Momir Ašonja, dobitnik priznanja za najboljeg volontera Srpske: Dobro radi i dobru se nadaj

0

Ovaj decembar ostaće u trajnom sjećanju Momira Ašonje (66), koji sve svoje slobodno vrijeme provodi volontirajući u korist slijepih i slabovidih lica, za šta je ove godine dobio i posebno priznanje Ministarstva porodice, omladine i sporta RS.

Kao prvi među četvoricom jednakih u Republici Srpskoj dobio je medalju i novčanu nagradu od 1.812 maraka, odnosno dvije prosječne plate u Srpskoj, za volonterski doprinos u 2020. godini.

Ašonja, koji kao penzioner živi na relaciji između Rogatice, u kojoj ima porodičnu kuću i Istočnog Sarajeva, gdje od prije posljednjeg rata posjeduje mali stan i kancelariju, kaže da ova nagrada samo potvrđuje narodnu izreku “dobro radi i dobru se nadaj”, koja je njegova vodilja cijelog života.

– Priznanje ministarstva ne samo da me učinilo ponosnim, nego mi je dalo i novu snagu za budući rad. Žao mi je što zbog bolesti nisam mogao prisustvovali dodjeli priznanja uz Međunarodni dan volontera – 5. decembar. Ali, uz božiju i pomoć ljekara, nadam se da će biti bolje i eto me među moje u Gradsko udruženje slijepih i slabovidih u Istočnom Sarajevu, u moj klub šahista “Hendikep” i među šahiste “Gorskog” u Rogatici, čiji sam takođe član i pomažem u radu koliko mogu. Motivisan sam za još rada, posebno sa mladim šahistima, kojih je, nažalost, sve manje, iako je šah eliksir za punjenje “akumulatora” duše i tijela – priča Ašonja.

Za njegov životni put glavni “krivac”, kako kaže, jeste šah i velika ljubav prema toj drevnoj igri.

– Šahom sam se počeo baviti pokasno, sa 18 godina. U rodnim Rađevićima kod Borika moj rođak Milorad Ašonja, koji je radio u sokolačkoj “Romaniji”, u slobodno vrijeme sa drugarima igrao je šah. Da bi i svog bratića Ljubu, mog vršnjaka, uveo u tajne ove igre, kupio je garnituru šaha i donio kući u selo. Njegov bratić Ljubo počeo se hvaliti kako dobro igra šah i meni je to bio izazov. Zamolio sam ga da mi pokaže kako se to igra. On je to učinio smatrajući sebe nekim “majstorom”. Tog “majstora” ja sam počeo pobjeđivati za sedam dana, a njegovog strica, “velemajstora” Milorada, za mjesec. I tako odoh ja među šahiste – prisjeća se za “Glas Srpske” ovaj laureat. Kako kaže, sa nešto znanja iz šaha, osmogodišnjom školom i vidom u očima koji je počeo polako popuštati, bez blagoslova oca, čija želja je bila da ostane na selu i bavi se poljoprivredom, jednog dana našao se na vrućem asfaltu Sarajeva.

– Iako dijete sa sela i bez ikakve podrške, uspio sam da se snađem i čak završim metalostrugarski zanat i postanem VKV radnik. Sa “dobrim” procentom slabovidosti zaposlio sam se u Centru za profesionalnu rehabilitaciju u Sarajevu 1977. i tu ostao do početka posljednjeg rata. Oženio sam se Jefom, stekao kćerku Jelenu i sina Momčila, ali šah mi je bio i ostao zanimacija. Iako sa većim procentom slabovidosti, nije mi smetalo da se uhvatim u koštac i pobijedim mnoge koji nisu uopšte imali moj hendikep. Došao sam i do zvanja majstorskog kandidata – ističe Ašonja.

Kraj rata i poslijeratne godine Ašonja je sa porodicom proveo u Rogatici. Tih nekoliko godina, kako kaže, bavio se svim i svačim.

– Najviše mi je valjalo to što sam se, sticajem slučajnih okolnosti, našao u vodama kupoprodaje i zamjene nekretnina. Radeći taj posao kupio sam i adaptirao devastiranu kuću u Rogatici i sanirao moj, takođe, devastiran jednoiposobni stan u Istočnom Sarajevu – istakao je Ašonja.

