Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve /SPC/, danas se obilježava Tucindan – dan kada se priprema božićna pečenica.
Na Tucindan se kolje prase ili jagnje, koje će se peći na Badnji dan, a jesti za Božić.
Na Tucindan, prema narodnom vjerovanju, djecu ne valja tući, jer će, inače, cijele godine biti nevaljala i bolešljiva.
/SRNA/
Pregovori BiH s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o novom aranžmanu od 1,5 milijardi KM još su u toku i nije sigurno da će do 8. januara biti prihvaćeno pismo namjere. Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, za “Nezavisne” je rekao da su, po njegovom mišljenju, šanse 50:50 posto da se dođe do dogovora u vezi s novim aranžmanom.
“Žao mi je što nismo postigli saglasnost. Svi pregovori o svim aranžmanima MMF-a su teški, traju duže nego što se planira, ali svaki put su se pravili različiti dogovori, kompromisi, tražili smo najbolje rješenje i svaki put smo uspjeli postići saglasnost o aranžmanu”, ističe Tegeltija.
Dodaje da mu se čini da se u ovom trenutku pregovara u otežanim uslovima i da nema direktne komunikacije.
“Daleko smo jedni od drugih i ovo će za mene lično biti neuspjeh svih nas u BiH, ali i za MMF ukoliko do 8. januara ne postignemo dogovor. Mislim da je najveći dio na MMF-u jer smatram da u pismu namjere postoje neki zahtjevi i neke mjere koji nisu direktno u vezi sa ciljevima ovog aranžmana. Čini mi se da se ovdje preklapaju neke obaveze koje BiH ima prema EU s prethodnim mjerama koje se postavljaju u aranžmanu MMF-a. Nema ozbiljnih zahtjeva za ozbiljne ekonomske reforme, što su najčešće teme aranžmana sa MMF-om, ali postoje neka politička pitanja koja će se vjerovatno riješiti u nekom periodu. Ali aranžman je suviše važan finansijski i svakako da bi se te mjere postavljene na tako oštar način ili u ovako kratkom periodu riješile. Moj je poziv i vladama entiteta i MMF-u da pažljivo pregovaraju i izaberu najbolje rješenje koje će biti u interesu BiH, prije svega privrede, zdravstvenog sektora, pa onda i svih građana BiH i da napravimo taj aranžman. Svakako će se on implementirati u naredne tri godine i nema razloga da se na samom početku pregovora zablokiramo, po mom mišljenju, da to malo grubo nazovem, ipak nekim političkim temama”, kazao je Tegeltija.
Upitan da kaže da li to znači da je sporno to što ovaj put u zahtjevima MMF-a ima više politike nego ekonomije, Tegeltija je rekao da neke od tih tema ne možemo nazvati ni politikama, ali sa ekonomijom jako malo imaju toga zajedničkoga.
“Mislim da nije trenutak da se to tako grubo postavi”, ističe Tegeltija.
Zora Vidović, ministrica finansija Republike Srpske, kazala je da do sada nije došlo do dogovora, jer RS ne prihvata stavke koje znače prenos nadležnosti s njenog na nivo BiH.
“I dalje smo na stanovištu da to ne možemo prihvatiti ni na narednom sastanku sa ljudima iz MMF-a. Ako MMF bude insistirao na za nas spornim stavkama, aranžman sigurno neće biti potpisan”, rekla je Vidovićeva.
Ona je istakla da je Srpska dala odgovarajuća rješenja na sve zahtjeve MMF-a koji se odnose na prenos nadležnosti, odnosno da se to može odraditi i bez prenosa nadležnosti u skladu sa zakonima koji vrijede u BiH i RS. Ne otkrivajući detalje, poručila je da RS i bez MMF-ovog kredita ima izvore finansiranja i da je našla izvore potencijalnog zaduživanja.
Iz Kabineta Fadila Novalića, premijera Federacije BiH, za “Nezavisne” su kazali da pregovori još traju, ali da FBiH nema primjedaba na zahtjeve MMF-a i da, što se tiče ovog entiteta, ništa nije sporno.
Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, nedavno je rekao za “Nezavisne” da je ostalo još nekoliko pitanja neriješeno, a odnose se na uspostavljanje registra računa svih fizičkih lica u Centralnoj banci (CB) BiH, rješavanje obaveza Energetske zajednice zbog kojih je BiH u kršenju svojih evropskih obaveza i novi osavremenjeni zakon o elektronskom potpisu.
