Dogodilo se na današnji datum, 23. decembar

0
Na današnji dan

1777. – Rođen ruski car Aleksandar Prvi Pavlovič Romanov, koji je po stupanju na prijesto 1801. otpočeo seriju liberalnih reformi. Za vrijeme njegove vladavine /do smrti 1825/ Rusija je teritorijalno proširena. Savezništvo koje je 1807. zaključio s francuskim carem Napoleonom Prvim – protiv kojeg je prethodno ratovao u savezu s Austrijom, Pruskom i Engleskom – iskoristio je da u ratu protiv Švedske otrgne Finsku, koja je 1809. priključena Rusiji kao velika kneževina. Pripojio je i velike dijelove Poljske, a poslije pobjede u ratu s Otomanskim carstvom, i Besarabiju. Savezništvo je raskinuto Napoleonovim pohodom na Rusiju 1812. tokom kojeg je francuska armija pretrpjela uništavajući poraz, a Aleksandar Prvi je trijumfalno ušao u Pariz, gdje su vođeni mirovni pregovori.

1790. – Rođen francuski orijentalista Žan Fransoa Šampolion, osnivač egiptologije. Šampolion je 1822. dešifrovao hijeroglife s ploče pronađene 1799. u egipatskom mjestu Rešid i utvrdio da oni nisu samo simboličko nego i fonetsko pismo.

1804. – Rođen francuski pisac Šarl Ogisten Sent-Bev, najistaknutiji predstavnik francuske književne kritike. Počeo je romantičarskim pjesmama i romanom “Naslada”, ali se potom posvetio isključivo književnoj kritici i istoriji, koje je obnovio prodornim analizama djela i pisaca. Ostala djela: pjesme “Život, poezija i misli Žozefa Delorma”, kritike “Književni portreti”, “Por-Roajal”, “Razgovori ponedjeljkom”.

1810. – Rođen njemački egiptolog Karl Ričard Lepsijus, koga smatraju osnivačem moderne arheologije. NJegove “Egipatske hronologije” utemeljile su naučno izučavanje rane egipatske istorije.

1832. – Francuska zauzela Antverpen, primoravši Holandiju da prizna nezavisnost Belgije.

1834. – Umro engleski ekonomista i demograf Tomas Robert Maltus, poznat po “zakonu stanovništva”. Prema tom zakonu, stanovništvo se uvećava geometrijskom, a proizvodnja hrane aritmetičkom progresijom.

1861. – Otomansko carstvo primorano da prihvati ujedinjenje Vlaške i Moldavije u državu pod nazivom Rumunija.

1872. – Umro francuski pisac Teofil Gotje, majstor riječi i oblika, preteča parnasovaca, koji je kultivisao “umjetnost radi umjetnosti”. Djela: pjesme “Emalji i kameje”, proza “Gospođica de Mopen”, “Roman jedne mumije”, “Kapetan Frakas”, kritike “Istorija dramske umjetnosti u proteklih 25 godina”, “Istorija romantizma”.

1888. – U trenucima depresije holandski slikar Vinsent van Gog odsjekao svoje lijevo uvo.

1918. – Rođen njemački državnik Helmut Šmit, jedan od lidera Socijaldemokratske partije, koji je poslije povlačenja Vilija Branta od 1974. do 1982. bio kancelar Zapadne NJemačke. Prethodno je u Brantovoj vladi od 1969. do 1972. bio ministar odbrane, a do 1974. ministar privrede i finansija.

1920. – Francuska i Velika Britanija odobrile konvenciju kojom su određene granice Sirije i Palestine.

1925. – Rođen francuski političar Pjer Ežen Beregovua, šef francuske vlade od aprila 1992. do marta 1993, kad je podnio ostavku poslije izbornog poraza socijalista na parlamentarnim izborima. Nekoliko sedmica kasnije se ubio, našavši se pod snažnim medijskim pritiskom zato što je navodno svojevremeno dobio povoljan stambeni kredit.

1933. – Rođen japanski car Akihito, koji je na prijesto stupio 1990, poslije smrti svoga oca – cara Hirohita.

1943. – Vrhovna komanda savezničkih snaga za Sredozemlje i Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije postigli su u Drugom svjetskom ratu sporazum o prihvatanju jugoslovenskih izbjeglica. Dogovoreno je njihovo prebacivanje u sjevernu Afriku i stvaranje izbjegličkih zbjegova.

