Mitropolit Porfirije: Profesionalni kreatori konflikata ne miruju

0

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije reagovao je na, kako ističe, orkestriranu kampanju protiv Republike Srbije, njenog predsjednika i njene Vlade i bezmalo čitavog srpskog naroda i izrazio strahovanje da ona može ugroziti vidljivi napredak u uspostavljanju međusobnog razumijevanja i vratiti region u stanje političkih tenzija.

Mitropolit to navodi u autorskom tekstu za Tanjug, u kojem izražava žaljenje što očuvanje mira na prostoru postjugoslovenskih država i međusobna saradnja, konkretno sa Srbijom, ne odgovaraju “profesionalnim kreatorima konflikata”, te skreće pažnju da reaguje u svojstvu pravoslavnog arhipastira u Hrvatskoj i Sloveniji, koji po prirodi stvari, učestvuje i u pitanjima opstanka i duhovnog prosperiteta srpskog naroda na teritorijama ovih država.

Autroski tekst mitropolitita Porfirija u cijelosti glasi:

“Poslanje Crkve Hristove da izgrađuje mir i povjerenje među ljudima i narodima, doživljavam kao svoj lični zadatak i suštinski dio odgovorne službe koju, u mjeri sopstvenih skromnih moći, vršim. Zbog toga osjećam potrebu i obavezu da svima koji žive u miru u našem regionu – posebno u Hrvatskoj, Srbiji, Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini – ukažem na određene uznemiravajuće pojave koje zahtijevaju zajedničko razmatranje u svjetlu dobrobiti svih, a posebno mladih naraštaja i budućih pokoljenja.

Naime, preko internet portala i drugih javnih glasila, kako u navedenim zemljama tako i šire, oglašavaju se ličnosti koje, ne vodeći računa o naporima koje radi opšteg dobra i napretka međuljudskih odnosa u regionu preduzimaju državne vlasti Republike Srbije, donose analize, prijedloge i zaključke koji, umjesto da dobronamjerne napore prepoznaju, priznaju, pomognu i ohrabre, rade upravo suprotno. U tom cilju očigledno programsku ulogu ima tekst Sonje Biserko koji je na portalu Dojče Vele dana 13. decembra objavljen pod naslovom “RS kao ratni plijen od kojeg Srbija ne odustaje”.

U njemu se metodom ignorisanja i krivotvorenja političkih namjera i rezultata srpskog državnog vrha svjesno promoviše utisak o polarizovanim odnosima u regionu, što zatim kroz lančanu medijsku harangu vodi obesmišljavanju realnog napretka u razrješavanju, do skora, nerazmrsivih gordijevih čvorova regionalne političke svakodnevice.

Kome je, dakle, u interesu da mir u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, utvrđen i međunarodnim ugovorima zagarantovani poredak poslije dvadeset pet godina, poremeti i pokrene novi ratni požar?

I čemu, odnosno kome, služi zlonamjerno i apsurdno tumačenje po kome je Republika Srpska uzrok nestabilnosti regiona? Podsjetimo se mudrih riječi blaženopočivšeg patrijarha Irineja koje istovremeno i konstatuju i opominju: “Nikome ne treba da smeta Republika Srpska.

Nikome ne treba da smeta što narodi u Republici Srpskoj i u Bosni i Hercegovini danas žive u miru. Izgleda da nekome ipak smeta. Ne treba da budemo neko koga je izdaleka lako pokrenuti pomoću daljinskog upravljača!”

U svjetlu rečenog ne treba posebno objašnjavati što na ukazanu pojavu reagujem prevashodno u svojstvu pravoslavnog arhipastira u Hrvatskoj i Sloveniji, koji po prirodi stvari, pored ostalog, učestvuje i u pitanjima opstanka i duhovnog prosperiteta srpskog naroda na teritorijama ovih država.

Opasnost od medijskog stvaranja “crno-bijelog svijeta” u kontekstu sveopšteg osjećaja složenosti i neizvjesnosti, koju je u pozno jugoslovensko doba proročki iskazalo istoimeno ostvarenje zagrebačke grupe “Prljavo kazalište”, nužno uključuje i opasnost od stigmatizacije Srbije u javnoj sferi i time diskreditacije njene uloge u komunikaciji i partnerstvu sa upravo onim političkim entitetima u kojima je srpska manjina, blagodareći konstruktivnim naporima matice i dobrim dijaloškim okolnostima, ostvarila određeni napredak. Važi, naravno, i obrnuto kada su u pitanju drugi narodi i manjine.

