Poznato sve o novim kamerama na putevima – šta registruju, šta se može očekivati…

0

Nove kamere koje su postavljena na putevima u Srpskoj neće evidentirati ukoliko pričate na telefon ili niste zavezali pojas, ali vas kazna čeka ukoliko vozite neregistrovan automobil.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske pojasnili su za Srpskainfo kakve kamere su postavljene, koja je njihova uloga, te šta od njih mogu očekivati vozači, ali i građani.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je, u saradnji s gradovima/opštinama u okviru projekta “Bezbjedan grad”, uspostavila u 27 lokalnih zajednica sisteme video-nadzora javnih površina, a u toku je uspostavljanje sistema video-nadzora u 16 lokalnih zajednica u Republici Srpskoj.

– Ovaj projekat podrazumijeva uspostavljanje sistema video-nadzora javnih površina, trgova, parkova, objekata, mostova, ulica, raskrsnica, parkinga, sportskih objekata, u cilju preventivne zaštita građana i njihove imovine, ali i borbe protiv kriminala, terorizma i svih drugih oblika narušavanja bezbjednosti i javnog reda i mira – pojasnila je za portparolka MUP-a Mirna Miljanović.

Karakteristike

Ona ističe da je na području Banjaluke i Bijeljine u toku instaliranje kamera u okviru sistema video-nadzora, što bi trebalo da bude završeno do kraja godine.

– Ministarstvo i Grad Banjaluka su još 12 septembra 2018. obavijestili javnost o početku radova na realizaciji ovog projekta i sve aktivnosti vezane za uspostavljanje sistema video-nadzora rade se javno i transparetno. Kada se sve aktivnosti na uspostavljanju sistema nadzora završe, sistem sa svim svojim funkcionalnostima će biti prezentovan javnosti u saradnji s lokalnom zajednicom, kako je to već urađeno u drugim lokalnim zajednicama kao što su Doboj, Istočno Sarajevo, Višegrad, Јezero i druge – kaže Miljanovićeva.

Ističe da je bitno napomenuti da neke od kamera u okviru ovog sistema koje se instaliraju imaju mogućnost automatskog prepoznavanja registarskih tablica (ANPR kamere), dok kamere nemaju mogućnost detekcije prekršaja korištenja mobilnog telefona i nevezivanja bezbjednosnog pojasa u vozilu.

– Takođe, ove kamere nemaju mogućnost prepoznavanja lica, kako to pojedinci spekulišu. Napominjemo da kamere imaju mogućnost automatskog prepoznavanja registarskih oznaka, na osnovu čega se, u slučaju isteka registracije motornog vozila, obrađuje prekršaj koji se odnosi na neregistrovana vozila i taj prekršajni nalog se upućuje poštom na kućnu adresu osobe na koju je vozilo registrovano. Policijska stanica prekršaj registruje samo jednom u 24 časa. Nije moguće da se isti evidentira nekoliko puta u toku dana i da se za jedan dan izda više prekršajnih naloga po istom osnovu, u smislu da su evidentirani video kamerama na području grada – pojasnila je Miljanovićeva.

Dodaje da su u Evropi i svijetu video-nadzor javnih površina pod nadzorom i upravljanjem policije. Efekat primjene sistema video-nadzora u nekim lokalnim zajednicama se već vidi.

– U Doboju je video-nazdor za godinu dana rada pomogao u rješavanju većeg broj krivičnih djela, kao što su krađe i paljevina automobila, provale u ugostiteljski objekat, gdje su uočene osobe kako iznose ukradene predmete, rasvijetljeno je sedam krađa goriva, provala u sportsku kladionicu u Doboju, pomoću video-nadzora identifikovan je migrant koji je provalio u džamiju u Doboju i mnogo druga djela – rekla je Mirna Miljanović.

Na području Policijske uprave Istočno Sarajevo pomoću sistema video-nadzora rasvijetljeno je devet krađa, razbojništvo, dva oštećenja tuđe stvari, 14 posebnih slučajeva falsifikovanja, proganjanje, saobraćajna nezgoda s lakšim povredama, devet nesreća s materijalnom štetom…

Servisne informacije Radio Prnjavora za 22.oktobar

0

STANICA POLICIJE: U protekla 24 časa nije bilo intervencija.