1948. – U Tokiju izvršena smrtna kazna nad sedmoricom japanskih ratnih zločinaca, uključujući bivšeg premijera Hidekija Tođa, koje je Međunarodni vojni sud osudio na smrt zbog zločina protiv čovječnosti u Drugom svjetskom ratu.

1953. – Strijeljan bivši šef zloglasne sovjetske političke policije NKVD i potpredsjednik sovjetske vlade Lavrentije Pavlovič Berija, koji je uhapšen sredinom 1953, poslije smrti diktatora Josifa Staljina, pod optužbom da je kovao zavjeru da preuzme vlast u SSSR-u. U “velikim čistkama” organizovao je fizičke likvidacije boljševičkih prvaka i od 1938. rukovodio je aparatom na čelu sistema koncentracionih logora u koje su bili zatočeni milioni ljudi. Upamćen je po patološkim sklonostima, uključujući seksualno iskorišćavanje djevojaka i mladih žena, koje je “lovio” krstareći automobilom po Moskvi. Potom bi silovane žene likvidirao.

1963. – Na grčkom putničkom brodu “Lakonija”, zahvaćenom požarom poslije eksplozije u sjevernom Atlantiku, poginulo 128 ljudi, a 908 je spaseno prije nego što je 29. decembra brod potonuo.

1964. – Na Cejlonu /Šri Lanka/ u toku naleta ciklona poginulo najmanje 2.000 ljudi.

1972. – Umro ruski konstruktor aviona Andrej Nikolajevič Tupoljev, koji je rukovodio izradom više od sto tipova aviona, uključujući bombardere i džinovski ANT-20. Poslije Drugog svjetskog rata konstruisao je putničke avione, među kojima i “TU-144”, prvi supersonični avion u svijetu.

1972. – U zemljotresu, koji je pogodio glavni grad Nikaragve Managvu, poginulo 7.000 ljudi.

1989. – SAD ojačale okupacione snage u Panami sa još 2.000 vojnika, tako da je u gušenju neočekivano jakog otpora pristalica nekadašnjeg štićenika Vašingtona, panamskog premijera generala Manuela Antonija Norijege, učestvovalo 26.000 vojnika. Kasnije je otkriveno da su oni počinili mnoge zločine nad panamskim civilima, ali SAD, zahvaljujući dominantnoj poziciji u svijetu, ni na koji način nisu pretrpjele posljedice zbog zlodjela u panamskoj operaciji niti su neprijatne činjenice privukle ozbiljniju pažnju medija.

1990. – Većina Slovenaca na referendumu se izjasnila za otcjepljenje od Jugoslavije.

1994. – Republika Srpska i vlada u Sarajevu, poslije mirovne misije bivšeg predsjednika SAD DŽimija Kartera, potpisale četvoromjesečno primirje, počev od 1. januara 1995. godine. Oružane snage pod kontrolom sarajevskih vlasti prekršile su primirje 40 dana prije isteka tog roka ofanzivama na Vlašić i Majevicu, a vodeće sile Zapada nisu to čak ni verbalno osudile.

1995. – U indijskom gradu Dabali, sjeverno od NJu Delhija, požar je u banketnoj sali u vrijeme školske svečanosti progutao najmanje 538 žrtava, mahom djece između četiri i po i 14 godina.

1996. – Na Jamajci četiri žene zaređene u sveštenički čin, što je bio prvi takav slučaj u 330-godišnjoj istoriji anglikanske crkve u karipskom području.

1997. – Umro japanski glumac Toširo Mifune, koji je svjetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave. Filmovi: “Rašomon”, “Sedam samuraja”, “Legenda o Musašiju”, “Ponori ljubavi”, “Krvavi prijesto”, “Skrivena tvrđava”, “Jodžimbo”, “Pobuna”, “Admiral Jamamoto”, “Pakao na Pacifiku”, “Crveno sunce”, “Bitka za Midvej”, “Šogun”.

1998. – Vrhovni sud Belgije presudio da je bivši generalni sekretar NATO pakta Vili Klas kriv za “pasivnu korupciju” u skandalu “Agusta – Daso”, odnosno podmićivanju prilikom ugovaranja vojnih isporuka.

2001. – Haški tribunal potvrdio i treću optužnicu protiv bivšeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića, koja ga tereti za genocid, teška kršenja ženevskih konvencija i zločine protiv čovječnosti počinjene u BiH.

