Hrvatska predsjednica otputovala je u višednevnu posjetu SAD, gdje će, između ostalog, u srijedu prisustvovati sjedici SB UN i govoriti o radu Haškog tribunala.
Taj sud je, podsjetimo, donio konačnu optužujuću presudu za šestoricu Hrvata u BiH, a tokom izricanja presude jedan od osumnjičenih Slobodan Praljak, se ubio.
Za hrvatski državni vrh optužujuća haška presuda nekadašnjim liderima samoproglašene republike Herceg Bosne, kao i utvrđivanje postojanja udruženog zločinačkog poduhvata, neprihvatljiva je i najavljeno je njeno osporavanje i pred Savjetom bezbjednosti UN.
“Hvatska smatra da se ovom presudom pogrešno aludira na ulogu državnog vrha u zbivanjima u BiH devedesetih godina. Smatramo da državni vrh u tim ratnim događanjima prema stavu vlade nije ni na koji način mogao biti povezan s onim činjenicama i interpretacijama kako su nastojale biti rastumačene i interpretirane u presudi iz 2013. godine”, rekao je premijer Andrej Plenković u svom prvom obraćanju nakon izricanja presude.
Sutradan se oglasila i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović rekavši da se u Hagu nije sudilo Hrvatskoj, da Hrvatska nije bila agresor, već da je najviše učinila za opstanak cjelovite BiH. “Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu napala je Miloševićeva Srbija i tzv. JNA i to su notorne činjenice. Hrvatska nije napala nikoga”, rekla je hrvatska predsjednica i dodala da je Hrvatska uz SAD najviše učinila da BiH opstane kao suverena država.
Hrvatska, kazala je, na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom među prvima je priznala samostalnost BiH. “Niko drugi pa ni Haški tribunal neće pisati našu istoriju”, poručila je predsjednica.
Te izjave hrvatskih čelniika začudile su svjetske medije, a portal Index. hr podsjeća da to nije prvi put da državni vrh, kako navodi, “zanesen lažnim i opasnim folklorom, lažno tumači hrvatsku istoriju”.
Portal, naime, ukazuje da zvanični dokument Ujedinjenih nacija pokazuje da ipak nije istina “da se ovom presudom pogrešno aludira na ulogu državnog vrha u zbivanjima u BiH devedesetih godina, kako to, kako se navodi, tvrdi Plenković.
Takođe, pokazuje i da, bez obzira šta kaže premijer Plenković, državni vrh u tim ratnim događanjima ipak jeste bio povezan s onim “činjenicama i interpretacijama kako su nastojale biti rastumačene i interpretirane u presudi iz 2013. godine”.
Pokazuje i da Hrvatska ipak nije “najviše učinila za opstanak cjelovite BiH”, kako tvrdi predsjednica, navodi Index. Podsjeća se, naime, da je 3. februara 1994. održana je 333. sednica Savjeta bezbjedosti UN-a na temu “Situacija u Bosni i Hercegovini”, te da je tadašnji predsjednik tog savjeta izjavio, između ostalog, da Savjet bezbjednosti oštro osuđuje Hrvatsku zbog “ozbiljnih neprijateljskih djela protiv členice UN, što predstavlja kršenje međunarodnog prava, Povelje UN i bitnih odluka Savjeta bezbjednosti, posebno Rezoluciju 752 iz 1992. kojom se zahtijevao hitni prekid svih oblika uplitanja i puno poštovanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
“Savjet bezbjednosti zahtijeva da Republika Hrvatska smjesta povuče sve elemente Hrvatske vojske (HV), kao i vojnu opremu, te da potpuno poštuje teritorijalni integritet Republike Bosne i Hercegovine”, navodi se u izjavi kojom se traži i da SB još jednom potvrđuje suverenost, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine, te ne prihvata i osuđuje prisvajanje teritorija silom ili ‘etničkim čišćenjem’, ko god ga počinio.
(Tanjug)