Stoga izražavam duboko žaljenje što očuvanje mira na našem prostoru i time njegovanje saradnje postjugoslovenskih država međusobno, a u konkretnom slučaju sa Srbijom, posebno u cilju poboljšanja položaja svih manjinskih zajednica, Srba, Hrvata i drugih, ne odgovara “profesionalnim kreatorima konflikata” različitih fela i profila.

U tom smislu se bojim da ova orkestrirana kampanja protiv Republike Srbije, njenog predsjednika i njene Vlade i bezmalo čitavog srpskog naroda, može ugroziti vidljivi napredak na planu uspostavljanja međusobnog razumijevanja i tako vratiti region u stanje političkih tenzija.

Kao da izvođači kampanja namjerno ignorišu napore koje, na primjer, ovdje u Hrvatskoj, radi opšteg dobra i napretka preduzimaju državne vlasti i zajednica srpskog naroda na uspostavljanju međusobnog povjerenja i napretka, i istovjetnim rezultatima koje kroz satrudništvo i saradnju postižu Vlada Srbije i hrvatski narod koji tamo živi.

Ti poduhvati, pokrenuti radi rješavanja problema manjinskih zajednica, blagotvorno utiču na uspostavljanje povjerenja između dvije države, ali i doprinose miru, ne samo između Srba i Hrvata, nego i naše braće muslimana i svih koji ovdje žive.

Na žalost, kao i uvijek “profesionalni kreatori konflikata” insistiraju na polarizacijama, na podjelama, na sukobima, pritom uvijek diskreditujući jednu stranu, kako bi svako ko ima želju da izgrađuje mostove i prevazilazi eventualne nesporazume sa tom stranom, u najmanju ruku, unaprijed bio obeshrabren.

U njihovom diskursu danas je ta strana Srbija i njeni politički lideri, a sutra, ako zatreba, po istoj matrici može biti bilo koja vlada, država ili bilo koji predsjednik iz našeg okruženja. U svakom slučaju, scenario je jasan, producent je isti, uloge su podijeljene, glumci su svima dobro poznati, režija je monotona, ali je predstava za neupućene, a naročito zlonamjerne, efektna: svi su gubitnici, dobitnici su samo “profesionalni kreatori konflikata”.

Imajući sve to na umu, i vjerujući da izložena destruktivna nastojanja neće imati presudnog uticaja na naše međuljudske i međunacionalne odnose, ostajem da sa svojom bogoljubivom zajednicom u Eparhiji zagrebačko-ljubljanskoj i svim ljudima dobre volje Hrista Bogomladenca, čije Rođenje sa radošću iščekujemo, kolenopreklono molim da On, kao Bog mira, sačuva mir za sve!”, naveo je je mitropolit Porfirije.

/Tanjug/RTRS/

Građani BiH u Srbiju samo uz negativan PCR test

0

Za sve strane državljane, uključujući i građane Srpske i BiH, od 20. decembra za ulazak u Srbiju biće obavezan negativan PCR test ne stariji od 48 časova, a od ove odluke pošteđeni su stanovnici iz pograničnog područja koji obavljaju poljoprivredne radove ili su zaposleni na teritoriji Srbije.

Potvrđeno je ovo “Glasu Srpske” iz Granične policije BiH, koja je zvanično obaviještena od kolega iz Srbije o novim mjerama koje je usvojila Vlada Srbije.

Kako je precizirano u dopisu u koji je naš list imao uvid, negativan PCR test nije obavezan ni za lica koja su u tranzitu kroz Srbiju, članove diplomatsko-konzularnih predstavništva i međunarodne prevoznike.

– U toku dana dobili smo zvanično saopštenje od Uprave granične policije Srbije u kojem smo obaviješteni da ove mjere stupaju na snagu 20. decembra – rekli su juče iz Granične policije.

Šef Predstavništva RS u Beogradu Mlađen Cicović rekao je za naš list da je u stalnom kontaktu sa premijerkom Srbije Anom Brnabić i nadležnim ministarstvima Srpske i Srbije.