2006. – Savjet bezbjednosti UN uveo sankcije Iranu na trgovinu osjetljivim nuklearnim materijalima i balističkim raketama.

2013. – Umro Mihail Kalašnjikov koji je dizajnirao najpopularniju svjetsku pušku AK-47. Automatska puška koja je dobila ime po njemu napravljena je 1947. godine.

/SRNA/

Krčo: Uoči predstojećih praznika nastavljamo sa pojačanim kontrolama

0

Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave za inspekcijske poslove Milovan Krčo izjavio je Srni da inspekcijski organi u narednom periodu, s obzirom na predstojeće praznike, nastavljaju sa pojačanim kontrolama na terenu, sa akcentom na objekte u kojima je veća frekvencija građana, kao što su ugostiteljski i trgovački objekti, te sredstva javnog prevoza.

“Republički inspektori su u saradnji sa inspektorima jedinica lokalne samouprave proteklih mjeseci prioritetno angažovani na kontroli poštovanja preventivnih mjera zaštite od epidemije u zajednici i radnim sredinama. Za potrebe vršenja pojačanog nadzora, angažovani su republički inspektori svih 13 inspekcijskih sektora, a rad inspektora organizovan je u smjenama, u radne dane, kao i dane vikenda”, istakao je Krčo.

On je naveo da je do sada izvršeno više od 28.700 inspekcijskih kontrola u kojima su izrečene kazne u iznosu od 389.000 KM, dok je za 32 objekta izrečena mjera privremene zabrane rada, jer je u trenutku vršenja kontrole utvrđeno da se nisu dosljedno pridržavali svih propisanih preventivnih mjera.

Takođe, rekao je Krčo, u okviru provođenja epidemioloških mjera za lica koja su pozitivna na virus korona ili su bili njihovi bliski kontakti, inspektori su donijeli više od 76.000 rješenja o upućivanju u izolaciju i karantin.

“Važno je naglasiti da su pored vanrednih mjera, inspektori obavezni provoditi kontrole i u primarnim oblastima inspekcijskog nadzora, a kako bi se privredne aktivnosti odvijale u mjeri u kojoj je to moguće. Od velikog značaja je obezbjeđivanje nesmetanog protoka roba, kontrola kvaliteta i bezbjednosti roba koje se uvoze u Republiku Srpsku, kontrola cijena i potrošačkih prava, prava radnika i drugih oblasti u nadležnosti ovog organa”, pojasnio je Krčo.

On je dodao da je novonastala situacija zahtijevala od svih institucija da prilagode svoj rad u skladu sa prioritetima, što je učinio i Inspektorat Republike Srpske.

“Nepovoljna epidemiološka situacija i dalje nam nameće obavezu da se dosljedno pridržavamo svih propisanih mjera. Cilj inspekcije nije kažnjavanje već obezbjeđivanje primjene propisa, a u trenutnoj situaciji zaštita zdravlja i života građana. Poslovni subjekti koji poštuju mjere i organizuju svoj rad u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske ne trebaju da brinu zbog dolaska inspektora. Međutim, svako neodgovorno ponašanje i nesavjesni pojedinci koji ugrožavaju zdravlje građana biće sankcionisani u skladu sa zakonom”, istakao je Krčo.

On je pozvao sve poslovne subjekte da se pridržavaju preventivnih mjera i ne izlažu riziku od kažnjavanja, te da imaju na umu da jedan dolazak inspektora u toku dana ne znači da su izuzeti od ponovne posjete i da u narednim danima subjekti mogu očekivati učestalije dolaske inspektora na dnevnom nivou.

“Predstojeći božićni i novogodišnji praznici tradicionalno predstavljaju vrijeme okupljanja i slavlja, međutim ova godina od svih nas iziskuje strpljenje, razumijevanje i odgovornost. Pozivamo i građane da u toku praznične kupovine na ličnom primjeru pokažu odgovornost u ponašanju, te da blagovremeno obave sve planirane obaveze i kupovine kako bi se izbjeglo stvaranje vićih gužvi, a svim građanima omogućilo da pod istim uslovima zadovolje svoje potrošačke potrebe, kao i trgovcima da nesmetano rade”, rekao je Krčo.

On je podsjetio da se korišćenjem maske, dezinfekcijom ruku, poštovanjem fizičke distance, ograničavanjem broja lica koja istovremeno mogu boraviti u objektu, znatno smanjuje rizik, a građanima se omogućava nesmetana kupovina i korišćenje usluga.

