ostane prislonjen uz kuću, i tek potom bude unijet uz posipanje žitom. Badnjak se loži sa posebnim poštovanjem, i moli za zdravlje, sreću i mir.
Na Badnji dan se, pored Badnjaka, u kuću unosi i slama, a domaćice pripremaju posnu večeru koja će biti što bogatija, kako bi i nova godina bila tako bogata i plodna.
Badnjak gori do Božića, nagovještavajući novu svjetlost koju donosi vjera u novorođenog Hrista.
Podovi se posipaju slamom, baš kao u Vitlejemskoj pećini, djeca pijuču, da bi se živina množila i umolilo blagostanje.
Bitno je da se ovaj praznik provede u svom domaćinstvu u krugu porodice, sa radošću i ljubavlju. Prema običajima srpskog naroda, na Badnji dan i Badnje veče ne ide se u goste. 6. januar praznuje se u porodici.
Ipak, u nekim krajevima, na primjer u Banatu, za Badnje veče porodice posjećuju korinđaši i pjevaju takozvane korinđaške pjesme čestitajući praznik. Domaćini ih darivaju jabukama, orasima, bombonama i slatkišima.
Postoje još neka vjerovanja za ovaj praznik. Narod kaže da ne vаljа bos ići po slаmi, jer će ukućаne boljeti noge, zаto se odmаh poslije izuvаnjа nаvlаče čаrаpe. Nа Bаdnji dаn se ništа ne pozаjmljuje iz kuće, а аko je štа rаnije pozаjmljeno, to se trаži nаtrаg, jer ne vаljа dа ono što pripаdа kući bude vаn nje nа Božić.
Ako se nа Bаdnji dаn nаkupi dostа pepelа nа bаdnjаku koji gori nа ognjištu, vjeruje se dа će zimа biti jаkа sа dostа snijegа.
Ako nа Bаdnji dаn bude oblаčno, biće rodnа godinа. Na Badnji dan ne treba se šišati, brijati, niti sjeći nokte da se ne bi “sjeklo zdravlje”.
Viši sud u Nišu danas je donio prvu presudu doživotne robije u Srbiji nakon ukidanja smrtne kazne i to od maja 2019. godine kada je su na snagu stupile izmene Krivičnog zakonika kojima je za najteže zločine predviđena kazna doživotnog zatvora, javljaju mediji iz Srbije.
Nešto poslije 11 sati u sudnici 90 niškog Višeg suda sudija Tamara Savić osudila je Ninoslava Jovanovića (48) poznatijeg kao “Malčanski berberin” na kaznu doživotnog zatvora, a zbog zvjerskog zlostavljanja dvanaestogodišnje djevojčice iz okoline Niša, izvijestio je Telegraf.
Suđenje Jovanoviću počelo je krajem maja prošle godine, a okončano je 30. decembra. Krivična djela za koja se tereti Jovanović, kao i detalji suđenja ostali su nepoznati zbog isključenja javnosti.
Jovanović je višestruki povratnik, koji je više od 20 godina proveo u zatvorima, a sada se nalazi u pritvoru. On je djevojčicu iz sela Suvi do oteo 20. decembra 2019. i zlostavljao je desetak dana, nakon čega je ona pronađena, a on je uhapšen sedam dana kasnije.
Više javno tužilaštvo u Nišu u martu prošle godine je podiglo optužnicu protiv Jovanovića, ali zbog zaštite interesa maloljetnice nije htjelo da saopšti pravnu kvalifikaciju krivičnog djela za koje ga tereti. Istraga je protiv Jovanovića sprovedena je zbog krivičnih djela otmica i silovanje djeteta.
Jovanović je uhapšen 5. januara, na groblju u rodnom selu Malča, nakon 17 dana policijske potrage za njim. On je, kako se sumnja, 20. decembra, u selu Suvi presreo djevojčicu na putu do škole i oteo je. Ona je 29. decembra pronađena u selu Jasenovik u jednoj vikendici, nakon 10 dana velike policijske potrage. Bila je ošišana, sa modricama po tijelu i smještena u Klinički centar u Nišu radi oporavka.