Odlazak u penziju nije značio i kraj igranja šaha i drugih volonterskih aktivnosti. Tako je 2007. bio inicijator formiranja udruženja slijepih i slabovidih lica u Istočnom Novom Sarajevu, a paralelno je radio i na formiranju šahovskog kluba slijepih i slabovidih “Hendikep”.

– Kako se razvijao rad udruženja, koje je dobilo gradski karakter, razvijao se i klub šahista. Slijepa i slabovida lica imaju svoj kutak, a za šahiste se čulo nadaleko. Danas imamo moderne prostorije udruženja u centru grada, u kojem djeluje i naš šahovski klub, kojim se ponosi Istočno Sarajevo. Uz podršku grada i opština iz njegovog sastava i donacija, ne samo da smo opremili naše prostorije, nego smo i uspješni organizatori i pobjednici više šahovskih turnira i drugih manifestacija – priča Ašonja. Tome u prilog svjedoči više od 50 pehara, 40 medalja i 30 diploma i više drugih različitih priznanja koji krase klupske prostorije i vitrine u Ašonjinoj kući, među kojima je i plaketa za doprinos razvoju sporta koju je lani dobio u akciji “Glasa Srpske” Izbor deset najboljih sportista RS.

Ranjavanje

Zbog slabovidosti Momir Ašonja nije služio vojsku, ali to mu nije smetalo da se kao dobrovoljac 1992. uključi u odbranu srpskih teritorija u Sarajevu.

– Raspoređen sam da kao logističar radim na relaciji Lukavica – Grbavica, a to je značilo da uz prijetnju snajpera dnevno pređem ovu razdaljinu najmanje pet-šest puta. Jednog dana stigao me je rasprskavajući snajperski metak u vojnom sanitetu i zbog toga sam danas ratni vojni invalid sedme kategorije sa 50 odsto invalidnosti – naglašava Ašonja.

/Glas Srpske/

Francuskinja u 105. godini pobijedila koronu

0

Francuskinja Lea Levi, koja živi u staračkom domu u francuskim Alpima, gdje je nedavno proslavila 105. rođendan, ove jeseni je preboljela blaži oblik korona virusa, rekao je direktor te ustanove Stefan Rišar.

Vijest je objavljena u lokalnom listu Dofine Libere, a direktor doma u Ansiju kaže da je Lein rođendan obeležen prikladno, u skladu sa okolnostima i u društvu njene pastorke”.

Korisnici je uručen buket cvijeća, a svi prisutni nosili su zaštitne maske i nije bilo kolača u skladu sa restriktivnim merama.

“Moram priznati da sam se malo uplašila kad sam se razboljela”, rekla je Lea za lokalni list, dodavši da je u domu u Ansiju odnedavno.

U ovom domu je od 185 korisnika korona od korona virusa oboljelo 109, a čak 33 ih je preminulo.

/Tanjug/Nezavisne/

Topić: Izbjegli smo “italijanski scenario”, ali oprez i dalje maksimalan (VIDEO)

0

Nismo doživjeli italijanski scenario, da nam zaraženi leže po podovima bolnica ili ispred nje i imali smo sve pravovremene poteze da nam pacijenti ne ostanu na ulici, naglasio je dr Goran Topić, pomoćnik generalnog direktora za medicinske poslove UKC Republike Srpske, gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.

– Sa jučarašnjim danom u Kliničkom centru Republike Srpske hospitalizovana su 362 pacijenta. Zbrinjavamo teške i srednje teške kliničke slike, od toga broja je 209 pacijenata na kiseoničkoj podršci, a 44 su u teškom stanju i nalaze se na respiratorima – naglašava Topić.

On je istakao da Klinički centar može adekvatno odgovoriti pandemiji.

– Imamo preko 50 respiratora spremnih u Kliničkom centru. Ali mora se znati da mi ne možemo smjestiti cijelu Republiku Srpsku, ako se nastavi ovaj trend rasta oboljelih. I ostali klinički centri i bolnice širom Srpske moraju ravnomjerno podnijeti sav teret pandemije – pojasnio je Topić.