/SRNA/

Razgovor s povodom- Dario Topić, Zavičajni muzej Prnjavor

0

Emisija “Razgovor s povodom” na programu Radio Prnjavora u četvrtak 24.12.2020. godine od 10:00 časova.

Gost programa:Dario Topić iz Zavičajnog muzeja u Prnjavoru, donosi nam veoma zanimljjive podatke o muzeju u našem gradu, razgovaraćemo o postavkama u muzeju, njegovom istorijskom značaju kao svjedoku prošlog vremena, planovima za narednu godinu i još mnogo toga…

Uredio i razgovarao novinar Marijan Popadić.

 

 

Vučić: Poslali smo Dodiku ekipu ljekara na čelu sa Stevanovićem

0

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da zdravstveno stanje srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika nije idealno, ali da se dobro drži, te da je Beograd poslao ekipu ljekara da se konsultuju sa banjalučkim kolegama.

“Mi smo juče poslali ekipu naših lekara, koje je predvodio direktor Klinike za infektologiju u Beogradu Goran Stevanović, da se konsultuju sa banjalučkim lekarima, i sa generalnim direktorom Univerzitetskog kliničkog centra /UKC/Republike Srpske u Banjaluci Vladom Đajićem i sa zamenikom generalnog direktora UKC-a Nenadom Stevandićem i razgovarali sa predsednikom Dodikom i pogledali sve”, rekao je Vučić novinarima u Golubincima.

On je poručio da će Dodik imati najbolju njegu i na raspolaganju sve što bude moglo da se uradi i u Banjaluci i u Beogradu.

“Mi smo u svakom trenutku spremni, ukoliko za to bude potrebe, da Dodika primimo u Beogradu”, naglasio je Vučić.

On je istakao da prati situaciju i da se čuje sa Dodikom telefonom dva do tri puta dnevno.

“Sad bi trebalo da se čujemo čim završim posetu Golubincima i želim mu dobro zdravlje, a nisam lekar da bih vam davao stručne analize. On se dobro drži, ali nije stanje idealno. Nije onako kako bismo voleli, ali nije ni užasno”, rekao je Vučić.

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik pozitivan je na virus korona, saopšteno je juče iz UKC-a Republike Srpske.

“Uočeno je da ima otežano disanje i bolove u predjelu želuca. Dijagnostikovana je obostrana upala pluća, a treći test na novi korona virus je pozitivan. Zdravstveno stanje gospodina Milorada Dodika je stabilno, on se osjeća dobro i prima adekvatnu terapiju”, navedeno je u saopštenju.

/SRNA/

CIK BiH dodjelom sertifikata izazvao pravnu nedoumicu u Istočnom Sarajevu: Do marta vladaju dva gradonačelnika

0
 Centralna izborna komisija BiH (CIK) danas je dodijelila mandat novoizabranom gradonačelniku Istočnog Sarajeva Ljubiši Ćosiću iz SNSD-a, iako aktuelnom gradonačelniku i funkcioneru PDP-a Nenadu Vukoviću četvorogodišnji mandat koji mu je dodijelio CIK ističe 17. marta naredne godine.

Zbog toga su Ćosić i Vuković dovedeni u situaciju da se u naredna skoro tri mjeseca ponašaju kao “osoba A” i “osoba B” u popularnoj kvizaškoj igri detekcije i da i jedan i drugi govore “ja sam gradonačelnik Istočnog Sarajeva”.

Njih dvojica odgovornost za novonastalu situaciju adresiraju na različite adrese, pa tako Ćosić tvrdi da primopredaju dužnosti osporavaju kadrovi SDS-a i PDP-a koji, kako je rekao, “žele da podijele dva i po miliona kredita koji je legao na račun grada nakon izbora”.

S druge strane, Vuković najodgovornijim smatra SNSD na čiji prijedlog je u februaru ove godine po hitnom postupku donesen Zakon o gradu Istočno Sarajevo kojim je, kako kaže, “izazvan sadašnji pravni vakuum”.

Ćosić kaže da je od CIK-a preuzeo sertifikat o dobijanju funkcije gradonačelnika, ističući da je CIK institucija koja raspisuje, provodi i proglašava rezultate izbora.