– Imamo razumijevanje za ove uslove, jer nije zgodno donijeti odluku kojom bi mjere važile za državljane Srbije koji dolaze iz Evrope, a da su od mjera pošteđeni građani Srpske. Možda su naši građani očekivali da do ovog neće doći, ali mjere su sada takve i mi ćemo to poštovati – rekao je Cicović.

Nove mjere Vlada Srbije usvojila je u utorak, a one stupaju na snagu 20. decembra i odnose na ulazak kako domaćih tako i stranih državljana u zemlju.

U obrazloženju ove odluke navedeno je da je ona donesena imajući u vidu novogodišnje i božićne praznike, kada se očekuje veća frekvencija ljudi na graničnim prelazima.

Za državljane Srbije koji nemaju test propisana je obavezna desetodnevna izolacija, s tim što će oni moći da se testiraju i ukoliko test bude negativan, obaveza karantina prestaje.

Članica Kriznog štaba Darija Kisić Tepavčević rekla je da će dodatne mjere uoči predstojećih praznika biti razmatrane te apelovala na građane da praznike proslave u krugu porodice.

– Treba da učinimo sve da bismo sprečili širenje zaraze i prenošenje infekcije. Tome treba posebno da se posvetimo tokom predstojećih praznika te da oni budu proslavljeni u najužem krugu porodice i da se i tada svi pridržavaju epidemioloških mera – dodala je Kisić Tepavčević.

Cijene

Vlada Srbija saopštila je cijene PCR testiranja na lični zahtjev, a kako su pojasnili, one će do kraja ove godine ostati nepromijenjene.

– Cijena testiranja na lični zahtjev za strane državljane iznosi 18.000 dinara (300 KM), dok za državljane Srbije ona iznosi 6.000 dinara (100 KM). Od 1. januara 2021. godine cijena testiranja na lični zahtjev za domaće državljane iznosiće 9.000 dinara (150 KM) – saopštili su iz Vlade Srbije.

/Glas Srpske/

Vidović: Predloženi budžet za narednu godinu 3,795 milijardi KM

0

Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je sinoć da Prijedlog budžeta za 2021. godinu iznosi 3,795 milijardi KM i veći je za 159 miliona KM nego što je bio drugi rebalans budžeta za ovu godinu.

Obrazlažući u Narodnoj skupštini Srpske Prijedlog budžeta, Vidovićeva je rekla da će novi budžet biti u znaku saniranja negativnih posljedica pandemije virusa korona, očuvanja privredne aktivnosti i radnih mjesta, podrške zdravstvenom sektoru.

“Biće u znaku spašavanja života i zdravlja ljudi, održavanju stabilnosti budžeta, uz ispunjavanje obaveza prema budžetskim korisnicima i očuvanja produktivnih javnih investicija. Dakle, sigurna sam da ćemo budžet ostvariti i da će on biti likvidan”, rekla je Vidovićeva.

Na tom planu, kaže Vidovićeva, u Kompenzacionom fondu biće 90, a u Garantnom fondu 10 miliona.

“Za zdravstvo će biti izdvojeno 223 miliona KM, za privredu 130 miliona KM, a za sve boračke kategorije 242,6 miliona KM”, rekla je Vidovićeva.

Ona je navela da je budžetom Republike Srpske za 2021. godinu planirano finansiranje u iznosu od 928 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 144,3 miliona KM u odnosu na drugi rebalans budžeta za 2020. godinu.

“Razlika u finansiranju u odnosu na drugi rebalans budžeta Republike Srpske za 2020. godinu je rezultat uvećanja primitaka od izdavanja hartija od vrijednosti, u iznosu od 356,1 miliona KM, pri čemu su primici od izdavanja obveznica u zemlji manji za 233,1 milion KM, od izdavanja trezorskih zapisa manji za 95,3 miliona KM, dok su primici od izdavanja hartija od vrijednosti u inostranstvu planirani u iznosu od 684,5 miliona KM”, rekla je Vidovićeva.

Ona je dodala da je pomenuta razlika rezultat i uvećanja primitaka od naplate datih zajmova u iznosu od 8,1 milion KM, uvećanja primitaka od finansijske imovine iz transakcija sa drugim jedinicama vlasti u iznosu od 0,6 miliona KM, umanjenja primitaka od uzetih zajmova u iznosu od 220,5 miliona KM, pri čemu su primici od zajmova uzetih iz inostranstva manji za 175,5 miliona, a od domaćih banaka manji za 45 miliona, odnosno, nisu planirani Prijedlogom budžeta Srpske za 2021. godinu.

