To je uputstvo koje će danas biti realizovano, a cilj je održavanje kapaciteta za testiranje, ali i da se zdravstvenim radnicima pruži prilika da na adekvatan način pregledaju sve one pacijente koji zahtijevaju pregled.

Ovo podrazumijeva da će građani sa blažom kliničkom slikom da ostaju kod kuće, bez testiranja, a u skladu sa procjenom njihovog zdravstvenog stanja.

Iz Instituta su poručili da testova ima dovoljno, ali da se u ovom trenutku mora razmišljati o kapacitetima testiranja.

– Očigledna je uporna težnja visokog predstavnika da svu odgovornost za neuspješan proces međuetničkog pomirenja prenese na Srbe i Hrvate u BiH. Oni se bez osnova nazivaju “rušiocima” Dejtona. Visoki predstavnik želi da zaplaši međunarodnu zajednicu mogućim raspadom BiH, pri tome, potpuno ignorišući realnu situaciju u zemlji – istakao je Nebenzja.

Nebenzja je podsjetio da se ove godine obilježava 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, da je Rusija garant tog sporazuma.

On je napomenuo da s tim u vezi Rusija podržava osnovne principe suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti BiH, ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i dva entiteta sa širokim ovlaštenjima.

Nebenzja je pozvao partnere u Savjetu bezbjednosti UN da se u godini kada se obilježava 25 godina od mirovnog sporazuma nedvosmisleno izjasne u korist tih postulata.

On je istakao važnost Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH, te naglasio da je težnja da se uruši sistem zasnovan na tom dokumentu opterećena ozbiljnim posljedicama ne toliko za Balkan, nego i za cijelu Evropu.

Nebenzja je ukazao na činjenicu da je, prema ocjenama ruske strane, situacija u BiH u potpunosti stabilna, i da ne predstavlja prijetnju za međunarodnu i regionalnu bezbjednost, prenosi Ruska gazeta.

– Istovremeno, međuetnički odnosi pokazuju negativnu dinamiku – rekao je on i dodao da je očigledan pad nivoa razumijevanja i kvaliteta unutrašnjeg dijaloga.To je, kako je rekao Nebenzja, vezano, prije svega za pojačanom težnjom pojedinih bošnjačkih zvaničnika za prekrajanjem Dejtonskog sporazuma u korist centralizacije i unitarizacije BiH.

– Tom procesu podršku daju neki međunarodni faktori. Nikakvi politički stavovi spolja ne mogu se smatrati osnovom za rušenje sistema balansa etničkih interesa u BiH, formiranih mirovnim dogovorom – naglasio je Nebenzja.

On je napomenuo da je bilo kakva izmjena trenutnog poretka moguća samo kao rezultat ravnopravnog dogovora tri naroda i dva entiteta bez bilo kakvog uticaja spoljnog faktora.

Nebenzja je saopštio da Rusija namjerava i dalje da dosljedno doprinosi primjeni mirovnog sporazuma u BiH i da jača konstruktivnu saradnju sa svim narodima u toj zemlji.

– BiH ima sve šanse da postane zona uspješne političke, ekonomske i kulturne saradnje što šireg kruga učesnika – konstatovao je on.

U vezi sa obilježavanjem 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, u planu je, kako je rekao, uskoro organizovanje susreta članova Savjeta bezbjednosti tokom kojeg će biti data riječ zakonskim predstavnicima sva tri konstitutivna naroda u BiH.

– Smatramo da će taj događaj biti prilika da se bolje shvati pravo značenje mirovnog sporazuma, značaj njegovog ispunjavanja u punom kapacitetu u kontekstu sadašnje situacije u BiH, da se ocijeni političko i istorijsko značenje Dejtona za BiH i cijeli Balkan – naglasio je on.

Izvještaj koji je Incko podnio Savjetu bezbjednosti podržali su predstavnici Amerike, Belgije i Njemačke.

Vlada Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN dostavila je 24. izvještaj u kojem je predstavila svoje viđenje stanja u BiH.

atv