– Narodna skupština RS 20. februara ove godine usvojila je Zakon o gradu Istočno Sarajevo koji je propisao direktan izbor gradonačelnika. CIK je po tom zakonu proveo izbore, rezultati su potvrđeni 15. decembra, od CIK-a sam dobio sertifikat o dodjeli mandata, a u Zakonu u lokalnoj upravi i samoupravi RS jasno piše da novoizabrani gradonačelnik preuzima dužnost osam dana od dana sticanja mandata – kaže Ćosić.

On ističe da pozadina svega ovoga nije nikakva pravna bitka, nego pokušaj nekoliko ljudi iz SDS-a i PDP-a da u narednih mjesec-dva zadrže kontrolu nad gradom, da u tom periodu potroše novac od kredita i završe brojne nezakonite poslove i procedure.

– Zaista me žalosti da kao ljudi nisu u stanju da priznaju poraz i na svaki mogući način pokušavaju da dovedu u pitanje moj izbor – kaže Ćosić.

Nenad Vuković odbacuje optužbe na račun njegove stranke i koalicionih partnera i kaže da je prilikom donošenja Zakona o gradu Istočno Sarajevo upozoravao da bi moglo doći do ove situacije.

– Slao sam dopise na brojne adrese i ukazivao na nedostatke, ali nikada ni od koga nisam dobio odgovor. Sve ovo do čega je došlo rezultat je toga što je Zakon o gradu Istočno Sarajevo usvojen po hitnom postupku koji pri tome nije predložilo resorno ministarstvo, već Klub poslanika SNSD-a – kategoričan je Vuković.

On ističe da ni prilikom predlaganja zakona, kao ni danas nije bio protiv direktnog izbora gradonačelnika, jer to smatra dobrim rješenjem, ali je protiv toga da se zakoni donose navrat-nanos, što je, kako kaže, postalo pravilo SNSD-a.

– Precizno je propisano pod kojim uslovima prestaje mandat gradonačelnika, a pošto nijedan od tih uslova nije ispunjen, moj mandat traje do 17. marta – kaže Vuković.

SIVE EMINENCIJE

Ljubiša Ćosić kaže da će se, ukoliko bude otežan postupak primopredaje dužnosti, obratiti Narodnoj skupštini RS, Vladi Srpske i Ministarstvu uprave i lokalne samouprave i da oni treba da odgovore da li su njegovi stavovi ispravni.

– Povinovaću se stavovima koje dobijem. Međutim ovo što se dešava i što pokušava da podmetne rukovodstvo grada rade sive eminencije iz sjene koje pokušavaju sve da ospore, a sve u funkciji daljeg trošenja novca iz gradske kase – naveo je Ćosić.

/Glas Srpske/

Dalibor Ilić, najbolji sportista Republike Srpske za 2020. godinu: Nesuđeni fudbaler u dresu “orlova” sanja o NBA ligi

0
Potajno sam se nadao i priželjkivao da budem najbolji sportista Republike Srpske, ali nisam imao nekih naznaka da će baš meni pripasti titula. Kada sam dobio trofej, emocije su me preplavile, ali sam ih uspio iskontrolisati.

Izjavio je to košarkaš Igokee i ovogodišnji laureat Izbora deset najboljih sportista RS Dalibor Ilić. Nesuđeni fudbaler, kojeg su od najvažnije sporedne stvari svijeta odvojili kiša i blatnjav teren na stadionu, već nakon prvog treninga znao je da će život posvetiti loptanju pod obručevima. Sa 20 godina postao je prvi košarkaš koji je kao član kluba iz Republike Srpske zaigrao za seniorsku reprezentaciju Srbije.

GLAS: Košarku ste počeli trenirati u Višegradu. Kako je izgledao prvi trening?

ILIĆ: Otac mi se bavio košarkom, dok je ostatak porodice sportski orijentisan, a u naselju smo više igrali fudbal. Na nagovor drugova i trenera Rajka Gojića otišao sam na košarkaški trening. Jedno veče sjedio sam kući sa porodicom, a otac mi je rekao da obučem šorc i majicu ispod trenerke jer idemo samo da gledamo trening. Kada smo došli, dali su mi priliku da šutiram i govorili da sam odličan samo da bi me privukli. Svidjelo mi se poslije nekoliko treninga sa starijom grupom pa sam ostao jer su tu bili drugari iz osnovne škole. Bio sam dobar u fudbalu i volio bih da sada mogu to nekako uporediti sa košarkom ili odbojkom. Prije nego što ću početi da treniram košarku, sve je bilo dogovoreno da odem trenirati fudbal. Bilo je loše vrijeme, kiša, blato na stadionu pa sam rekao da ne mogu sada i da ću doći na sljedeći trening. Međutim, treninzi su bili ponedjeljkom, srijedom i petkom, a košarkaški utorkom pa sam slučajno završio u dvorani i ne smijem da se žalim. Možda je tako bilo suđeno mada mi sada lijepo djeluje to valjanje po blatu.