TERITORIJALNA VATROGASNA JEDINICA: Pripadnici teritorijalne vatrogasne jedinice Prnjavor u protekla 24 časa imali su jednu intervenciju. Dojava da gori automobil na auto-putu stigla je u 12:56h.

DOM ZDRAVLJA – HITNA POMOĆ: 21 pregled.

ELEKTRO PRNJAVOR: Zbog radova na niskonaponskoj mreži iz Elektro-Prnjavora za danas najavljuju sljedeća isključenja:

Trafo područje Kremna/Bujadnica od 09:00 do 11:30;

Trafo područje Kremna/Podljubić od 12:00 do 14:00;

Trafo područje Babanovci 2 od 08:30 do 10:00;

Trafo područje Štrpci/Ribnjak od 10:30 do 12:00.

/prnjavorlive.info/

Muzičari neće preživjeti novo “sjedenje kod kuće”

0

Republički štab za vanredne situacije Republike Srpske donio je nove mjere zaštite od virusa korona koje su stupile na snagu od danas, a podrazumijevaju stroža pravila ponašanja za naše sugrađane. Nošenje maski i na otvorenom, držanje fizičke distance i zabrana okupljanja postali su dio svakodnevice.

Ipak, nove mjere koje treba da zaštite zdravlje ljudi, direktno su ugrozile egzistenciju onih koji žive od okupljanja, slavlja i druženja. Muzičari koji su za život zarađivali nastupima u kafićima, klubovima i restoranima, od juče više nemaju pravo na rad, a ova odluka je direktno uticala na njihovu egzistenciju.

Potrošio svoju ušteđevinu

Jedan od njih je i banjalučki muzičar Andrej Pucarević, koji je još u prvom talasu pandemije u martu, vedrog duha priređivao besplatne online svirke za svoje sugrađane i na taj način činio svima težak period bar malo lakšim.

Danas Andrej kaže da je potrošio svoju ušteđevinu i da mu posebno teško pada to što njega i njegove kolege smatraju “opasnim” po zdravlje ljudi.

“Od marta sam dao sve od sebe što sam mogao da pomognem mojim sugrađanima i svim divnim ljudima koji me prate da se ne osjećaju loše, da se ne prepuste osjećaju bespomoćnosti, straha i da ne budu depresivni tako što sam dva puta sedmično imao online koncerte puna tri mjeseca. Sve to radio sam od srca i potpuno besplatno, vjerujući medijima da ova pandemija ne može trajati duže od ljeta”, prisjetio se Andrej.

Dodaje da je po otvaranju kafića radio poštujući mjere kriznih štabova.

“Za ovih sedam mjeseci potpuno sam potrošio svoju ličnu ušteđevinu čekajući da konačno dođe vraćanje u normalne tokove života. Sada, kad čujem da se od apsolutno svih djelatnosti zabranjuje rad samo nama koji živimo od živih nastupa, nemam komentar”, kazuje Pucarević i dodaje da je njemu i njegovim kolegama direktno ugrožena životna egzistencija te da nema nikakvu ideju ili rješenje šta da radi i kako da preživi još jednu turu “sjedenja kod kuće”.

“Još je tužnije jer je naša profesija i moja jedina ljubav i strast u životu – muzika, doživljena kao prijetnja i glavni način prenosa virusa”, naglasio je Andrej.

Pola godine žive na ivici egzistencije

Sa Pucarevićem se slaže i poznati muzičar Arsen Čarkić, koji ističe da lično poznaje više od 30 porodica čiji je jedini izvor primanja to što se glava porodice bavi živim muzičkim nastupima i ti ljudi već pola godine žive na ivici egzistencije.