On je pojasnio i kako je teško se nositi svakodnevno sa svm problemima koji nosi pandemija izazavana virusom korona.

– Pandemija traje gotovo godinu dana, svaki dan se susrećemo sa tim ljudima. Znate kako je kada pratite samo medije, dosadilo bi vam, a da ne govorim, kada oblačite svaki dan zaštitino odjelo, a sdruge strane mislite o svojoj porodici, najbližima. Idu nam praznici, navikli smo na porodične skupove, ali mora se razmišljati o tome da će sve proći, a onda za 15 dana imaćemo probleme. Nemojte se okupljati, da ponovo za 40 dana ne bi se okupljali tužnim povodom. Nemojte da dozvolimo da nekoga skidamo sa respiratora, da bi stavili nekoga drugoga, ko ima veće šanse da preživi, jer i onaj koga skidamo, nečiji je otac, majka, brat, sin… – rekao je Topić.

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske najavio je pooštravanje mjera za predstojeće novogodišnje praznike.

– Dodatne mjere prije svega odnose se na 31. decembra i 1. januara. Da se pitaju zdravstveni radnici zaključali bi sve za 14 dana kako bi brojke pale, ali naravno da život ne može i ne smije stati. Pooštravanje mjera vidljivo je u cijeloj Evropi, i sigurno da će pomoći da se prevlada ovakva situacija – zaključio je Goran Topić.

/RTRS/

U akciji “Wolf” učestvuje 250 policajaca, pretresi na 20 lokacija

0

Policijski službenici Granične policije BiH i MUP-a RS vrše pretrese na 20 lokacija u okviru akcije “Wolf” u kojoj učestvuje 250 policajaca, saopštila je Granična policija BiH.

“Tom prilikom je zadokumentovano je obavljanje više kaznenih djela organizovanog krijumčarenja i rasturanja cigareta stranog porijekla bez akciznih markica uz učešće većeg broja osoba organizovanih u međusobno povezane kriminalne grupe, koje imaju jasno definisanu organizaciju posla u kojoj su uloge članova uglavnom podijeljene, na organizatore, dobavljače, vozače, čistače, kupce i saučesnike u krijumčarenju i rasturanju cigareta”, navedeno je u saopštenju GP BiH.

Kako se dodaje ovako organizovane kriminalne grupe su se međusobno povezivale u kriminalnu mrežu koja se protezala od Crne Gore do BiH s ciljem obavljanja istovrsnih kaznenih djela krijumčarenja i rasturanja cigareta.

Kako se navodi u saopštenju pripadnici GP BiH i MUP RS već nekoliko mjeseci provode operativnu akciju kodnog naziva Wolf, pod nadzorom Tužilaštva BiH.

“Po prvi put je na ovakav način ostvarena suradnja između policijskih agencija pod nadzorom Tužiteljstva BiH i po naredbama Suda BiH”, navodi se u saopštenju.

/Nezavisne/

HIT DANA ZA 16,12.- ANGELLINA I PJESMA ČEKAM TE JA

0

Dogodilo se na današnji datum, 16. decembar

0

1485 – Rođena španska princeza Katarina Aragonska, prva od šest žena engleskog kralja Henrija Osmog. NJihov razvod 1533. bez dozvole pape izazvao je englesku crkvenu reformaciju i raskid sa Vatikanom.

1653 – Vođa engleskih parlamentarista u građanskom ratu protiv monarhista Oliver Kromvel, odbivši titulu kralja, proglašen lordom protektorom Engleske, Škotske i Irske.

1687 – Umro engleski ekonomista Vilijam Peti, tvorac teorije radne vrijednosti, koji je, prema mišljenju Karla Marksa, postavio temelj političke ekonomije kao nauke. Smatrao je da vrijednost robe – prema njegovoj terminologiji – njenu prirodnu cijenu određuje količina rada utrošenog za proizvodnju. Za razliku od merkantilista, mada je bio pod njihovim uticajem, tražio je osnovicu privrednih pojava u proizvodnji. Djela: “Traktat o porezima i dažbinama”, “Politička anatomija Irske”, “Politička aritmetika”.

