Preticanje pojedinih vrsta vozila koja ne mogu razviti veće brzine, poput na primjer traktora, u BiH bi trebalo da bude dovoljeno i preko pune linije.

Stručnjaci kažu da su predviđene izmjene zakona korisne, ali pod određenim uslovima, u smislu da se, recimo, takva vozila ne pretiču na nepreglednim dionicama, što bi ugrozilo bezbjednost saobraćaja.

Budu li ove izmjene prihvaćene, osim traktora, moći ćemo preticati odnosno obilaziti bicikle, radne mašine, motokultivatore i zaprežna vozila na mjestu gde je to zabranjeno saobraćajnom signalizacijom, odnosno na način da se prelazi vozilom preko neisprekidane uzdužne linije.

“Pri tom će se moći koristiti saobraćajna traka namijenjena za kretanje vozila iz suprotnog smjera, ali samo ako se time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na putu ima dovoljno prostora za bezbjedno preticanje odnosno obilaženje”, navodi se u predviđenim izmjenama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.

Komentarišući ove izmjene, Ševal Kovačević, inženjer saobraćaja i ovlašteni sudski vještak za saobraćaj BiH, ističe da ih podržava.

“Opravdano je dozvoliti preticati vozila poput motokultivatora i preko neisprekidane linije. Jer, ako se brzinom od 10 km/h kreće poljoprivredna mašina, a vi ste na magistralnom putu, nema smisla da vam se zabrani da je obilazite ili pretičete. Ne treba kažnjavati takvo preticanje, ali treba ostaviti zabranu u slučajevima kada postoji direktna opasnost po učesnike u saobraćaju”, ocjenjuje Kovačević u izjavi za “Nezavisne”.

On dodaje da je davno upozoravao da treba dozvoliti obilaženje ovakvih vozila.

“Pazite, ako preko neisprekidane linije ne možete preticati takva vozila, onda se stvara kolona i onda vi kasnije ne pretičete samo traktor, već deset vozila”, pojasnio je Kovačević.

Sličnog je mišljenja i Milija Radović, v.d. zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, koji kaže da takva odredba već postoji u zakonu nekih zemalja u okruženju, poput Srbije.

Kako dodaje, postoje dionice gdje imate i po kilometar pune linije, a vozaču, koji pretiče vozilo koje se kreće malom brzinom, ne treba puno vremena niti dužine puta da ga ostavi iza sebe.

“Naravno, zakon je jasno propisao da ste odgovorni za svoje postupke u smislu da, ako ocijenite da imate dovoljnu preglednost kada pretičete preko pune linije, onda to možete činiti. Ali ne možete preticati, recimo, ispred krivine, gdje nemate nikakvu preglednost”, rekao je Radović za “Nezavisne”.

/Nezavisne/

Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku kojom se zbog zloupotreba sa prijavama odbija upis u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH za čak 27.960 birača.

Istovremeno je utvrđeno da pravo na glasanje iz dijaspore ima 101.771 birač, što je drastično više nego u dosadašnjim izbornim ciklusima. Iz CIK-a BiH je saopšteno da će “sve prijave za glasanje izvan BiH, gdje postoji sumnja u postojanje krivičnog djela, dostaviti Tužilaštvu BiH”. Prema saznanjima našeg lista, Tužilaštvo i policija će imati pune ruke posla, a akcenat istrage će biti usmjeren prema biračima koji su za glasanje u odsustvu naveli istu adresu, kao i prema prijavama za koje je ustanovljeno da su potencijalni birači preminuli.

Dugogodišnji poslanik SNSD-a i član parlamentarnih komisija i radnih grupa za izmjene izbornog zakona Lazar Prodanović smatra da CIK poništavanjem prijava više od 27.000 birača samo baca prašinu u oči i stvara privid da radi nešto s ciljem poboljšanja i veće regularnosti izbornog procesa.

– Ne sumnjam da je bilo osnova za poništavanje tih prijava, ali sam siguran da je još 50.000 prijava, najblaže rečeno, sumnjivo. CIK je mogao podzakonskim aktima precizno regulisati to pitanje i onda ne bi dolazili u situaciju da poništavaju skoro 30.000 prijava – kaže Prodanović.