“Muzičari već dolaze u situaciju da nemaju više od koga ni da pozajme, a i ako pozajme, šta mogu reći – kada će da vrate dugove? Vlade nekih evropskih država su takvim ljudima dodijelile određena novčana sredstva kao kompenzaciju dok traje lockdown. Strašno sam tužan, strašno sam razočaran, teško mi pada sve ovo, plače mi se, eto”, rekao je Čarkić.

Ovaj muzičar je takođe ukazao i na velike nelogičnosti kada su u pitanju nove mjere zbog kojih su on i kolege ugroženi.

“Svođenje svih živih nastupa, bio to jedan čovjek na akustičnoj gitari ili čitav veliki orkestar, na istu mjeru i iste ‘sankcije’ je zaista apsolutno van pameti! Primjera radi, to znači da, ako imate dovoljno veliku kvadraturu, tu može biti 300 ‘distanciranih’ gostiju, a ako DJ prosto pušta pjesme sa laptopa, to je sve ‘epidemiološki bezopasno’. Plače mi se od količine uopštenosti i podvođenja čitave muzike, ljudskih života i sudbina pod tako uopštene ‘mjere'”, rekao je Čarkić.

Mjere nisu dobre za muzičare

Pjevačica iz Bihaća Lejla Handukić, koja posljednjih godina radi i živi od muzike u Banjaluci, ističe da je život posvetila, kako studiranju klavira, tako i pjevanju, i dodaje da nove odluke nikako nisu dobre za muzičare, kao i za njihove kolege u ugostiteljstvu.

“Klubovi su zatvoreni od početka pandemije, u kafićima i pabovima ograničen je broj prisutnih, na svirkama naročito, što umanjuje šanse i za održavanje istih s obzirom na to da manji broj prisutnih znači i duplo manju zaradu, dok se na predizbornim skupovima okuplja više ljudi, bez maski, rastojanja i poštivanja ikakvih pravila”, rekla je Handukićeva.

Pjevačica je dodala da je nekoliko mjeseci nerada dovelo do velikih dugova i kašnjenja u plaćanju osnovnih životnih potreba i računa.

“Mogu samo da budem zahvalna na tome što i dalje imam porodicu na koju mogu da se oslonim finansijski i od koje mogu da očekujem pomoć, iako mi je teško da se vratim na ‘njihovu kašiku’ s obzirom na to da se zadnjih godina finansiram sama. Mnoge kolege to, nažalost, ne mogu. Stariji su, žive čitav život od svirke, imaju porodice i ružno je da ih iko krivi što su odabrali da rade baš to, niko nije mogao ni pomisliti da će nas snaći ovo”, zaključila je Handukićeva.

Pjevačica je dodala da su pojedine kolege našle izvor prihoda u nekim drugim poslovima, ali da je taj broj zanemariv.

“Zamislite jednu porodicu gdje su otac ili majka, ili oboje muzičari, glumci, imaju djecu i sada nemaju posla, i kad kažem muzičari i glumci, ne mislim na ljude koji zarađuju desetine hiljada po nastupu. Mislim na nas koji smo tu da vam izađemo u susret kad treba, otpjevamo i sviramo nešto što inače ne sviramo i ne pjevamo, ali to uradimo da uljepšamo veče vama”, dodala je Handukićeva.

Pjevačica kaže da država nije dovoljno uređena da bi se mogle sprovoditi ovakve mjere te da je neophodno da stane u odbranu onih koji su činili slavlja veselijim.

“Ovakve mjere može da uvede jedna uređena evropska država koja će sve radnike koji ostanu bez posla moći da zbrine i obezbijedi. Mi nismo takva država, a bojim se da nikada nećemo ni biti. Ekonomija nam je svakako u raspadu i dalje vučemo repove iz rata koji se završio prije 25 godina, a od ovoga se, plašim se, nećemo moći oporaviti. Naravno da se brinem za zdravlje svojih sugrađana, ali sam sigurna da mora postojati i drugi način rješavanja ovog problema”, zaključila je Handukićeva.

/Nezavisne/

Bajern “pregazio” Atletiko, poraz Reala kod kuće od Šahtjora

0

Fudbaleri Bajerna ubjedljivom pobjedom protiv madridskog Atletika 4:0 započeli su odbranu titule u Ligi šampiona.