GLAS: Član Igokee ste od 2015. godine. Sjećate li se debija u ABA ligi?

ILIĆ: Naravno. To je bilo 2016. protiv Cedevite, kada mi je Dragan Bajić pružio šansu na domaćem parketu. Osjećaj je bio izvanredan jer nisam mnogo trenirao sa prvim timom, već sa juniorima. Sa Bajićem se dugo poznajem i on je jedan od najzaslužnijih što sam sada ovdje, a htio je da još ranije treniram sa prvim timom. Dokazao je da je idealan trener za Igokeu sa kojom je ostvario istorijske rezultate i niko mu ništa ne može prigovoriti.

GLAS: Šta je Vaše najjače košarkaško oružje i kada ste prvi put zakucali?

ILIĆ: Ofanzivni skok i igra bez lopte. Uvijek idem na zakucavanje jer je tako najlakše poentirati ili ću dobiti prekršaj. Sjećam se kada sam prvi put zakucao. Bilo je to 2015, dok sam bio član Varde tokom turnira u Mađarskoj. Sa trenerom Borkom Pereulom vježbao sam prvo sa teniskom lopticom, a onda je došla na red košarkaška pa sam uspio da zakucam sa 15 godina.

GLAS: Koliko dnevno šutirate lopti?

ILIĆ: Ukoliko imam dva treninga, onda ima po 300 ubačenih, a ako je jedan trening, onda 500. Iz koliko pokušaja to uradim, ne pitajte (smijeh). Jedine trojke ove sezone u ABA ligi postigao sam protiv Primorske, a kada obrišu te rezultate, neću imati nijednu (smijeh). Recimo, kada je trener bio Nenad Trajković, minimalno sam imao po hiljadu šuteva dnevno.

GLAS: Imate li košarkaškog idola?

ILIĆ: Najviše volim da gledam Janisa Antetokumpa, Lebrona Džejmsa i Kobija Brajanta te pokušavam da prekopiram neke njihove poteze. Od naših igrača to je Nemanja Bjelica, čiji mi se stil igre najviše sviđa. Nismo se upoznali ili igrali zajedno i nadam se da ću jednog dana biti poput njega.

GLAS: Da li su Vam strani saigrači davali savjete u vezi sa igrom?

ILIĆ: Jesu, Amerikanci pogotovo. Svi su željeli da mi ukažu na nešto i dosta toga sam usvojio jer su mnogi savjeti baš bili korisni. Svi su bili otvoreni za saradnju i najviše sam slušao one koji igraju na mojoj poziciji.

GLAS: Kako ste se osjećali kada ste kao kapiten osvojili zlatnu medalju na EP 2018. godine?

ILIĆ: To je takođe bilo nešto neopisivo. Igrali smo u Rigi, a dvorana je bila puna, sa 15.000 navijača koji su bili protiv nas. Domaćin je bio protivnik u finalu i maksimalno motivisan da nas dobije jer su ih gledale njihove legende Kristaps Porzingis te braća Dairis i Davis Bertnas. Svi su bili protiv nas, ali je nama to dalo snagu da pobijedimo. Meni je bilo posebno drago jer sam kao kapiten podigao pehar i ta je titula najslađa.

GLAS: Poziv u reprezentaciju Srbije za sada je vrhunac karijere. Kako ste doživjeli poziv među najbolje “orlove”?

ILIĆ: Sanjao sam o reprezentaciji Srbije od trenutka kada sam počeo da treniram jer sam u to vrijeme počeo da pratim ekipu na televiziji. Kako sam napredovao, tako su i ambicije rasle. Prvo sam želio dres kadetske ekipe, pa juniorske i onda seniorske, što je uvijek bio podstrek za dalji rad i prilika da ostvarim jedan od svojih snova. Prvo takmičenje koje pamtim je Evropsko prvenstvo 2009. godine u Poljskoj, kada je Srbija bila druga. Nastupi u dresu “orlova” su najveće priznanje ove sezone. Taj osjećaj je bio neopisiv i nadam se da ću i dalje biti član ekipe koja će donositi medalje sa prvenstava.