Danas je utorak, 5. januar, peti dan 2021. godine. Do kraja godine ima 361 dana.
1589. – Umrla francuska kraljica italijanskog porijekla Katarina de Mediči, kćerka gospodara Firence Lorenca Drugog Medičija, koja je poslije smrti muža Anrija Drugog /Henri/ od 1560. vladala Francuskom kao regentkinja sinova Fransoe Drugog, Šarla Devetog i Anrija Trećeg. Tokom njene vladavine bjesnio je vjersko-građanski rat rimokatolika i hugenota, čijem je razbuktavanju znatno doprinijela. Uz podršku pape Grgura Trinaestog organizovala je 1572. pokolj hugenota, poznat kao Vartolomejska noć.
1592. – Rođen indijski car Šah DŽehan iz dinastije Mogula, poznat i kao princ Haram, koji je najveći dio vladavine od 1628. do 1658, kad ga je zbacio sin Aurangzeb, posvetio izgradnji mauzoleja Tadž Mahal u svojoj prijestonici Agri na sjeveru Indije. Veleljepno zdanje od bijelog mermera, koje je 20.000 radnika zidalo od 1631. do 1653, posvetio je uspomeni na caricu Mumtaz Mahal i on je poslije smrti 1666. takođe sahranjen tu. Premjestio je 1648. prijestonicu iz Agre u Delhi, gdje je izgradio novi grad Šahdžehanabad.
1762. – Umrla ruska carica Jelisaveta Petrovna Romanov, kćerka Petra Velikog, čiju vladavinu od 1741. nisu obilježile reforme i teritorijalna osvajanja, karakteristični za njenog oca i Katarinu Veliku, koja je postala carica nekoliko mjeseci poslije njene smrti.
1834. – U Kragujevcu izašle “Novine serbske”, prvi srpski informativni list štampan u zemlji, službeno glasilo kneževine Srbije. Prvi urednik Dimitrije Davidović, jedan od najučenijih Srba tog vremena, ubrzo je smijenjen zbog protivljenja autokratiji kneza Miloša Obrenovića.
1855. – Rođen američki pronalazač King Kemp DŽilet, koji je izumio nožić za brijanje, kod nas poznat kao “žilet”, prema francuskoj verziji njegovog prezimena.
1858. – Umro austrijski vojskovođa mađarskog porijekla feldmaršal Johan Jozef Radecki, vojni reformator i nacionalni heroj koji je više od pola vijeka u bitkama predvodio austrijske trupe. Učestvovao je u bojevima protiv francuskog cara Napoleona Prvog u Italiji i na Rajni i u gušenju italijanskih ustanaka protiv Austrije 1830, 1831, 1848. i 1849. Poslije pobjeda nad Italijanima 1848. kod Kustoce i 1849. kod Navare imenovan je za guvernera Lombardijsko-venecijanske oblasti.
1869. – Argentinske, brazilske i urugvajske snage zauzele glavni grad Paragvaja Asunsion u ratu takozvane “tročlane alijanse”.
1876. – Rođen njemački državnik Konrad Adenauer, kancelar Zapadne NJemačke od 1949. do 1963, koji je 1947. osnovao Hrišćansko-demokratsku stranku. Do dolaska nacista na vlast 1933. bio je advokat i gradonačelnik Kelna. Politički se reaktivirao poslije kapitulacije Trećeg rajha u Drugom svjetskom ratu, tijesno sarađujući s američkom vojnom upravom, odnosno vladom SAD. Veoma aktivno je učestvovao u stvaranju NATO-a i drugih oblika saradnje zapadnih država.