Jovanović je ranije u dva navrata bio osuđivan za silovanje na kazne od 10 i 12 i po godina zatvora, koje je izdržao.
Direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislav Zeljković izjavio je danas da se u Srpskoj prve količine ruskih vakcina “sputnjik pet” protiv virusa korona mogu očekivati u februaru.
“Kada je riječ o nabavci vakcina posredstvom Kovaks mehanizma, 400.000 naručenih za Republiku Srpsku trebalo bi da bude isporučeno u prvih šest mjeseci ove godine”, rekao je Zeljković novinarima u Banjaluci.
On je istakao da se uskoro može očekivati da EU donira odeređene količine “Fajzerove” vakcine protiv virusa korona.
/SRNA/
Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u Institutu za javno zdravstvo Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici Foča i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 591 laboratorijskog uzorka, a novi virus korona potvrđen je kod 143 osobe.
Prema mjestu prebivališta, 55 osoba je iz Banjaluke, 15 iz Bijeljine, devet iz Prijedora, osam iz Doboja, po šest iz Višegrada i Zvornika, po četiri osobe iz Kalinovika, Kotor Varoša i Teslića, po tri iz Istočnog Novog Sarajeva, Kozarske Dubice i Lopara, po dvije iz Gradiške, Dervente, Kneževa, Novog Goražda, Osmaka, Prnjavora i Foče i po jedna osoba je iz Broda, Laktaša, Mrkonjić Grada, Novog Grada, Petrovca, Sokoca, Trebinja, Čelinca i Šipova.
Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je 18 smrtnih slučajeva kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa korona.
Radi se o 11 muškaraca i sedam žena, srednje i starije životne dobi od kojih su tri osobe iz Banjaluke, po dvije iz Kotor Varoši i Istočne Ilidže i po jedna osoba iz Foče, Bijeljine, Sokoca, Teslića, Modriče, Nevesinja, Laktaša, Kneževa, Mrkonjić Grada, Šipova i Bratunca.
Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 37.519 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 1.828 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.
U Republici Srpskoj, od novog virusa korona, do sada se oporavilo ukupno 23.624 osobe, a testirano je ukupno 164.164 osoba.
Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 698, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 267, a u opštim bolnicama 431.
U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 7.447 osoba, a nadzor je završen kod 120.366 osoba.
/JZU Institut za javno zdravstvo/
KP Park a.d. Prnjavor obavještava korisnike komunalnih usluga odvoza komunalnog otpada sa oidručja grada i sela ( Potočani, Gusak-Gajevi, Crkvena, Vršani, Šarinci, Kokori, Čivčije, Hrvaćani i Orašje) kojima je planiran odvoz prema utvrđenoj dinamici 07.01.2021. godine (četvrtak), da će istima komunalni otpad biti preuzet 08.01.2021.godine (petak).
/KP Park a.d. Prnjavor/
Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić rekla je da je cilj da škole za desetak godina budu mjesto srećne i zadovoljne djece, interaktivnog pristupa u nastavi i pridavanja više pažnje interesovanjima i talentima đaka, koji će po završetku školovanja imati znanje primjenjivo u praksi i svakodnevnom životu.
– Želim da đaci kroz nastavne planove i programe imaju takvo, a ne čisto reproduktivno znanje, a više ćemo raditi i na obukama nastavnika jer moramo shvatiti da smo svi u situaciji cjeloživotnog učenja – navela je Trivićeva u intervjuu Srni.
Ona je naglasila da će ovi i drugi ciljevi biti sadržani u budućoj desetogodišnjoj strategiji razvoja predškolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja Srpske, na čijoj pripremi će se raditi u ovoj godini.
– Želimo i da za desetak godina imamo najmanje 90 odsto djece obuhvaćene predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem i da time pokažemo da vrtići nisu samo za čuvanje djece. Mnogo toga je planirano u ovoj godini i dalje ćemo insistirati na svemu što je zacrtano akcionim planom za reformu obrazovanja. Ako nastavimo dinamikom koju smo imali do sada, ne sumnjam da ćemo to ostvariti – rekla je Trivićeva.
Budžet Ministarsva prosvjete i kulture za ovu godinu za sve institucije u njegovoj nadležnosti iznosi 368,3 miliona KM, a bez republičkih institucija 361,7 miliona KM.