1773 – Nezadovoljna visokim uvoznim carinama i britanskom kolonijalnom vlašću, grupa američkih kolonista, obučena u indijansku nošnju, u bostonskoj luci je pobacala u more sanduke čaja s jednog britanskog broda. Taj događaj, kasnije nazvan “bostonska čajanka”, nagovijestio je američki rat za nezavisnost, započet 1775.

1775 – Rođena engleska književnica Džejn Ostin, koja je u romanima realistički slikala svakodnevni život provincijske Engleske. Zapleti njenih romana – protkanih humorom i blagom ironijom – jednostavni su i izviru iz psihologije likova običnih ljudskih odnosa, a dijalog je veoma vješto vođen. Djela: romani “Razbor i osjećanje”, “Gordosti predrasuda”, “Mensfildski park”, “Ema”, “Nortagentska opatija”, “Nagovaranje”.

1818 – Rođen srpski pisac i diplomata Matija Ban, član Srpske kraljevske akademije, profesor beogradskog Liceja i šef pres-biroa u vrijeme kneza Aleksandra Karađorđevića. Djela: drame “Smrt Uroša Petog”, “Kralj Vukašin”.

1859 – Umro njemački pisac Vilhelm Grim, skupljač i obrađivač narodnih bajki, koje je, kao i većinu drugih djela, objavio u saradnji sa starijim bratom Jakobom. Izdavao je i njemačke srednjovjekovne književne spomenike i proučavao njemačka junačka predanja.

1882 – Rođen mađarski kompozitor i muzikolog Zoltan Kodalj, uz Belu Bartoka najznačajniji mađarski muzički stvaralac 20. vijeka, u čijim djelima je prepoznatljiva melodika i ritam narodne muzike. Napisao je studije o mađarskom muzičkom folkloru i izdao zbirke narodnih pjesama. Djela: kantata “Psalmus hungaricus”, scenska muzika “Hari Janoš”, orkestarsko djelo “Igre iz Galante”.

1885 – U Sarajevu počeo da izlazi srpski književni list “Bosanska vila”, časopis “za zabavu, pouku i književnost”, koji je skoro tri decenije snažno uticao na jačanje nacionalne svijesti i otpora austrougarskoj okupatorskoj vlasti u BiH. Do 1887. ga je uređivao Nikola Šumonja, a potom do zabrane 15. juna 1914. Nikola Kašiković.

— Na Cetinju je 1888. na današnji dan rođen srbijanski kralj Aleksandar I Karađorđević. Od 1921. do 1929. vladar Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. do 1934. Jugoslavije. Ubijen je u atentatu u Marselju 9. oktobra 1934.

1899 – Rođen engleski pisac, glumac i pjevač Noel Kauard, veoma popularan između Prvog i Drugog svjetskog rata u Velikoj Britaniji i SAD. Pisao je i režirao drame, komedije i muzičke revije koje se odlikuju duhovitim dijalozima, neočekivanim obrtima i scenskim efektima i prema većini njegovih komedija snimljeni su filmovi. Djela: “Vrtlog”, “Pali anđeli”, “Laka vrlina”, “Riječ i muzika”, “Privatni život”, “Nestašni duh”.

1917 – Rođen engleski pisac Artur Čarls Klark, kosmički vizionar u čijim su naučno-fantastičnim romanima i pričama glavne teme istraživanje kosmosa, mora i vremena, mjesto čovjeka u kosmičkoj hijerarhiji i posljedice ljudskih kontakata s vanzemaljskim civilizacijama. Djela: romani “2001: odiseja u svemiru”, “3001: konačna odiseja”, “Kraj djetinjstva”, “Grad i zvijezde”, “Sastanak sa Ramom”, zbirke priča “S druge strane neba”, “Dosezanje sutrašnjice”, “Priče o deset svjetova”, “Susret sa Meduzom”, “Sunčani vjetar”.

1920 – U zemljotresu u kineskoj provinciji Gansu poginulo oko 180.000 ljudi.