1881. – Rođen srpski pravoslavni teolog i besjednik Nikola Velimirović, poznat po monaškom imenu Nikolaj, episkop žički i ohridski od 1919. do 1944, prema mnogima najumniji srpski monah poslije Svetog Save. Po završetku studija teologije u Švajcarskoj doktorirao je teologiju na univerzitetu u Bernu, poslije čega je diplomirao filozofiju na engleskom univerzitetu Oksford i doktorirao u Ženevi. Po povratku u Srbiju postao je predavač na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, 1909. se zamonašio, a potom je završio Duhovnu akademiju u Petrogradu. Prvi svjetski rat proveo je na Zapadu kao izaslanik srpske vlade, objašnjavajući zapadnoj javnosti i vladama suštinu pravedne oslobodilačke srpske borbe protiv austrougarske carevine. Između dva svjetska rata osnovao je Pravoslavnu narodnu hrišćansku zajednicu, poznatu kao Bogomoljački pokret, da bi zaštitio narod od agresivne sektaške propagande. Pokrenuo je obnovu manastira, posebno u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, nazvanoj Srpska Sveta Gora. Znatno je doprinio sprečavanju jugoslovenske vlade da prihvati Konkordat s Vatikanom. Nijemci mu nisu oprostili ulogu u obaranju Trojnog pakta krajem marta 1941, pa su ga u Drugom svjetskom ratu, čim su okupirali Jugoslaviju, konfinirali u manastir LJubostinja, potom u manastir Vojlovica. S patrijarhom Gavrilom /Dožić/ 1944. je zatočen u logor Dahau i oni su bili jedina dva crkvena velikodostojnika u Evropi poslata tokom rata u koncentracioni logor. Kao nepomirljivi protivnik komunizma, poslije oslobođenja Jugoslavije nije se vratio u otadžbinu, smatrajući da će narodu više pomoći u emigraciji. “Kada kuća gori, požar se gasi spolja”, često je govorio. Umro je 1956. u ruskom manastiru Svetog Tihona u Saut Kananu u Pensilvaniji /SAD/, a sahranjen je na srpskom narodnom groblju pored manastira Svetog Save u Libertvilu. Mošti su mu prenesene u zavičaj 1991. Djela: “Religija NJegoševa”, “Besede pod gorom”, “Iznad greha i smrti”, “Duša Srbije”, “Srbija u svetlosti i mraku”, “Duhovni preporod Evrope”, “Agonija crkve”, “Reči o Svečoveku”, “Molitve na jezeru”, “Omilije”, “Ohridski prolog”, “Teodul”, “Srpski narod kao Teodul”, “Srednji sistem”, “Indijska pisma”, “Mudra igumanija ljubostinjska”, “Stoslov o ljubavi”, “Hriste, dođi u Aziju”, “Indijski Savle”, “Kasijana”, “Zemlja nedođija”, “Žetve Gospodnje”, “Divan”, “Jedini Čovekoljubac” /nedovršeno/.
1895. – NJemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen saopštio da je pronašao iks-zrake, kasnije po njemu nazvane “Rentgenovi zraci”.
1916. – Pred Medovskim zalivom u Albaniji u Prvom svjetskom ratu poslije eksplozije potonuo italijanski brod “Brindizi” s jugoslovenskim iseljenicima iz Kanade i SAD koji su pohitali da pomognu Srbiji i Crnoj Gori u ratu s Centralnim silama. Dobrovoljci su mahom bili Srbi /Crnogorci, Hercegovci i Ličani/ i izvjestan broj Slovenaca. Od eksplozije je poginulo ili se utopilo 390 dobrovoljaca, a 102 su spasena.
1916. – Austrougarski generalštab u Prvom svjetskom ratu naredio ofanzivu na Crnu Goru. Uprkos odlučnom otporu 60.000 slabo opremljenih boraca, austrougarske trupe su poslije jedne sedmice zauzele Cetinje i do 1918. držale Crnu Goru pod okupacijom.
1919. – U Berlinu počeo ustanak predvođen komunističkom organizacijom “Savez Spartaka”, na čelu sa Rozom Luksemburg i Karlom Libknehtom.
1919. – Adolf Hitler osnovao Nacional-socijalističku radničku partiju NJemačke, koja je prigrabila vlast 1933. kad je Hitler poslije izbora postao kancelar. Strahovlada nacističke partije u NJemačkoj i većem dijelu Evrope trajala je do 1945, kad je NJemačka u Drugom svjetskom ratu poražena i bezuslovno kapitulirala.
1925. – Guverner američke države Vajoming postala Neli Tejlor Ros, prva žena na takvom položaju u istoriji SAD.