Blistao je junak minulog finala protiv PSŽ-a Kingsli Koman sa dva pogotka, od čega je drugi prava majstorija.

Sjajan gol postigao je još jedan Francuz Korentajn Toliso, a pogodio je i Leon Gorecka.

Mančester Siti je preokrenuo protiv Porta za pobedu 3:1, Liverpul je slavio protiv Ajaksa u Amsterdamu 1:0, a Inter osvojio samo bod protiv Menhengladbaha 2:2.

Neprijatno je iznenadio Real Madrid porazom kod kuće od Šahtjora 3:2, nakon 3:0 na poluvremenu, uz odlično suđenje Srđana Jovanovića.

Marko Nikolić je sa moskovskom Lokomotivom osvojio bod u Salcburgu 2:2.

Rezultati:

Grupa A: Salcburg – Lokomotiva 2:2 (Sobolšai 45, Junuzović 50 – Eder 19, Lisakovič 75), Bajern – Atletiko 4:0 (Koman 28, 72, Gorecka 41, Toliso 66).

Grupa B: Real – Šahtjor 2:3 (Modrić 54, Vinisijus 59 – Tete 29, Varan 33. autogol, Solomon 42), Inter – Borusija Menhengladbah 2:2 (Lukaku 49, 90 – Bensebaini 63. penal, Hofman 85).

Grupa C: Mančester Siti – Porto 3:1 (Aguero 20. penal, Gundogan 65, Feran Tores 73 – Luis Dijas 14), Olimpijakos – Marselj 1:0 (Koka 90+1).

Grupa D: Ajaks – Liverpul 0:1 (Taljafiko 35. autogol), Midtjiland – Atalanta 0:4 (Zapata 26, Papu Gomes 36, Murijel 42, Mirančuk 89).

/Tanjug/Glas Srpske/

Dogodilo se na današnji datum, 22. oktobar

0
Na današnji dan

1797. – Francuz Andre Žak Garnerin prvi je upotrijebio padobran, skočivši iz balona nad Parizom sa visine od 680 metara.

1811. – Rođen mađarski kompozitor Franc List, romantičarski muzičar i pijanistički virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku, dao klaviru snagu orkestra i znatno uticao na razvoj evropske muzike 19. vijeka. Stvorio je simfonijsku poemu i novu koncepciju sonate i koncerta, komponujući ih u jednom stavu. Djela: klavirske kompozicije “Godine hodočašća”, “LJubavni snovi”, “Sonata h-mol”, simfonije “Faust”, “Dante”, simfonijske pjesme “Prelidi”, “Mazepa”, “Taso”, 20 mađarskih rapsodija”, niz klavirskih koncerata, oratorijuma, misa, solo pjesama. Napisao je mnoštvo studija i eseja i biografiju Frederika Šopena.

1844. – Rođena francuska glumica Anrijeta Rozina Bernar, poznata kao Sara Bernar, koja je obilježila pozorišnu epohu svoga doba, naročito kao protagonista tragičkih junaka. Uživala je izuzetnu popularnost i savremenici su je nazivali “božanska Sara”, a njenu uspješnu karijeru nije prekinula čak ni amputacija noge 1915, osam godina prije smrti. Bila je i profesor Konzervatorijuma u Parizu. Napisala je “Memoare”.

1882. – Umro mađarski pisac Janoš Aranj, najveći mađarski epski pjesnik, uz Šandora Petefija najznačajniji predstavnik “narodnjačkog” pravca koji je dominirao mađarskom literaturom 19. vijeka. Prevodio je Šekspira i Aristofana i pisao studije o estetici, metrici i istoriji umjetnosti. Ostala djela: trilogija “Toldi”, “Toldijeva ljubav”, “Toldijevo veče” /epski spjev o mađarskom narodnom junaku Miklošu Toldiju/, balade “Božji sud”, “Agneza”, “Komišanje”, “Kralj Ladislav Peti”.

