Poučena iskustvom neriješenog graničnog pitanja između Hrvatske i Slovenije, Evropska unija upozorila je da više neće uvoziti takve probleme i da ih balkanske zemlje koje joj žele pristupiti moraju prije toga riješiti.
Agencija “France Presse” donosi pregled tih sporova.
Albanija i Grčka
Sporazum iz 2009. između Tirane i Atine o granici na Jonskom moru poništen je naredne godine na najvišem albanskom sudu zbog “kršenja albanskih prava i interesa”.
Dvije zemlje nadaju se da će sklopiti novi sporazum u aprilu. U igri su zalihe nafte i gasa u tom sektoru.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska
Bosna i Hercegovina i Hrvatska dijele granicu dugu 1.000 kilometara. Potpisale su ugovor o granici za vrijeme predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića.
Ugovor je ratifikovan u bh. parlamentu, ali u Saboru nije. Sporno je područje kod Neuma, jedinog izlaza BiH na more. Hrvatska je naknadno pronašla dokumente koji pokazuju da su dva ostrva, Veliki i Mali Škoj, te vrh poluostrva Kleka hrvatski, iako su u originalnom dokumentu pripali BiH.
S BiH je problematična i tačka na Uni kod Hrvatske Kostajnice.
Bosna i Hercegovina i Srbija
Sarajevo i Beograd moraju da se dogovore o bosanskoj enklavi kod Ruda na jugu BiH, naseljenoj i veličine četiri kilometara kvadratna, koja ulazi u srbijansku teritoriju.
Drugi problem je zahtjev Srbije za proširenjem teritorije na područje dvije hidroelektrane na Drini. Beograd takođe traži područje oko 12 kilometara duge željezničke pruge koja povezuje Srbiju i Crnu Goru a prelazi preko teritorije BiH.
Kosovo i Crna Gora
Kosovo i Crna Gora potpisali su 2015. godine sporazum koji definiše granicu u jednom planinskom području.
Crna Gora ga je ratifikovala, ali Kosovo nije zbog protivljenja opozicije čiji su poslanici u parlamentu čak zbog toga bacili suzavac. Prijedlog zakona ponovo je na dnevnom redu parlamenta.
Crna Gora i Hrvatska
Oko Prevlake, na granici s Crnom Gorom, na snazi je privremeni režim iz 2002. godine – kopnena granica je povučena kod mjesta Konfin, tako da “kopno” pripada Hrvatskoj, dok je morska zona uz lijevu obale Prevlake “mješovita zona”.
Srbija i Kosovo
Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova na čijem sjeveru žive Srbi.
Srbija i Hrvatska
Dvije zemlje pokušavaju od 2003. godine da postignu dogovor o dijelu granice kod Dunava, nedaleko od Bačke Palanke.
Hrvatska se poziva na katastarske granice iz bivše Jugoslavije. Prema katastru, na lijevoj, srpskoj strani Dunava Hrvatska ima 11.500 hektara, a Srbija na desnoj, hrvatskoj strani ima 900 hektara zemljišta.
Srbija smatra da granica treba da ide sredinom rijeke. To temelji na argumentaciji da je skupština Vojvodine 1946. godine donijela privremeni zakon kojim je rekla da granica ide Dunavom. Hrvatski izvori govore da takav zakon nikada nije primijenjen, da je bio donesen jednostrano i da je bio privremen te da se granica, kada se kasnije ustalila, vodila katastrom, prenosi “Vecernji.ba”.
Predsjednici dvije zemlje odlučili su da bi to pitanje trebalo da bude riješeno u roku od dvije godine, a ako se u tome ne uspije, Hrvatska želi da ide na međunarodni sud.