– Neće nedostajati sredstava za nastavak reforme obrazovanja. Prethodne dvije godine radili smo na povećanju plata prosvjetnih radnika, a u ovoj sa sigurnošću mogu reći da plate neće biti umanjivane usljed situacije sa virusom korona. Sredstava neće manjkati ni za obuke nastavnog kadra, nastavak digitalizacije u srednjim školama i slično. Naravno, u budžetu su, zbog situacije sa virusom, umanjene druge stavke, poput materijalnih troškova, određenih stručnih usluga, putovanja i smještaja – kaže Trivićeva.
Ona je napomenula da je resorno ministarstvo u protekloj godini, uprkos pandemiji, realizovalo sve planske aktivnosti u vezi sa reformama i unapređivanjem predškolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja.
Trivićeva je istakla da je obuhvat djece u predškolskom obrazovanju povećan na 27,5 odsto, te da je zakonski definisano da djeca bez roditeljskog staranja i ona sa poteškoćama u razvoju mogu besplatno da pohađaju vrtiće.
Ona je ukazala da je za tri miliona KM povećan budžet za besplatne udžbenike đaka pojedinih razreda osnovnih škola, te da je Pedagoški zavod Republike Srpske lani uspješno radio na osavremenjivanju nastavnih planova i programa za osnovne škole, što je osnova za inoviranje udžbenika.
Trivićeva je izrazila zadovoljstvo što ove godine počinju sa radom resursno-stručni centri u Srpskoj koji će djeci sa poteškoćama u razvoju pružati usluge na regionalnom nivou.
– Radiće se i na tome da se, na osnovu profesionalne orijentacije djece, kreira obrazovanje – u skladu sa sklonostima i željama osnovaca kako bi oni bili spremni za nastavak školovanja – rekla je Trivićeva.
Ona je navela da se lani, u komunikaciji sa privrednim subjektima, radilo i na usaglašavanju upisnih politika srednjih škola sa potrebama tržišta rada, zbog čega je okončana standardizacija dodatnih 46 zanimanja.
Trivićeva je naglasila da je Vlada lani finansirala deficitarna zanimanja za 600 đaka za koje je obezbijeđeno po 100 KM stipendije, plus troškovi prevoza.
– Veoma važna je praktična nastava đaka kod poslodavaca u realnom sektoru da bi oni mogli da steknu osnovna znanja i vještine, te da znaju kako se određeni poslovi odvijaju i rade. U vezi s tim uspješno je realizovan projekat plaćene učeničke prakse, gdje smo imali podršku privrede i gdje su đaci za obavljanje praktične nastave dobijali određenu naknadu – rekla je Trivićeva.
Ona je najavila da ove godine počinje reforma opštih gimnazija u smislu osavremenjivanja nastavnih planova i programa, te smjerova koji bi trebali biti prilagođeni potrebama društva.
Trivićeva je svim zaposlenima u školama Srpske, učenicima i njihovim roditeljima zahvalila za napore koje su učinili da se, uprkos pandemiji, uspješno završi nastava u prvom polugodištu.
– Pokazalo se da uz disciplinu, odgovorno ponašanje i poštovanje mjera možemo realizovati sve što se od nas očekuje u pogledu obrazovanja – rekla je Trivićeva.
Ona vjeruje da će se i nastavak školske godine uspješno iznijeti uz očekivanje normalizacije stanja u vezi sa virusom, pa da nova školska godina počne bez problema, onako kako je to bilo prije pandemije.
/SRNA/
Očiju tvojih da nije/ Ne bi bilo neba/ U malom našem stanu/ Smeha tvoga da nema/ Zidovi ne bi nikad/ Iz očiju nestajali/ Ruku tvojih da nije/ Sunce ne bi nikad/ U snu našem prenoćilo.
Ovo su stihovi pjesme “Očiju tvojih da nije”, jedne od najljepših pjesama srpske poezije, čiji je tvorac Vasko Popa, a za koje se kazivalo da su posvećeni njegovoj supruzi Jovanki Singer.