U dokumentu ovog prijedloga se navodi da strukturu primitaka u 2021. godini čine primici od finansijske imovine u iznosu od 74,9 miliona KM, primici od izdavanja hartija od vrijednosti u iznosu od 752,1 miliona KM, primici od uzetih zajmova u iznosu od 93,6 miliona KM i primici od finansijske imovine iz transakcija sa drugim jedinicama vlasti u iznosu od 7,4 miliona KM.

Strukturu izdataka u 2021. godini čine izdaci za otplatu dugova u iznosu od 567 miliona KM, ostali izdaci u iznosu od 51,9 miliona KM i izdaci za finansijsku imovinu u iznosu od 0,8 miliona KM.

Planom budžeta za 2021. godinu planiran je budžetski deficit u iznosu od 326,6 miliona KM, koji je u odnosu na drugi rebalans budžeta Srpske za 2020. godinu manji za 67,1 miliona KM, a pokriće se neto finansiranjem, odnosno razlikom između planiranih primitaka od finansijske imovine, zaduživanja i ostalih primitaka i izdataka za finansijsku imovinu, izdataka za otplatu duga i ostalih izdataka.

U 2021. godini se očekuje se postepeni oporavak privrednog rasta po stopi od 2,6 odsto, kao rezultat oporavka domaće tražnje, postepenog oporavka izvozne tražnje i pozitivnog efekta investicija.

Iduće godine projektovana je prosječna godišnja stopa inflacije od 0,3 odsto, navodi se u obrazloženju Prijedloga budžeta za narednu godinu.

Predsjednik Boračke organizacije Srpske Milomir Savčić rekao je da nema poboljšanja položaja boraca bez povećanja budžeta za boračke kategorije.

“Preduzećemo mjere da bi budžet mogli da koriste samo zaslužni borci”, rekao je Savčić u Narodnoj skupštini.

On je naveo da su individualna prava boraca na dosadašnjem nivou što bi moglo izazvati njihovo nezadovoljstvo.

Savčić kaže da je zadovoljan iznosom sredstava za /samo/zapošljavanje boračkih kategorija u iznosu od tri miliona KM, čime bi moglo biti zaposleno 300 lica.

On smatra da treba obezbijediti sredstva za, kako je naveo, odbranu istine o Odbrambeno-otadžbinskom ratu koja je sada ugrožena jer se u BiH često upotrebljava termin agresor i zločinac za Srbe što nije tačno

Predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović zaključio je jučerašnje zasjedanje koje će biti nastavljeno danas poslaničkom raspravom o Prijedlogu budžeta Republike Srpske za 2021. godinu po hitnom postupku.

Poslanici će razmatrati i Prijedlog zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2021. godinu po hitnom postupku, kao i Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o igrama na sreću po hitnom postupku.

Nastavak 17. posebne sjednice je zakazan za 10.00 časova.

/Srna/

Dogodilo se na današnji datum, 17. decembar

0

1538. – Papa Pavle Treći isključio iz rimokatoličke crkve engleskog kralja Henrija Osmog, koji je prethodno sebe proglasio poglavarom anglikanske crkve.

1718. – Engleska objavila rat Španiji.

1749. – Rođen italijanski kompozitor Domeniko Čimaroza, autor živahnih bufo-opera rokoko stila, od kojih je najpoznatija “Tajni brak”. Napisao je i više oratorijuma.

1778. – Rođen engleski hemičar Hamfri Dejvi, predsjednik Kraljevskog učenog društva u Londonu, koji je pomoću elektrolize prvi dobio natrijum, kalijum i kalcijum u elementarnom obliku. Dokazao je da je hlor hemijski element, da je dijamant čist ugljenik, da neke kiseline ne sadrže kiseonik. Pronašao je rudarsku lampu i otkrio električni luk.

1788. – Pod komandom maršala Grigorija Potemkina Rusi potukli Turke i zauzeli crnomorski grad Očakov.