1921 – Umro francuski kompozitor, pijanista, dirigent, orguljaš i muzički pisac Šarl Kamij Sen-Sans, romantičar tipično francuskog duha, racionalne muzičke uglađene forme. Djela: opera “Samson i Dalila”, tri simfonije, poema “Ples smrti”, četiri simfonijske pjesme, pet klavirskih koncerata, tri koncerta za violinu, dva koncerta za violončelo, kompozicija za kamerni sastav “Karneval životinja”, klavirski trio, dva gudačka kvarteta, svita za violončelo, oratorijum”, “Potop”, balet “Brbljivica”.

1931 – Umro srpski istoričar i sveštenik Dimitrije Ruvarac, član Srpske kraljevske akademije, bibliotekar patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima. Proučavao je političku, crkvenu i književnu istoriju, posebno vojvođansku. Uređivao je “Arhiv za istoriju Srpske pravoslavne karlovačke mitropolije”. Djela: “Postanak i razvitak srpske crkveno-narodne avtonomije”, “Srpska Mitropolija karlovačka oko polovine 15. veka”, “Istorija arh. mitr. patrijarške biblioteke”.

1942 – Vrhovna komanda nacističke Njemačke je u Drugom svjetskom ratu izdala direktivu za borbu protiv partizana, u kojoj je, suprotno odredbama Ženevske konvencije, jedinicama naređeno da upotrijebe sva sredstva, čak i prema ženama i djeci, i da zbog toga nijedan njemački vojnik ne smije da bude pozvan na odgovornost.

1944 – Nijemci su u Drugom svjetskom ratu u Ardenima, jakom artiljerijskom pripremom i spuštanjem 1.500 padobranaca, počeli kontraofanzivu na Zapadnom frontu, iznenadivši američke snage. U borbama, okončanim njemačkim porazom, saveznici su izgubili 77.000 vojnika, a Nijemci 130.000.

1949 – U Bugarskoj izvršena smrtna kazna nad Trajčom Kostovom, dugogodišnjim istaknutim liderom Komunističke partije Bugarske. On je na montiranom političkom procesu u Sofiji osuđen zbog “titoizma”.

1949 – Vođa borbe za nezavisnost Ahmed Sukarno izabran za prvog predsjednika Indonezije poslije sticanja nezavisnosti zemlje od Holandije.

1960 – U sudaru američkih putničkih aviona “DC-8” i “super konstelejšn” iznad Njujorka poginulo je svih 128 ljudi u dvjema letjelicama i osam na tlu.

1965 – Umro engleski pisac Vilijam Somerset Mom, oštar kritičar engleskog građanskog društva. Dosta je pisao i o egzotičnim zemljama. Djela: romani “Ljudski okovi”, “Mjesec i stoparac”, “Kolači i pivo”, “Pozorište”, “Šareni veo”, zbirke pripovijedaka “Treptaj lista”, “Na kineskom platnu”, “Istok i Zapad”, drame “Lejdi Frederika”, “Hljebovi i ribe”, “Sveti plamen”.

1966 – Savjet bezbjednosti UN na prijedlog Velike Britanije jednoglasno usvojio ekonomske sankcije protiv režima bijele manjine u Rodeziji.

1969 – Donji dom britanskog parlamenta izglasao ukidanje smrtne kazne.

1971 – Indijske trupe zauzele Daku i sutradan se predala pakistanska armija od 90.000 vojnika u Istočnom Pakistanu, pa je nezavisnost Bangladeša – proglašena 26. marta 1971. – postala stvarna. Poslije proglašenja nezavisnoti izbio je građanski rat u koji se umiješala pakistanska armija, ali su indijske trupe 4. decembra 1971. objavile rat Pakistanu i priskočile u pomoć “Oslobodilačkoj armiji Istočnog Bengala”.

1992 – Kopredsjednici konferencije o prethodnoj Jugoslaviji Sajrus Vens i lord Dejvid Oven predložili ministarskoj konferenciji 29 zemalja u Ženevi seriju diplomatskih i vojnih mjera radi okončanja građanskog rata u bivšoj BiH.

1995 – Izraelska armija se povukla iz Kalkilije, četvrtog od šest gradova na Zapadnoj obali koji su, prema sporazumu Izraela i PLO, prepušteni palestinskoj samoupravi.