1883. – U NJujorku izvođenjem opere “Faust” francuskog kompozitora Šarla Gunoa otvoreno zdanje Metropoliten opere.

1887. – Birou za patente u NJujorku dotad nepoznat srpski pronalazač Nikola Tesla prijavio šest izuma: asinhroni motor, obrtno magnetno polje, višefaznu naizmjeničnu struju, način izrade motora za višefaznu struju, generator i transformator. Izume je 1888. otkupila firma “Vestinghaus” i njihovu primjenu prikazala na svjetskoj izložbi u Čikagu 1893.

1887. – Rođen američki novinar i revolucionar DŽon Rid, čija su djela “Deset dana koji su potresli svijet” i “Crvena Rusija” najbolja hronika Oktobarske revolucije. Popularnost je stekao kao dopisnik iz Meksika u vrijeme ustanka Fransiska Panča Vilje. Kao socijalista i protivnik imperijalističkog rata u Evropi, 1914. je posjetio zapadnoevropska ratišta, a 1915. Grčku, Rumuniju, Srbiju, Rusiju i Tursku, pripremajući knjigu “Rat u istočnoj Evropi”. Napisao je potresne reportaže iz Srbije, u kojoj je bio u aprilu i maju 1915. U Rusiju je došao 1917. i oduševio se revolucijom. Vrativši se u SAD postao je jedan od osnivača Komunističke partije i član Izvršnog odbora Kominterne. Umro je od tifusa u Bakuu 1920. i sahranjen je pod zidinama Kremlja u Moskvi.

1906. – Umro francuski slikar Pol Sezan, čije je izrazito revolucionarno shvatanje umjetnosti preobrazilo slikarstvo, ali i podstaklo ogorčen otpor konzervativaca. U mladosti je bio pod uticajem baroka, romantizma i impresionizma, ali je uspio da pronađe sopstveni put kad se povukao u rodni grad Eks-an-Provans. Nastojao je da prirodu ne analizira i reprodukuje, već da stvori sintezu oblika u prirodi i izrazi šta pred njom osjeća. Naslikao je više stotina slika /predjeli, mrtva priroda, portreti, kompozicije/, uključujući remek-djela, poput “Kuće obješenog”, “Plave vaze”, “Kartaša”, “Autoportreta”, “Zaliva pred Estakom”, “Planine Sent-Viktoar”, “Kupačica”.

1912. – Treća srpska armija generala Božidara Jankovića u Prvom balkanskom ratu razbila turske snage i oslobodila Prištinu.

1913. – Rođen vijetnamski car Bao Daj, posljednji monarh Vijetnama, koji je kao marioneta “vladao” zemljom pod francuskom kolonijalnom upravom. Poslije četiri decenije provedene u izbjeglištvu umro je 1997. u vojnoj bolnici u Parizu.

1927. – Umro srpski pisac Borisav Stanković – pjesnik mladosti, ljubavi, prolaznosti života i ljudske tragike, dubok analitičar političkih i psiholoških procesa u srpskom društvu uzdrmanom socijalnim raslojavanjem. Slikao je Vranje i jug Srbije, degeneraciju starih trgovačkih porodica i talas promjena, opisijući patrijarhalnu atmosferu rodnog grada i potčinjenost pojedinca svemoćnom sudu čaršije. Sjajan poznavalac ljudske duše, naročito je rado slikao likove izraženih psihičkih i čulnih osobina kojima gopodare strast i dert, dovodeći ih u žestok sukob s moralnim nazorima male sredine. Djela: knjige pripovijedaka “Iz starog jevanđelja”, “Stari dani”, drame “Koštana”, “Tašana”, roman “Nečista krv”, memoari “Pod okupacijom”.

1943. – Rođena francuska glumica Katrin Dorleak, poznata kao Katrin Denev, kojoj su graciozni izgled i ekspresivna, filmski suzdržana gluma obezbijedili mjesto među najvećim zvijezdama kinematografije. Naimenovana je 1994. za ambasadora dobre volje Uneska. Filmovi: “Šerburški kišobrani” /nagrada “Zlatna palma” u Kanu/, “LJepotica dana” /”Zlatni lav” u Veneciji/, “Bendžamin”, “Majerling”, “Tristana”, “Liza”, “Glad za krvlju”, “Indokina”.