Čovjek za kojeg se govorilo da koracima osvaja svijet, onaj koji je smatrao da bez ljubavi nema života kao što ga nema ni bez sunca, onaj koji je napisao “Koru”, “Vučju so”, Kuću nasred puta”, “Uspravnu zemlju”, “Živo meso”, jedini čije je cjelokupno djelo djelo objavljeno u Americi i Velikoj Britaniji, preminuo je na današnji dan prije 30 godina.
Veliki Horhe Luis Borhes, koji je poznavao Vaska Popu, prilikom jednog intervjua je kazao: “Svi pjesnici su jedan pjesnik! U trenutku kad jedno djelo biva prevedeno na svjetske jezike, i time dostupno svima nama, ono čitanjem na našem jeziku nasušnom postaje dio nas samih.” Tako je i sa djelom Vaska Pope, koji je najprevođeniji srpski pjesnik, a i sam je prevodio sa francuskog i time davao doprinos srpskoj književnosti i kulturi.
U Beču je Popa davne 1968. godine primio Državnu nagradu za evropsku književnost, a bio je i u najužem izboru za Nobelovu nagradu. Njegove izabrane pjesme su izlazile u Stokholmu, a švedski književnik Artur Lundkvist napisao je tada predgovor u kojem je istakao koegzistenciju istorijske drame srpske nacije i zemlje u kojoj stvara pjesnik čije su metafore ljudi, životinje, predmeti i ruine.
Njegova poezija odlikuje se kratkim stihovima, bez rime i interpunkcije, bliskim stihovima srpske narodne poezije. Kada su se takvi stihovi pojavili na srpskoj književnoj sceni, napravili su veliki preokret. Njegova nadrealistična i višeslojna poezija otkrivala je jezičku ikonografiju, ornamentiku folklora i mitologije. Ta čarobna poezija, ti stihovi koji su kazivali mnogo o “uspravnoj” zemlji iz koje je dolazio, ali i oni koji su predstavljali izvore ljubavi prema ženi, imala je najviše kritičkog i čitalačkog odjeka u svijetu. Zanimljivo je da je njegovo stvaralaštvo uticalo na mlade generacije, kako kod nas tako i u svijetu. U Americi su postojali klubovi tamošnjih pjesnika koji su bili oduševljeni Popinom poezijom, a neki od njih su pokušavali da postanu njegovi sljedbenici.
Prema mišljenjima kritičara, Vasko Popa se oslanjao na liriku srpskog pjesnika Momčila Nastasijevića, na iskonsko i arhetipsko, te na folklorni izraz i tradiciju srpske poezije. Nastojao je da spoji grotesku, fantastiku i dosjetku.
Čudnovate pjesničke slike Popa je stvarao spajanjem vidljivog i nevidljivog, fizičkog i duhovnog. Njegova apstraktna poezija je plod životnog iskustva i razgranate mašte koja je slobodnim stihom stvarala zasebne pjesničke strukture.
Bogata leksika njegove poezije, u koju je mnogo riječi i sintagmi preneseno iz narodne pripovjedačke tradicije, novi sjaj je donijela u književnost sintaksom stiha, bez interpunkcije, kojom je Popa ostvario mozaik neobičnih i dinamičnih pjesničkih slika. U njegovim pjesmama preovladava tema smrti, o čemu svjedoče te često spominjane kosti i kosturnice.
Iako je pjevao o teškim, životnim temama, savremenici su govorili da je Popa bio skroman čovjek, sa izrazitim smislom za humor. U to su se svakodnevno uvjeravali oni koji su s pjesnikom sjedili u beogradskim kafanama “Madera” i “Mažestik”.
Popino traganje za humorom srpskoj književnosti je darovalo knjigu “Urnebesnik”, jer se humor, “ozloglašeni palikuća”, “nastanio u samom žarištu poezije”. Popa je tvrdio da se sa pravim humorom niko ne može izboriti, osim samog humora. Naglašavao je razliku između duhovitosti i humora. Smatrao je da ne treba da objašnjava svoju poetiku, jer djelo treba da govori o sebi i u ime svog autora.
“Ljubav na prvi pogled”
Ti si moj početak
koji me pokrenuo
Sveo sam se
na tvoju osovinu
