Američki izbori: Da li će Ohajo presuditi?

Američki izbori: Da li će Ohajo presuditi?

SHARE

Prvog utorka poslije prvog ponedjeljka u novembru prestupne godine održavaju se američki predsjednički izbori. O budućem predsjedniku odlučiće takozvane “sving” odnosno neopredijeljene države, u kojima je neizvjesno ko bi mogao da pobijedi.

O temama kao što su istopolni brakovi, pravo na abortus, zdravstvenu zaštitu i nošenje oružja kandidati za američkog predsjednika su debatovali oštrim, često neprijateljskim jezikom. A te teme odavno i sve žešće dijele naciju na liberale i konzervativce.

“Istraživanje koje sprovodimo još od 1968. godine pokazuje da su Amerikanci na svakim izborima sve više podijeljeni i imaju sve ekstremnije stavove u poređenju svog i suparničkog kandidata”, kaže profesor Pol Bek sa Univerziteta u Ohaju.

Za obje strane ti izbori su postali rat za odbranu njihovih vrednosnih stavova o tome kako Amerika treba da živi.

“To više nije samo trka Hilari Klinton protiv Donalda Trampa, to je prilika da Amerika pošalje poruku da u 2016. godini ne tolerišemo mizoginiju, nećemo zidove i vjerske testove i da ako nam neko ponudi takve stvari nemamo tijesne izbore nego satremo takvog kandidata”, objašnjava predsjednik Demokratske partije Ohaja Dejvid Peper.

Druga odlika ovih izbora je da su u dobroj mjeri postali poligon za izražavanje protesta.

“Godinu 2016. bih nazvao godinom anti-establišmentskih vjetrova. Amerikanci su godinama nezadovoljni stanjem u zemlji, svako iz svojih razloga i zato su kandidati koji su na bilo koji način bili deo establišmenta imali težak posao. Berni Sanders je zato prošao mnogo bolje nego što je iko očekivao, a Tramp je pobijedio 16 republikanskih kandidata za koje su birači mislili da su establišment”, dodaje Pol Bek.

Ekonomska kriza iz 2008. godine, koja je uzdrmala srednju klasu, dovela je do političkog prestrojavanja slojeva, pa su tradicionalno demokratski bijelci srednje klase i srednjeg obrazovanja u dobroj mjeri postali konzervativni, a oni visokoobrazovani prešli kod demokrata. Procjenjuje se da je od 20 do 50 odsto biračkog tijela promijenilo stranu.

“Imam 50 godina i 32 godine sam bio demokrata, a sada sam otišao i prijavio se kao republikanac da bih mogao da podržim Trampa na partijskim izborima. Toliko ga cijenim. Jer on se odvažio da kaže ono što svi osjećamo, ali nam više nije dopušteno da kažemo. Iskren je”, kaže jedan građanin.

Afroamerikanci i druge manjine i dalje su demokratske, ali manje zagrijane da glasaju za Hilari Klinton nego što su bili za Baraka Obamu.

“Mrzim što to moram da kažem, ali više vjerujem da će Hilari Klinton biti sposobna da upravlja zemljom, jer Tramp nema ni karakter ni sposobnosti potrebne da bi se upravljalo najjačom zemljom na svijetu”, ističe jedna žena.

Od 1969. godine Ohajo glasa za kandidata koji na kraju završi u Beloj Kući. Nijedan kandidat republikanaca nije postao predsjednik ako nije pobijedio u Ohaju. Zato se posljednjih mjeseci život stanovnika te države pretvorio u politiku.

“Ako ste uključili televizor ovih dana u Ohaju, vidjeli ste da nas bombarduju reklamama i porukama. Ne možete na pet minuta da upalite TV, a da vas ne zatrpaju porukama koje nemaju nikakvu vrijednost, ništa iz njih ne saznajete, već samo pokušavaju da vas ili uplaše ili ubijede koliko je drugi kandidat loš. Mnogo novca su uložili u to”, kaže Džo Ingles novinarka radija Ohajo pablik.

Republikanci su lansirali novu aplikaciju za mobilne telefone koja im omogućava da budu u stalnom kontaktu sa biračima, a demokrate su posljednjeg mjeseca utrošile milion osmočasovnih volonterskih smjena na zvanja telefonom i kucanja na vrata. Rezultat je rekordan broj ljudi koji su izašli na prijevremeno glasanje, oko 40 miliona širom Amerike.

rts

Nema komentara

KOMENTARIŠI