1953. – Zahvaljujući borbi oslobodilačke armije Patet Lao, Laos stekao nezavisnost od Francuske pod čijom je upravom bio od 1893.

1962. – Predsjednik SAD DŽon Ficdžerald Kenedi saopštio da su na Kubi postavljene sovjetske lansirne rampe i naredio vojnu blokadu te karipske zemlje. Potom je u najdramatičnijim danima od Drugog svjetskog rata, kad je svijet bio na ivici nuklearnog obračuna dviju velesila, razmjena poruka Kenedija i sovjetskog lidera Nikite Sergejeviča Hruščova smirila situaciju, a zatim su uklonjene rakete u zamjenu za obećanje SAD da neće napasti Kubu.

1964. – Francuski pisac i filozof Žan Pol Sartr odbio da primi Nobelovu nagradu za književnost.

1973. – Umro španski violončelista katalonskog porijekla Pablo Kazals, profesor Konzervatorijuma u Barseloni i Parizu, koji je od 1938. godine kao protivnik diktatorskog režima Fransiska Franka živio van Španije. Nastupao je širom svijeta, plijeneći publiku tehničkim savršenstvom, toplinom i proživljenošću interpretiranih kompozicija. Do kraja života ostao je vjeran načelu da umjetnik mora u prvom redu da bude čovjek kojem je na srcu sloboda jer bez nje nema stvaralaštva.

1995. – U crnačkom predgrađu Harlem, u NJujorku, toplo pozdravljen kubanski vođa Fidel Kastro, dugogodišnji arhineprijatelj administracije SAD, koji je došao u NJujork povodom 50-godišnjice osnivanja UN.

1996. – U požaru izazvanom suzavcem koji je bacila policija u jednom zatvoru u Venecueli poginulo više od 25 zatvorenika.

2000. – Zemni ostaci velikog srpskog pjesnika Jovana Dučića, koji su nakon 57 godina dopremljeni iz SAD, položeni su u grobno mjesto u novoizgrađenoj crkvi Hercegovačka Gračanica, na brdu Crkvina, iznad Trebinja, čime je ispunjena posljednja pjesnikova želja.

(Srna)

NAREDBA O REGULISANJU RADA TRGOVINSKIH, UGOSTITELJSKIH I DRUGIH RADNJI

0

Na prijedlog Opštinskog štaba za vanredne situacije donesena je Naredba o regulisanju rada trgovinskih, ugostiteljskih, zanatskih, uslužnih i drugih objekata i službi na području opštine Prnjavor.