1794. – U Beču prestao da izlazi list “Slaveno-serbske vjedomosti”, koji je 1792. pod uticajem Dositeja Obradovića pokrenuo Stefan Novaković. Cilj lista bilo je širenje “istine o otečestvu i prosvešćenije roda našega”. List je imao pretplatnike u Pešti, Budimu, Sent Andreji, Novom Sadu, Osijeku, Trstu i Veneciji, a prodavan je i u Crnoj Gori, Rumuniji, Rusiji i podunavskim gradovima Bugarske. Zapavši u dugove, Novaković je prodao štampariju, pa je list prestao da izlazi.

1830. – Umro južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik Simon Bolivar, vođa borbe za nezavisnost Južne Amerike od Španije, koji je poslije niza vojnih pobjeda nazvan “El libertador de la patria” /Oslobodilac otadžine/. Nezavisnost Venecuele proglasio je 1811, a od 1812. do 1825. predvodio je vojsku protiv Španaca i potukao ih u više od 200 bojeva. Oslobodio je Venecuelu, Ekvador, Panamu i Peru i izabran za predsjednika Kolumbije i Bolivije koja je po njemu dobila ime. NJegovu životnu zamisao – osnivanje federacije južnoameričkih republika – omela su trvenja vladajućih slojeva i otpor SAD i Velike Britanije. Optužen da je htio da se proglasi monarhom, povukao se s vlasti 1830. i ubrzo je umro.

1894. – U Beogradu Lovačko udruženje donijelo prva lovačka pravila u Srbiji da bi bila očuvana korisna divljač i potpomognuto “umnožavanje blagorodne divljači”.

1903. – Braća Vilbur i Orvil Rajt izvela prvi uspješan let avionom u istoriji vazduhoplovstva. NJihova letjelica “Flajer I” je nad pješčanim dinama blizu mjesta Kiti Houk u Severnoj Karolini, SAD, poletjela četiri puta, zadržavši se, pri tome, najduže u vazduhu 59 sekundi.

1922. – Posljednji britanski vojnici napustili Republiku Irsku.

1939. – U zalivu La Plata kod Montevidea u Drugom svjetskom ratu potonuo njemački bojni brod “Admiral Graf fon Špe”, čiji se kapetan Hans Langsdorf zbog toga kasnije ubio. NJemački brod – koji je prethodno tokom gusarskog krstarenja u južnom Atlantiku i Indijskom okeanu potopio devet trgovačkih brodova – četiri dana ranije su u pomorskoj bici teško oštetile tri britanske krstarice.

1971. – Indijsko-pakistanski rat zbog Istočnog Pakistana /sadašnji Bangladeš/ okončan predajom 90.000 pakistanskih vojnika.

1973. – Arapski islamski teroristi ubili 32 čovjeka na aerodromu u Rimu.

1983. – U požaru u jednoj diskoteci u Madridu poginulo 83 ljudi.

1985. – Vojna vlada Ugande i njeni gerilski rivali ugovorom podijelili vlast i okončali skoro petogodišnji građanski rat.

1989. – U Rumuniji izbile masovne demonstracije protiv diktatorskog režima Nikolae Čaušeskua. Nemiri koji su počeli u Temišvaru i Aradu ubrzo su se prenijeli u Bukurešt i na cijelu zemlju. Vojska i zloglasna politička policija “Sekuritate” su u početku krvavo gušili nerede, zavedeno je i vanredno stanje, ali je poslije višednevnih demonstracija i sukoba, pošto je vojska stala na stranu pobunjenog naroda, svrgnut režim Čaušeskua. NJemu je zatim na brzu ruku suđeno i zajedno sa suprugom Elenom strijeljan je u dvorištu jedne vojne kasarne u Trgovištu. Prvobitno je procijenjeno da je u nemirima poginulo više od 5.000 ljudi, ali je naknadnim provjerama brojka svedena na oko 150 žrtava.

1989. – Prve direktne predsjedničke izbore u Brazilu poslije 29 godina dobio Fernando Kolor de Melo.

1990. – Na prvim demokratskim izborima u Haitiju populistički sveštenik Žan Bertran Aristid izabran za predsjednika. Potom ga je s vlasti zbacila vojska i živio je u SAD u izbjeglištvu, dok ga 1994. na vlast nisu vratile američke trupe.

1992. – Skupština Republike Srpske usvojila Deklaraciju o završetku rata. Umjesto Predsjedništva, Skupština je ustanovila funkciju predsjednika Republike Srpske i za prvog predsjednika izabrala Radovana Karadžića.