1928. – Rođen pakistanski državnik Zulfikar Ali Buto, predsjednik Pakistana od 1971. do 1973, kada je postao premijer. U julu 1977. vojnim pučem ga je uklonio general Mohamed Zija ul Hak. Buto je uhapšen, a sud diktatorskog režima Zije u martu 1978. osudio ga je na smrt pod neuvjerljivim optužbama da je naredio ubistva političkih protivnika. Obješen je u aprilu 1979.
1938. – Rođen španski kralj Huan Karlos Prvi, koji je poslije smrti diktatora Fransiska Franka 1975. odlučujuće doprinio uspostavljanju demokratskog poretka u Španiji, iako ga je Franko pripremao da nastavi desničarsku diktaturu.
1942. – Na osnovu sporazuma s nacističkom NJemačkom Prvi korpus bugarske fašističke vojske u Drugom svjetskom ratu započeo okupaciju jugoistoka Srbije. Oko 25.000 bugarskih vojnika zamijenilo je Nijemce u tom dijelu Srbije, a iz Niške Banje je terorom nad srpskim civilima rukovodio štab Korpusa.
1949. – U Moskvi počelo savjetovanje vlada SSSR, Bugarske, Čehoslovačke, Mađarske, Poljske i Rumunije, na kojem je donesena odluka o stvaranju Savjeta za uzajamnu ekonomsku pomoć radi organizacije i usklađivanja dugoročnog razvoja zemalja članica. Iste godine SEV-u je pristupila Albanija, a 1950. Istočna NJemačka.
1961. – Vojna vlada Perua uhapsila stotine ljudi pod optužbom da su komunisti.
1964. – Papa Pavle Šesti i vaseljenski patrijarh Atinagora Prvi sastali se u Jerusalimu, što je od 15. vijeka bio prvi susret jednog rimokatoličkog poglavara s nekim od pravoslavnih patrijarha.
1968. – Aleksander Dubček postao prvi sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Čehoslovačke, umjesto Antonjina Novotnog, i ubrzo je otpočeo proces liberalizacije poznat kao “Praško proljeće” ili “socijalizam s ljudskim likom”. Eksperiment je prekinut vojnom okupacijom Čehoslovačke u koje su trupe Varšavskog pakta ušle u avgustu 1968.
1969. – SSSR lansirao “Veneru 5”, vasionski brod bez ljudske posade u pravcu Venere, a pet dana potom i “Veneru 6”, koji su do te planete stigli 16, odnosno 17. maja.
1971. – Socijalistička vlada Čilea uspostavila diplomatske odnose s Kinom.
1976. – Diktatorski maoistički režim Crvenih Kmera donio novi ustav Kambodže, kojim je naziv zemlje promijenjen u Demokratska Kampućija.
1991. – Umro srpski pisac Vasko Popa, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, najprevođeniji srpski pjesnik u drugoj polovini 20. vijeka. Nazivan je jezičkim čudotvorcem i posljednjim velikim originalnim pjesnikom. Djela: zbirke pjesama “Kora”, “Nepočin-polje”, “Sporedno nebo”, “Uspravna zemlja”, “Vučja so”, “Živo meso”, “Kuća nasred druma”, “Rez”, antologija narodnih umotvorina “Od zlata jabuka”, antologija poetskog humora “Urnebesnik”.
1991. – Izvršni komitet SEV ocijenio da je ta organizacija, osnovana 1949, “iscrpila svoje mogućnosti”. Nekoliko sedmica kasnije lideri zemalja članica su i formalno potvrdili gašenje SEV.
1991. – Kuba i SSSR potpisali sporazum kojim je okončana povlašćena međusobna trgovina i ukinute vještački niske cijene.
1996. – Ubijen palestinski terorista Jahja Ajaš, zvani “inženjer”, osumnjičen kao organizator talasa samoubilačkih terorističkih napada u Izraelu u kojima je poginulo desetine jevrejskih civila. Poginuo je pošto je u njegovim rukama u Gazi eksplodirao minirani mobilni telefon.
1997. – Rusija povukla posljednje jedinice Ministarstva odbrane iz Čečenije, privremeno okončavši vojnu kampanju protiv islamskih terorista u toj republici.
2001. – UN saopštile da su “pronađeni dokazi o radioaktivnosti na osam od 11 testiranih područja na Kosovu”.