  1. U cilju sprečavanja širenja virusa korona SARS-CoV-2 i COVID-19 bolesti na teritoriji opštine Prnjavor i zaštite i spasavanja stanovništva do 16.11.2020. godine zabranjuju se:
  • sva javna okupljanja u grupama većim od 50 lica,
  • muzika uživo u ugostiteljskim objektima za smještaj, ishranu i piće,
  • sva privatna okupljanja u grupama većim od 10 lica (svadbe, krštenja, rođendani, proslave i drugi porodični skupovi slične prirode).
  1. Obavezuju se građani da:
  • na otvorenom i u zatvorenom prostoru nose zaštitnu masku (prekrivena usta, nos i brada) i pridržavaju se zaštitne mjere fizičkog rastojanja od dva metra,
  • u zatvorenim prostorijama da se, pored nošenja zaštitne maske i održavanja fizičkog rastojanja od dva metra, pridržavaju uputstava Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske za boravak u zatvorenom prostoru, u zavisnosti od djelatnosti koja se obavlja.
  1. Izuzetno od podtačke 1) tačke 2. obaveze nošenja maske su izuzeta:
  • lica mlađa od 7 godina života,
  • lica sa posebnim potrebama koja ne mogu skinuti masku bez pomoći drugih,
  • lica koja obavljaju fizičku sportsku i rekreativnu aktivnost u okviru sportskih objekata.
  1. Obavezuju se pravna lica, preduzetnici i fizička lica koji u direktnom kontaktu pružaju usluge građanima da:
  • usluge pružaju zaštićeni maskom,
  • obavezno sprovode mjere dezinfekcije,
  • obezbijede masku građanima koji koriste njihove usluge, a nemaju ih,
  • pridržavaju se uputstava Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske za organizovanje rada, u zavisnosti od djelatnosti koju obavljaju.
  1. Ograničava se rad do 16.11.2020. godine od 06.00 do 22.00 časa, a nedjeljom od 07.00 do 12.00 časova:
  • trgovinama na veliko,
  • trgovačkim centrima i svim trgovinama na malo prehrambenom i neprehrambenom robom,
  • fitnes centrima (fitnes, bodi-bilding klubovima i sličnim oblicima organizovanja),
  • privatnim stomatološkim ambulantama,
  • svim subjektima koji obavljaju zanatsko-uslužne djelatnosti,
  • poljoprivrednim apotekama,
  • drogerijama.
  1. Ograničava se rad do 16.11.2020. godine od 06,00 do 24,00 časa:
  • ugostiteljskim objektima za ishranu i piće,
  • subjektima koji vrše dostavu hrane, ako su registrovani za obavljanje te djelatnosti.
  1. Do 16.11.2020. godine dozvoljavaju se takmičarske aktivnosti sportskih organizacija i sportista isključivo bez prisustva publike, uz poštovanje svih epidemioloških mjera koje je propisao JZU „Institut za javno zdravstvo Republike Srpske“.
  2. Ograničava se rad do 16.11.2020. godine od 05,00 do 15,00 časova stočnoj pijaci i tržnici na veliko.
  3. Ograničava se rad do 16.11.2020. godine od 06,00 do 22,00 časa radnim danom, a nedjeljom od 07,00 do 17,00 časova tržnici na malo i zelenoj pijaci.
  4. Subjektima koji obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva, svježe tjestenine i kolača isključivo u pogledu prodaje njihovih proizvoda, ograničava se rad do 16.11.2020. godine od 06,00 do 24,00 časa.
  5. U propisanom redovnom radnom vremenu mogu raditi:

–  dragstori,

–  bazeni, „wellnes“ i spa centri posebno i u sklopu objekata za smještaj,

–  dječiji vrtići i

–  igraonice.

  1. Benzinske pumpe nastavljaju da rade u dosadašnjem režimu, s tim da se ograničava rad ugostiteljskog dijela objekta do 24,00 časa.
  2. Hoteli, hosteli i moteli mogu pružati usluge smještaja gostiju bez vremenskog ograničenja, kao i usluge ishrane i pića gostima i trećim licima sa vremenskim ograničenjem od 06,00 do 24,00 časa.
  3. Apoteke mogu da rade svakim danom od 07,00 do 22,00 časa.
  4. Svi naprijed navedeni subjekti dužni su organizovati rad uz obavezno preduzimanje mjera propisanih u Uputstvu JZU „Institut za javno zdravstvo Republike Srpske“ za sprečavanje pojave i širenja COVID-19  bolesti na radnom mjestu.
  5. Subjekti koji pružaju usluge iz oblasti ugostiteljstva, umjetnosti i zabave dužni su:

– organizovati svoj rad uz primjenu propisanih epidemioloških mjera od strane JZU „Institut za javno zdravstvo Republike Srpske“ sa posebnom pažnjom na ograničenje broja lica u objektu u zavisnosti od površine prostora i uz obavezno poštovanje propisane fizičke distance i

– na ulazu u objekat postaviti obavještenje o ukupnom broju lica koja mogu boraviti u objektu u odnosu na njegovu površinu.