GLAS: Kako djeluje saradnja sa selektorom Igorom Kokoškovim?

ILIĆ: Izuzetan trener i jedan od najboljih sa kojim sam radio u karijeri. Ima veliko iskustvo iz NBA, totalno je smiren i sasvim drugačiji tip trenera u odnosu na sve što sam do sada imao.

GLAS: Kakvi su Vaši dalji planovi?

ILIĆ: Plan je da zaigram u NBA jednog dana. Do sada sam išao korak po korak i poklapale su mi se kockice pa se nadam da ću tako nastaviti. Imam još dvije godine za draft. O tome se razmišlja, ali još nema odluke kada ću se prijaviti.

GLAS: Ukoliko budete draftovani, da li biste odmah otišli u NBA?

ILIĆ: Ne vjerujem. Sigurno bih igrao u Evroligi ili Evrokupu prije odlaska u NBA jer tako ne bih preskakao stepenice i sa mnogo više iskustva bih odgovorio izazovima u najjačoj ligi svijeta. Ne bih da pravim grešku kao neki igrači koji su se prije vratili nego što su otišli u NBA.

Radni dan

GLAS: Kako izgleda Vaš radni dan?

ILIĆ: Imam tačno određeno vrijeme za doručak prije treninga, pa me onda čeka teretana, šuterski trening nakon kojeg obično odem na piće sa saigračima. Potom slijedi ručak, popodnevni odmor, večernji trening, večera i odmaranje. Ako se sve dobro organizuje, bude malo vremena i za vankošarkaške aktivnosti.

Društvene mreže

GLAS: Da li ste aktivni na društvenim mrežama?

ILIĆ: Ne. Imam samo profil na “Instagramu”, dok sam sve ostalo obrisao jer mi je oduzimalo vremena. Pitali su jesam li to uradio na nagovor djevojke, ali trenutno nemam djevojku pa je moj odgovor da me nije niko natjerao.

Prva plata

GLAS: Na šta ste potrošili prvu platu?

ILIĆ: Uh, ne sjećam se najbolje. Mislim da je bilo neko slavlje sa društvom. Bilo nas je dosta, para nije bilo puno pa je novčanik brzo bio prazan.

/Glas Srpske/

Vulin: Elezova grupa sarađivala sa grupom bliskom “Kavčanima”

0

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin rekao je danas da je kriminalna grupa koju je predvodio jedan od najzloglasnijih kriminalaca Darko Elez sarađivala sa kriminalnom grupom iz Beograda bliskom “kavčanima”, odnosno jednim od crnogorskih kriminalnih klanova.

– Brojna njihova djela bila su povezana i on je stajao iza toga. Svi oni jako dobro sarađuju. Sarađuju u Republici Srpskoj, Srbiji, Crnoj Gori – rekao je Vulin za RTS.

On je naveo da je Elez, koji je vršio najteža krivična djela – ubistva, rekete, uhapšen u firmi koja je glasila na njegovu ženu, ali je bila suštinski u njegovom vlasništvu.

– Teško je reći da je Elez imao zaštitu policije, on je državljanin i Srbije i BiH – rekao je Vulin.

On je naglasio da je hapšenje Eleza prije dva dana u Batajnici kod Beograda dokaz da se policija odgovorno bori protiv organizovanog kriminala, te zahvalio tužilaštvu BiH i Republike Srpske za saradnju.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je juče da je policija, postupajući prema nalogu Posebnog odjeljenja Višeg suda u Beogradu, uhapsila lice čiji su inicijali D.E. /40/ i privela ga nadležnom sudu.

Ministar pravde u Savjetu ministara Јosip Grubeša rekao je Srni da je Ministarstvu pravde Srbije proslijeđen zahtjev za izručenje Darka Eleza, koji je uhapšen u Beogradu.

Iz Tužilaštva BiH ranije je saopšteno da se traži izručenje Eleza radi vođenja sudskog postupka u predmetu kodnog naziva “Lutka”, kao i zbog istrage teških krivičnih djela počinjenih na području Istočnog Sarajeva i BiH od 2017. do 2019. godine.

Protiv Eleza je potvrđena optužnica u predmetu “Lutka” koja ga tereti za organizovani kriminal u vezi sa više teških krivičnih djela među kojima su ubistva, pokušaj ubistva, pljačke transporta novca i druga krivična djela počinjena u periodu od 2005. do 2009. godine.