1994. – Prilikom obaranja američkog vojnog helikoptera iznad Sjeverne Koreje jedan pilot poginuo, a drugi se spasao katapultiranjem.

1995. – Na izborima za Državnu dumu, Donji dom ruskog parlamenta, Komunistička partija Ruske Federacije dobila najviše glasova među 43 partije i politička bloka, osvojivši 158 od 450 mjesta.

1996. – Generalna skupština UN za novog generalnog sekretara svjetske organizacije sa petogodišnjim mandatom izabrala ganskog diplomatu Kofija Anana, koji je stupio na dužnost 1. januara 1997, zamijenivši egipatskog diplomatu Butrosa Butrosa Galija, čiji su reizbor spriječile SAD.

1996. – Pobunjenici peruanskog ljevičarskog gerilskog pokreta “Tupak Amaru” zauzeli japansku Ambasadu u Limi, zaprijetivši da će pobiti skoro 490 talaca ukoliko vlasti Perua ne oslobode iz zatvora njihovih 300 saboraca.

1997. – Ukrajinski putnički avion srušio se u planinskoj oblasti na sjeveru Grčke, što nije preživio niko od 70 ljudi u letjelici.

1997. – Tabo Mbeki naslijedio Nelsona Mendelu kao predsjednik južnoafričke vladajuće partije Afričkog nacionalnog kongresa.

1998. – SAD, podržane Velikom Britanijom, otpočele četvorodnevne vazdušne udare na Irak, čije su mete – kako je zvanično objašnjeno – bili nuklearni, hemijski i biološki irački vojni potencijali.

2003. – Predstavnici Stalnog komiteta za vojna pitanja, ministarstva odbrane i vojski Republike Srpske i Federacije BiH usaglasili u Banjaluci Prijedlog zajedničke vojne doktrine i standarda obuke u oružanim snagama u BiH, što je jedan od uslova za ulazak u Partnerstvo za mir.

2004. – Sudsko vijeće Haškog suda odbacilo zahtjev bivšeg predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Momčila Krajišnika da mu bude organizovano novo suđenje.

2004. – Žalbeno vijeće Haškog tribunala potvrdilo bivšem potpredsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Dariju Kordiću kaznu zatvora od 25 godina, dok je bivšem komandantu Viteške brigade HVO-a Mariju Čerkezu kazna smanjena sa 15 na šest godina zatvora.

2004. – EU i Turska postigle istorijski sporazum o početku razgovora o članstvu Turske u Uniji, nakon što je Ankara pristala da potpiše pakt o priznavanju Kipra kao članice EU.

2011 – Umro je Kim Džong Il, narodni vođa Sjeverne Koreje koja je proglasila period žalosti od 17. do 29. decembra. Naslijedio ga je njegov sin Kim Džong-un.

2016. – Umro je Henri Hajmlih, američki hirurg, po kojem je nazvan zahvat za pomoć žrtvama davljenja hranom.

/Srna/

U Srpskoj 282 osobe zaražene virusom korona

0

Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. Apostol Luka u Doboju i izvršeno je testiranje 1.071 laboratorijskog uzorka, a novi virus korona potvrđen je kod 282 osobe.

Radi se o 141 muškoj i 141 ženskoj osobi, od kojih je 42 mlađe, 178 srednje i 62 osobe starije životne dobi, podaci su Instituta za javno zdravstvo.

Prema mjestu prebivališta, 77 osoba je iz Banjaluke, 49 iz Bijeljine, 22 iz Trebinja, 17 iz Kozarske Dubice, 15 iz Doboja, 12 iz Zvornika, sedam iz Dervente, po šest iz Prijedora i Šamca, po pet iz Nevesinja i Prnjavora, po četiri z Lopara, Modriče i Sokoca, po tri iz Višegrada, Kotor Varoša, Ribnika, Ugljevika i Čajniča, po dvije iz Bratunca, Gacka, Laktaša, Ljubinja, Mrkonjić Grada, Rogatice, Teslića, Foče, Čelinca i Šekovića i po jedna iz Berkovića, Bileće, Broda, Gradiške, Istočnog Starog Grada, Istočnog Novog Sarajeva, Kostajnice, Milića, Novog Grada, Novog Goražda, Osmaka, Petrovca, Petrova i Srpca.