2004. – U Americi stupio na snagu zakon da svi stranci, koji žele da uđu u SAD, moraju dati otiske prstiju i biti fotografisani.
2006. – Pobunjenici u Iraku ubili 130 lica.
2006. – U akciji EUFOR-a kod Rogatice ubijena Rada Abazović /47/, a teško ranjeni njen sin Dragoljub /11/ i suprug Dragomir Abazović /48/.
2012. – Umro Aleksandar Sizonenko /53/, najviši košarkaš u istoriji. Nekadašnji reprezentativac SSSR-a bio je visok oko dva i po metra. On je zapamćen u Ginisovoj knjizi rekorda zbog svoje visine još od 1991. godine.
2014. – Umro Euzebio da Silva Fereira /Crni panter/, portugalski fudbaler, jedan od najboljih svih vremena.
2018. – Umro DŽon Jang, američki pomorski oficir, astronaut i astronautički inženjer, deveti čovjek koji je hodao po površini Mjeseca.
/SRNA/
Badnji dan i Božić predsednik Aleksandar Vučić provešće na Hilandaru, što će biti prva zvanična posjeta jednog predsjednika Srbije srpskom manastiru na Svetoj Gori, u protekle dvije decenije, pišu “Novosti”.
Kako navode, Vučić će prisustvovati večeri na Badnje veče, a u dva ujutru i svečanoj službi.
Takode, dodaje list u onlajn izdanju, planirano je da prisustvuje božićnoj liturgiji i da se pokloni svim svetinjama čuvene hilandarske riznice, poput Bogorodice Trojeručice i Bogorodice Mlekopitateljnice.
“Novosti” prenose da je predviđen i razgovor sa igumanom carske lavre Metodijem koji će, kako navode, upoznati predsjednika Srbije sa životom monaha, ali i sa dinamikom radova na obnovi svetinje koja je stradala u velikom požaru 2004. godine.
Vatrom je tada zahvaćeno osam građevinskih cjelina, dok su trpezarija Svetog kralja Milutina iz 14. veka i paraklis Svetih arhanđela pretrpili oštećenja. Požar je zahvatio polovinu manastirskog kompleksa.
Prema neimenovanim izvorima lista, Vučić je voljan da naloži još veća ulaganja u restauraciju Hilandara, kako bi se radovi što pre priveli kraju.
Takođe, kako dodaju “Novosti”, Vučić nije tražio nikakav poseban tretman u odnosu na druge vjernike koji dolaze na Svetu Goru.
Nekadašnji predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je za svog mandata boravio više puta na Hilandaru, ali su to bile privatne posete, dok je zadužbinu Svetog Save i Svetog Simeona Mirotočivog Vojislav Koštunica pohodio kao premijer 2006. godine.
/Tanjug/Nezavisne/
– Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić zatražio je da se svi ambasadori Crne Gore vrate u zemlju do 18. januara, kako bi sa njima obavio konsultacije i nakon toga odlučio kome će biti nastavljen mandat, a koga će opozvati, saznaje Srna.
Sa nekima od ambasadora koji su se već vratili u Crnu Goru zbog praznika konsultacije obavljaju ministar inostranih poslova Đorđe Radulović i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je da neće donijeti ukaz o opozivu sedam ambasadora jer smatra da se nisu stekli uslovi za njegovo donošenje, te zatražio od Vlade dodatna objašnjenja.
Ministarstvo inostranih poslova Crne Gore uputilo je sredinom decembra Vladi prijedlog za opoziv sedam ambasadora.
Iz ovog ministarstva, na čijem čelu je Đorđe Radulović, Vladi su predložili da opozove ambasadore Crne Gore u BiH Obrada Stanišića, u Srbiji Tarzana Miloševića, Italiji Sanju Vlahović, Vatikanu Miodraga Vlahovića, te Njemačkoj Veru Kuliš. Za opoziv su predloženi i ambasador Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Dušanka Jeknić i u Kini Darko Pajović.
Krivokapić je tada izjavio da će Vlada podržati prijedlog Ministarstva inostranih poslova o povlačenju sedam ambasadora, navodeći da diplomata mora prevashodno da zastupa državu, a ne neku partiju ili interesnu grupu.