Ostim toga, Elez se potražuje i zbog istrage koju protiv njega vode Tužilaštvo BiH i MUP Republike Srpske, zajedno sa partenerskim institucijama u BiH i regionu, za teška krivična djela počinjena na području Istočnog Sarajeva i BiH, među kojima dva ubistva 2018. i 2019. godine, te planiranja i pokušaji ubistva na području Istočnog Sarajeva i Bijeljine.

/SRNA/

Vakcinacija u Srbiji – kakav je plan, gdje se obavlja, kako se vakcina koristi?

0

Mirsad Đerlek, predsjednik Nacionalnog koorordinacionog tima za imunizaciju protiv Kovida-19, kaže za RTS da su korisnici domova prioritetni kako bi se smanjio pritisak na bolnice, u kojima su teški slučajevi najčešći među starijom populacijom.

Vrlo brzo očekuje se još oko 20.000 doza, dodaje Đerlek.

Đerlek je rekao je da se kostur usvojenog plana imunizacije, koji je izradio i predložio Institut “Batut”, neće mijenjati, ali da je teško predvidjeti šta ih čeka.

– Plan je dinamičan i biće elastičan, tako da ćemo moći u zavisnosti od trenutka i količine vakcina, da mijenjamo neke planove i prioritete – istakao je Đerlek gostujući u Dnevniku RTS-a.

Naveo je da će u prvoj fazi vakcine primiti zdravstveni radnici i korisnici staračkih domova.

Vakcina će se dati u domu za stare

Prema njegovim riječima, vakcine će prvo otići u veće domove u kojima može doći do većeg broj zaraženih virusom korona.

Razlog zbog kog su domovi odabrani kao prioritetni je, napominje Đerlek, što najveći broj teških slučajeva koji su u bolnicama na intenzivnoj njezi ima više od 60-70 godina.

Cilj je, kaže Đerlek, da se na taj način smanji pritisak na bolnice i da se virus korona ne raširi po domovima.

– Obzirom na to da su dugo u karantinu, naše je mišljenje da to organizujemo na licu mjesta, kako ih ne bismo izvodili iz domova za stare, izvodićemo naše ljude na teren i vakcine tamo aplicirati, smatramo da je to bezbjednije – istakao je Đerlek.

Neophodna dodatna obuka zdravstvenih radnika

Đerlek je rekao da je neophodna dodatna obuka medicinskih radnika koji će aplicirati vakcinu.

– U jednoj bočici ima pet doza, potrebno je stručno rastvoriti doze u jednom špricu od 1,8 mililitara fiziološkog rastvora. To se mora potrošiti u narednih šest sati, a kad doza izađe sa -70 stepeni, mora se potrošiti za pet dana. To nije komplikovano, ali neophodna je stručna obuka zdravstvenih radnika koji će imunizaciju obavljati na terenu – rekao je Đerlek.

Dodao je da je sa “Fajzerom” potpisan ugovor na 1,8 miliona doza, koje će stizati kvartalno.

– Јuče je došlo 4.875 doza, ALIMS je dao dozvolu za oko 24.000 doza. Doći će još 20.000 vrlo brzo – rekao je Đerlek.

On je dodao da će još 340.000 doza stići u januaru.

– Pripremićemo se da skoro paralelno obavimo i vakcinaciju i onog dijela populacije koji je bitan, a to su zdravstveni radnici, radnici u kovid sistemu imaju prednost – kovid ambulante, intenzivne njege – istakao je Đerlek.

“Izdržaćemo treći talas”

Đerlek je rekao da virus korona i dalje uzima danak i izuzetno ozbiljno napada zdravstveni sistem Srbije.

Pozitivno je, kaže, da Srbija ima smanjen broj novooboljelih, ali je broj hospitalizovanih dosta veliki.

– Zbog toga sporo ide pad jer smo dostigli dosta visok nivo brojki – rekao je Đerlek dodajući da je i dalje veći broj prijema veći nego broj otpusta u bolnicama.

Јuče je, napominje, bilo ukupno oko 5.000 pregleda, od kojih je oko 2.300 prvih.

Ističe da je zdravstveni sistem prenapregnut, ali da je “pravi spas” otvaranje bolnica u Batajnici i Kruševcu.

– Oni koji su priželjkivali krah sistema, moram da ih razočaram, sistem će izržati iako je treći talas vrlo jak – rekao je Đerlek.

/RTS/

1...865866867...4.583Stranica 866 of 4.583