Prema njegovim riječima, dobro rješenje bi bilo kada bi bila uvedena obaveza ovjeravanja obrazaca za prijavu i fotokopija ličnih dokumenata.

– Pošto se lični dokument mora ovjeriti isključivo lično, tako bi bilo onemogućeno da mešetari sa običnom fotokopijom ličnog dokumenta i popunjavanjem obrazaca prijave nekoga za glasanje iz inostranstva, kao što predviđaju postojeća izborna pravila – kaže Prodanović.

Šef Kluba poslanika PDP-a u NSRS Perica Bundalo kaže za “Glas Srpske” da je uvjeren da, pored 27.960 odbijenih birača, sigurno i među više od 100.000 registrovanih ima neregularnih prijava.

– Pozdravljam odluku CIK-a da objavi imena svih birača registrovanih za glasanje iz inostranstva i pozivam građane da prijave sve izborne nepravilnosti – kaže Bundalo.

Odluku CIK-a pozdravlja i potpredsjednik Socijalističke partije Srđan Todorović koji podsjeća da inspektori Policijske uprave Doboj po naredbi Okružnog tužilaštva iz ovog grada, a upravo na osnovu prijave SP-a, vode istragu o izbornim neregularnostima na opštim izborima 2018. godine u vezi sa nezakonitim prijavljivanjem birača za glasanje putem pošte.

– Mi smo tada otkrili da je desetak naših aktivista prijavljeno za glasanje iz Futoga kod Novog Sada iako niko od njih nikada u životu nije bio u tom mjestu, niti ima ikakve veze s njim. Jasno je da je neko došao do fotokopija njihovih ličnih dokumenata i poslao ih CIK-u uz obrazac za glasanje iz inostranstva, čime ih je praktično po zakonu prijavio za glasanje. Obradovan sam što policija i tužilaštvo postupaju po toj prijavi, ali broj od preko 100.000 birača registrovanih za glasanje iz inostranstva na novembarskim lokalnim izborima sa­m po sebi predstavlja potvrdu da će takvih manipulacija biti i ove godine – kaže Todorović.

Žalbe

Rok za žalbe na odluku CIK-a o odbijanju prijave za 27.960 birača istekao je u subotu u 24 časa. Iz CIK-a je precizirano da se, izuzetno, dokazi kojim se osporava odluka CIK-a mogu dostaviti najkasnije do 5. oktobra (danas) do 16 časova, ali pod uslovom da je žalba dostavljena u roku.

/Glas Srpske/

Vlasnici motornih vozila iz BiH moći će od 19. oktobra putovati bez kontrole postojanja zelene/bijele karte u zemlje EU, Švajcarsku, Andoru, Island, Norvešku i Srbiju, saopšteno je danas iz Biroa zelene karte u BiH.

U saopštenju se precizira da je nakon višegodišnjih priprema i rada na uspostavljanju i ispunjavanja kriterijuma i određenih standarda prema evropskoj zajednici osiguravača u Briselu, Biro zelene karte u BiH potpisao Multilateralni garantni sporazum kojim je BiH postala članica tzv. Podsistema registarske oznake.

Potpisivanjem ovog sporazuma sa 33 biroa EU, Švajcarske i Lihtenštajna, Andore, Islanda, Norveške, Srbije, te odlukom Komisije EU od 28. septembra o primjeni direktive Evropskog parlamenta i Savjeta vlasnicima motornih vozila iz BiH je omogućeno da od 19. oktobra putuju u te zemlje bez kontrole postojanja zelene / bijele karte.

– To praktično znači da organi na granicama Evropskog ekonomskog prostora i drugih navedenih zemalja prestaju sa obavezom kontrole postojanja zelene/bijele karte, kao dokaza o postojanju osiguranja od odgovornosti za štetu pričinjenu trećima, za sva vozila sa registarskim oznakama – navodi se u saopštenju.

Na ovaj način se vozila iz BiH u svemu izjednačavaju sa vozilima iz EU, Švajcarske, Andore, Islanda, Norveške i Srbije, što se može smatrati dostizanjem najviših standarda kada je riječ i korištenju motornih vozila u Evropi, istakli su iz Biroa zelene karte BiH.

/Srna/