/SRNA/
Dragi Ivo,
Prošao je vijek, jedan i čitav, od kako je na Vašu adresu stiglo pismo Maksa Levenfelda. Stotinu godina, a ponekad mi se učini kao da nije prošla nijedna.
Kada bih uzeo njegovo pismo i adresirao ga ponovo na Vašu adresu, ne bih pogriješio mnogo. Sve je slično, skoro pa isto.
Decembar je, prije koji dan bio je katolički Božić, a sad će i Nova godina. Onda stiže drugo rođenje Hristovo, 7. januara. Ovogodišnji Bajrami su daleko, bliži su nam oni koji dolaze. I Hanuka je skoro bila, i to se proslavilo. Kao i Đurđevdan.
Najljepše nam je kad slavimo. Tada, nekako, svi zaboravimo na sve. Harmonika, rakija i malo mesa, ako se za meso ima, i sretni. I srećni. Skroman je ovaj bosanski čovjek. Boga mi.
Prošlo je stotinu godina, a Bosna, izgleda, ko mjesec među grane, zapela. Zakačila se negdje i ne miče. Stoji. Od tih sto, ja proživjeh dvadeset. Ni puno, ni malo. Puno bi bilo, ako mi je život do četrdesete određen, a malo ako je do stote. Sredina.
Prošlo stoljeće, a ko da nije.
Kad bih Vam trebao reći šta se promijenilo u Bosni, ne znam šta bih rekao.
Sve je novo, a sve je staro. Isto. Godinama. Vijek. Stoljeće.
Kao i onda, i sada: mržnja je tu. Nije se promijenila. Izgleda, kao da se prenosi s koljena na koljeno. Kao korov, neuništiva. Niče, raste i širi se.
Kao što reče Maks, ona je usađena u bosanskog čovjeka. Sve zavisi kod koga će iz sjemena nići klica.
Rat, koji na sreću nisam proživio, te sam tako preživio, i dalje kao da traje. Napravimo korak u budućnost, pa se vratimo nazad i tako već dvadeset i pet godina. Drugačije ne znamo. Znamo se dijeliti, ali slabije sabirati. U Bosni se dijelimo na naše, vaše, njihove i ostale, a u Njemačkoj se sabiramo na iste. Draže nam je sresti našeg, vašeg, njihovog ili ostalog u Njemačkoj na baušteli, nego u našoj zemlji.
Dok je jedni zovu svojom zemljom, a drugi ne, neki posebni je privatizovaše. Zavadiše, podijeliše, potrošiše… A ovi još ne znaju čija je, naša, vaša ili njihova. Ili, ne daj Bože, od ostalih. A ona će baš postati zemlja onih koji su ostali… A takvih je sve manje… Sve više ih je u Njemačkoj, svih, pa i ostalih.
Ponekad mi se Bosna učini kao najljepša djevojka u kraju, ali koja nema nafake. Ni da se uda, ni da proživi. Kao da ju je neko urek'o ko dijete, a crvenu vrpcu oko ruke joj nisu na vrijeme zavezali. Al’, Boga mi, ne što je moja, stvarno je lijepa. Ma najljepša. ‘Vake na daleko nema. A i ljudi nisu mnogo loši. Ima i ovakvih i onakvih. Kad bih rekao da smo loši, moglo bi se reći da je tako. Kad bih rekao da smo dobri, moglo bi se reći da je istina. Ja ću reći da smo dobri, uz neke izuzetke. Barem vjerujem da smo takvi, mada često pomislim da dobrih i nema…
Niko drugi ne može biti u isto vrijeme i insan i hajvan, ko što može bosanski čovjek.
Al’ nekako, kakvi god da smo, duša bosanskog čovjeka je veća od njega samog. Al’ i mržnja nije mnogo manja. Sve zavisi na koju nogu stane kad ustane.
U isto vrijeme bosanski čovjek je i dobar i pogan, sve zavisi šta u njemu probudiš.
Ova godina, dragi Ivo, bi čudna. Provedosmo je u borbi sa nevidljivim neprijateljem. Za ne povjerovati, nije ni Bošnjak, ni Srbin, ni Hrvat, niti je iz reda ostalih. Već samo jedan virus. Al’ zajeban. Mada, naš čovjek ne može da prihvati da ima nešto i od njega jače… Al’ imali smo i većih čuda od virusa. Na primjer, izbore u Mostaru… Za ne povjerovati, takođe…
Uh, nisam Vam rekao čime se volimo zabavljati u slobodno vrijeme, a kojeg imamo dosta, jer nas mnogo ne radi: PREBROJAVAMO KRVNA ZRNCA!