  1. Svi naprijed navedeni subjekti mogu samostalno vršiti dezinfekciju poslovnih prostora u skladu sa Uputstvom JZU „Institut za javno zdravstvo Republike Srpske“.
  2. Opštinska uprava, javna preduzeća i ustanove organizovaće svoj rad kako slijedi:
  • na ulazu u sve službene prostorije organa ograničiti broj osoba koje istovremeno mogu da uđu i borave u prostorijama organa, onemogućiti zadržavanje u prostorijama organa i pravljenje dužih redova u zatvorenom prostoru,
  • održavati rastojanje između građana u zatvorenim prostorima od najmanje dva metra, uz preduzimanje mjera dezinfekcije i pojačane higijene i
  • kontrola broja korisnika usluga šalter sale i matičnih službi zavisno od prostora, održavanje fizičke distance od dva metra i uz obezbjeđenje fizičke providne barijere na radnom mjestu koja pruža dovoljnu zaštitu zaposlenom i korisniku.
  1. Pravni subjekti kao i javna preduzeća i ustanove trebaju organizovati rad od kuće za radnike za poslove za koje je to moguće.
  2. Nadzor nad sprovođenjem ove Naredbe sprovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova- Policijska stanica Prnjavor, te inspektori i komunalni policajci Odjeljenja za inspekcijske poslove opštine Prnjavor.
  3. Nepoštovanje mjera zabrane iz tačke 1. i 2. ove Naredbe sankcionisaće se u skladu sa Zakonom o javnom redu i miru („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 11/15) i Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 90/17, 42/20 i 98/20).

Naredba o regulisanju rada trgovinskih, ugostiteljskih, zanatskih, uslužnih i drugih objekata i službi na području opštine Prnjavor

OPŠTINSKI ŠTAB ZA VANREDNE SITUACIJE: ČETIRI NOVOZARAŽENA, PRODUŽENE MJERE DO 16. NOVEMBRA

0

Opštinski štab za vanredne situacije održao je danas sjednicu na kojoj je zaključeno, da je su u protekla 24 časa registrovana četiri lica zaražena virusom korona, a radi se o muškim osobama, mlađe i srednje životne dobi.

Pod zdravstvenim nadzorom trenutno se nalazi 80 osoba.

U skladu sa zaključkom Republičkog štaba za vanredne situacije, do 16. novembra 2020. godine zabranjuju se sva javna okupljanja u grupama većim od 50 lica, sva privatna okupljanja u grupama većim od 10 lica (svadbe, krštenja, rođendani, proslave i drugi porodični skupovi slične prirode), kao i muzika uživo u ugostiteljskim objektima za ishranu i piće.

Zaključkom Republičkog štaba za vanredne situacije, obavezuju se građani, da na otvorenom i u zatvorenom prostoru nose zaštitnu masku i pridržavaju se zaštitne mjere fizičkog rastojanja od dva metra. Od obaveze nošenja maske, izuzeta su djeca mlađa od 7 godina, lica sa posebnim potrebama koja ne mogu skinuti masku bez pomoći drugih i lica koja obavljaju fizičku, sportsku i rekreativnu aktivnost u okviru sportskih objekata.

Opštinski štab za vanredne situacije apeluje na građane da budu odgovorni i poštuju epidemiološke mjere i preporuke Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Od početka pandemije, na području opštine registrovane su 264 osobe zaražene virusom korona, dok je 228 lica oporavljeno.

/Opština Prnjavor/

DOGOVOR U PRNJAVORU- VIJAČANCI DOBIJAJU VODU ZA 12 MJESECI

0

Načelnici Opštine Čelinac, Momčilo Zeljković i Prnjavora,  Darko Tomaš potpisali su danas u Prnjavoru ugovor o izgradnji vodovoda za stotinjak domaćinstava Gornjih Vijačana,u prnjavorskoj i Vijačana Gornjih u čelinačkoj opštini.

Ova inicijativa stara je petnaestak mjeseci, a dovođenjem vode biće riješen najvažniji projekat za ove mjesne centre dvije opštine.

Dogovoru je prisustvovao i Vaso Novaković, predstavnik Instituta IPIN iz Bijeljine,firmi kojoj je povjereno kopanje bušotina i realizacija konkretnog posla.

(prnjavorlive.info- br).