U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljena su 22 smrtna slučaja kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa korona. Radi se o 18 muškaraca i četiri žene, srednje i starije životne dobi od kojih je i jedna mlađa osoba (žena 34 godine). Tri osobe iz Banjaluke, po dvije iz Modriče, Doboja, Broda i Bijeljine i po jedna osoba iz Lopara, Ugljevika, Novog Goražda, Rogatice, Foče, Trebinja, Zvornika, Prnjavora, Mrkonjić Grada, Petrova, i Teslića.

Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 34.310 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 1.487* osobe kod kojih je potvrđen test na virus korona.

U Republici Srpskoj, od novog virusa korona, do sada se oporavilo ukupno 20.039 osoba, a testirano je ukupno 150.933 osoba.

Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 1.044, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 359, a u opštim bolnicama 685.

U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 12.976 osoba, a nadzor je završen kod 107.266 osobe.

Iz Instituta napominju da su na dan 15.12.2020. godine naknadno prijavljena tri smrtna slučaja koja su se desila u prethodnih nekoliko dana (dvije osobe iz Gradiške i jedna iz Istočnog Novog Sarajeva).

/JZU Institut za javno zdravstvo/

RAZGOVOR S POVODOM – PREPOROD ERGELE „VUČIJAK“

0

U emisiji „Razgovor s povodom“ gost našeg programa biće Miroslav Milanković, direktor Lipicanerske ergele „Vučijak“,koji će govoriti o mnogo boljem stanju ergele u odnosu na prethodne godine.

Decembar i januar su,inače,najveseliji dani na ergeli,jer na svijet dolazi ždrebad koja se neumorno igra u jednom od stajskih objekata.Ukupno se očekuje petnaestak mladih grla.

Sa Milankovićem ćemo govoriti i o drugih aktuelnostima iz najstarijeg prnjavorskog preduzeća,osnovano u aprilu 1946.godine.

Emisiju je pripremio Brane Radulović, a emitovanje je na programu u četvrtak 17.decembra od 10 časova,dok je repriza u ponedjeljak 21.decembra od 15 časova.

(prnjavorlive.info- br)

Na području Tuzle i Sapne uhapšeno sedam osoba zbog ratnog zločina

0

Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu (Sipa) uhapsili su danas na područuju Tuzle i Sapne sedam lica zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.

Akcija je izvršena po naredbi Tužilaštva BiH, a u saradnji sa pripadnicima MUP-a Republike Srpske i MUP-a Tuzlanskog kantona, rekao je Srni portparol Sipe Luka Miladinović.

Nakon obrade u prostorijama Sipe ova lica će biti predata Tužilaštvu BiH.

Portal Klix.ba nezvanično saznaje da su za zločine počinjene u periodu od 8. oktobra 1992. godine do 6. jula 1994. godine uhapšeni Šemsudin M, DŽemo G, Ćamil A, Rasim O, Ismet M, Rasim A. i Fadil M.

/SRNA/

POČELA SJEDNICA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE

0

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske počeli su sjednicu na kojoj će, po hitnom postupku, biti razmatrani Prijedlog programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2021-2023. godine i Prijedlog budžeta Srpske za 2021. godinu u iznosu od 3,795 milijardi KM.

U Prijedlogu programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2021-2023. godine ističe se da se u Republici Srpskoj u tom periodu može očekivati oporavak privrednog rasta po stopama 2,6, te 3,2 i tri odsto respektivno, kao rezultat oporavka domaće tražnje, postepenog oporavka izvozne tražnje i pozitivnog efekta investicija.

Prijedlog budžeta za 2021. godinu iznosi 3,795 milijardi KM i veći je za 159 miliona KM ili 4,4 odsto nego što je bio drugi rebalans budžeta za ovu godinu.

Na usvojenom dnevnom redu posebne sjednice je i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama po hitnom postupku, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o igrama na sreću, Prijedlog odluke o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2021. godinu, te Prijedlog zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2021.

Poslanici će razmatrati i Prijedlog odluke o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2021. godini, kao i Prijedlog odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2021. godinu.

Posebna sjednica Narodne skupštine održava se uz poštovanje mjera propisanih u borbi protiv virusa korona.

/SRNA/