Ne brinite, nismo Vas zaboravili. I Vaša iz ruke u ruku pretresamo, ko grah za ponedjeljak kad prebiramo. Jedno po jedno. Iz lijeve u desnu, pa iz desne u lijevu. Mnogi bi radije pročitali Vaš rodni list, nego Vašu knjigu. U biblioteke, za koje ste dali one silne pare, ne ulazimo tako često. Za to i nemamo baš vremena. Više volimo rijalitije… A tek koride… Hljeba i korida i dosta.
Ali kako god da bilo, volim ja nas. Koliko god nekada bili loši, nismo iskvareni. Ponajviše smo loši sami po sebe. Ne diramo, ne ujedamo i ne grizemo…druge…ali volimo se gristi među nama. I među ostalima…
Često se sjetim i one Vaše: „Tamo gdje prestaje logika, počinje Bosna.“, i mogu Vam reći da je to istina, ma koliko je ne htio prihvatiti. Bez logike, uz motike, nismo otišli daleko. Ne mnogo dalje od 1920. godine. Ni pedalje dalje od nje.
U Bosni, drugačiji su neshvaćeni, pa odmah i neprihvaćeni, u prevodu odbačeni. Oni isti, prolaze. Nisu široki za male rupe. Već su taman. Po mjerama.
U Bosni je slijepih više nego što se misli. Kao i nijemih. Vidimo- ne vidimo. Čujemo- ne reagujemo.
Eto, Ivo.
Tako je u Bosni, sto godina poslije. Skoro pa isto. Mržnje ima, ljubavi ima, sve zavisi šta prevlada. Para nema, mada se kafe stalno piju. Piju se i kave i kahve. Za to se mora imati. A za ostalo ćemo lako. Nekako.
I nije loš bosanski čovjek, mada nekada zna biti hajvan.
Al’ je i insan. Jes’ Boga mi.
Samo zavisi na koju je nogu ustao.
Adnan Selimović,
Prnjavor, decembra 2020. godine
Mještani sela Kremna kod Prnjavora za socijalno ugrožane stanovnike ove opštine pripremili su božićne pečenice, koje će biti podijeljene putem prnjavorskog Kola srpskih sestara.
Božić je vrijeme darivanja, vrijeme kada svima trebamo pružiti ruku i pružiti pomoć, a naročito onima koji oskudijevaju. Tom mišlju su se vodili mještani sela Kremna i zaseoka Piplići, koji su pripremili sedam božičnih pečenica za socijalno ugrožene stanovnke.
– Nas nekoliko došlo je na ovu ideju, a i ranije smo pomagali socijalno ugroženima. Pečence smo pekli kako kod koga, a sve uz veselje i druženje, kazao je Vlado Žunić, jedan od inicijatora akcije.
Pečenice će putem prnjavorskog Kola srpskih sestara sutra biti podijeljene u prave ruke.
– Zahvalni smo ovim humanim ljudima, pečenice će dobiti oni koji ne mogu priuštiti ovo tradicionalno jelo, kazala je Ljiljana Tupajić iz KSS Prnjavor.
Kolo srpskih sestara će pored pečenica dijeliti i pakete sa osnovnim životnim potreepštinama, i na taj način uljepšati predstojeće božićne praznike onima koji si ne mogu priušti raskošnu božićnu trpezu.
Prva beba rođena u Novoj godini sa područja opštine Prnjavor je Teodora Ratkovac iz Donjih Smrtića. Beba Teodora rođena je prvog januara u 9:30 časova, teška je 3200 grama i dugačka 52 cm.
Majka Dragana porodila se u Univerzitetsko kliničkom centru Banja Luka, jer prnjavorsko porodilište trenutno ne radi zbog sigurne trijaže na virus korona. Majka i beba se osjećaju dobro.
Načelnik opštine Prnjavor, Darko Tomaš uputio je iskrene čestitke roditeljima. Po tradiciji, bebu Teodoru načelnik Tomaš će darivati zlatnim dukatom.
/Opština Prnjavor/