1996 – Južnokorejski apelacioni sud preinačio smrtnu presudu bivšem predsjedniku Južne Koreje Žun Du Hvanu u kaznu doživotnog zatvora.

2003 – U Haškom tribunalu počelo suđenje penzionosanom generalu bivše JNA Pavlu Strugaru, optuženom za kršenje zakona i običaja ratovanja prilikom napada na Dubrovnik 6. decembra 1991. godine.

2004 – Visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun objavio devet mjera protiv pojedinaca i sistemskih mjera prema institucijama u Republici Srpskoj zbog “nesaradnje sa Haškim tribunalom, zbog koje BiH nije primljena u Partnerstvo za mir”. On je zatražio da Komisija za reformu odbrane izvrši gašenje ministarstava odbrane entiteta i potpuno prenošenje njihovih nadležnosti na Ministarstvo odbrane BiH, za šta je rok ljeto ili jesen 2005. godine. Od vlasti BiH Ešdaun zatražio da do februara ili marta naredne godine provedu reformu policije na principima koje je naglasila Evropska komisija i prihvatila Komisija za refomu policije, što znači jedinstvenu policijsku strukturu sa zakonodavnom nadležnošću države, koja bi bila finansirana iz budžeta BiH.

2004 – Američki ambasador u BiH Daglas Meklhejni objavio da je američka Vlada zaledila sredstva Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) u SAD zbog nesaradnje sa Haškim sudom i zabranila finansijsko poslovanje američkih državljana sa ovom strankom. Američka Vlada zabranila je ulazak u SAD pojedincima iz rukovodstva SDS-a i Partije demokratskog progresa, koja će trajati dok ne dokažu punu saradnju sa Tribunalom. Treća mjera predviđa da Vlada SAD pojača ograničenje američke pomoći Republici Srpskoj.

2018. – – Egipatski arheolozi pronašli su dobro očuvanu grobnicu staru 4.400 godina.

/Srna/

Danas potvrđivanje rezultata lokalnih izbora

0

Centralna izborna komisija /CIK/ BiH održaće danas konferenciju za novinare povodom potvrđivanja rezultata Lokalnih izbora u BiH koji su održani 15. novembra.

Konferencija za novinare počeće u 13.00 časova u Centru za edukaciju CIK BiH, najavljeno je iz CIK-a.

Na konferenciji će biti promovisana i publikacija “Uloga društvenih medija u izbornom procesu – Smjernice za izborne aktere”.

Konferencija će biti održana uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera i preporučene fizičke distance, u cilju osiguranja zaštite života i zdravlja svih prisutnih, te je za sve je obavezno nošenje zaštitnih maski za lice, navedeno je u saopštenju.

/SRNA/

Danas oblačno vrijeme, poslije podne sa sunčanim intervalima

0

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti oblačno vrijeme sa maglom u kotlinama, poslije podne sa sunčanim intervalima i dnevnom temperaturom od pet do 10 stepeni Celzijusovih.

Jutro je pretežno oblačno, u sjevernom pojasu uz nisku oblačnost, te maglu oko rijeka i po kotlinama. U Hercegovini promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće promjenljivo vrijeme, uz sunčane intervale, osim sjevernih i kotlinskih predjela, gdje će se niska oblačnost lokalno zadržavati i preko dana.

Poslije podne će se oblačnost smanjivati i u sve više mjesta će biti sunčanih intervala, a u Hercegovini sunčano. Uveče će biti uslova za formiranje magle u nižim i kotlinskim predjelima.

Najniža temperatura će biti na planinama oko dva stepena, a najviša na jugu oko 13 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab vjetar promjenljivog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 7.00 časova: Sokolac minus šest, Gacko, Bugojno i Drvar minus tri, Srebrenica minus dva, Bileća, Han Pijesak, Jajce i Livno minus jedan, Nevesinje, Bjelašnica i Zenica nula, Višegrad, Novi Grad, Mrkonjić Grad, Sanski Most i Sarajevo jedan, Banjaluka, Ivan sedlo i Tuzla dva, Čemerno i Gradačac tri, Bijeljina i Mostar četiri, Trebinje pet, te Neum osam stepeni Celzijusovih.

/Srna/