Crna Gora će sutra i formalno postati 29. članica NATO-a, na ceremoniji u Vašingtonu kojoj će prisustvovati generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg i crnogorski premijer i ministar inostranih poslova Duško Marković i Srđan Darmanović.

Pristupni protokol će SAD, depozitaru osnivačkog ugovora Sjevernoatlanskog saveza, a koji su prethodno ratifikovale sve članice NATO-a, predati ministar Darmanović, najavljeno je iz Vlade Crne Gore.

Članstvom u NATO-u Crna Gora je ostvarila je “civilizacijsku prekretnicu, priključujući se zapadnom sistemu vrijednosti”, ocjenjuje se u Podgorici.

Priključenjem Sjevernoatlantskom savezu ostaju, međutim, duboke unutrašnje podjele i kontinuirani političko-ekonomski pritisak Rusije, protivnice širenja Alijanse.

” Crna Gora je, osim trajnog obezbjeđenja granica i bezbjednosti, članstvom u NATO-u dobila i potvrdu sopstvene bezbjednosti. EU nema više razloga da se pita o bezbjednosti Crne Gore, posmatrajući je kao svog budućeg člana, jer je ona osigurana članstvom u NATO-u”, rekao je ranije minister inostranih poslova Darmanović.

Članstvom Crne Gore čitav je Jadran ispod NATO kišobrana.

U ostvarenju najvećeg spoljno-političkog cilja od sticanja nezavisniosti, članstva u Alijansi, bilo je unutrašnjih “potresa” i spoljne “prijetnje” koja je dolazila iz Moskve.

Kremlj je od kako je zemlja pozvana da se priključi u NATO, decembra 2015. godine, pojačao pritisak na zvaničnu Podgoricu da preispita spoljno-političku orijentaciju i otvoreno je podržavao anti-NATO snage u zemlji, predvođene Demokratskim frontom (DF).
Čelnici tog saveza okrivljenu su da su dio neuspjele navodne ruske zavjere u Crnoj Gori uoči parlamentarnih izbora oktobra prošle godine, s ciljem da spriječi zemlju da uđe u NATO.

Dok Kremlj i DF negiraju bilo kakvu umiješanost u navodnu zavjeru i dok se čeka suđenje okrivljenima, Moskva ovih dana nastavlja ekonomsko-politički pritisak na Crnu Goru.

Pored nedavne zabrane izvoza vina u Rusiju, kampanje odvraćanja turista da dođu u Crnu Goru, prošlonedeljni neuspjeli pokušaj poslanika crnogorske vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Miodraga Vukovića da uđe u Rusiju, pokazao je da postoji i lista ljudi iz Crne Gore kojima je to zabranjeno.

“Pobijedićemo ih 5. juna. Ovakav nivo primitivizma i destrukcije jednog režima do sada nigdje nije zabilježen”, bio je odgovor crnogorskog premijera Duška Markovića na zabranu iz Moskve.

Članstvo Crne Gore u NATO-u neće riješiti unutrašnje probleme države. Ono je neophodno, ali ne i dovoljno da stabilizuje i konsoliduje demokratiju u Crnoj Gori, stav je Januša Bugajskog iz vašingtonskog Centra za analizu evropske politike.

On je crnogorskom državnom radiju kazao da je ubijeđen da Rusija “neće lako dići ruke od Crne Gore i susjeda” i da će “na razne načine pokušavati da potkopa crnogorsko članstvo u NATO-u”.

“Rusija pod Putinom neće tako lako odustati od zemalja regiona zato što Putin želi veliku Rusiju, mali Zapad”, kazao je Bugajski.

Osnivačkim aktom NATO-a, koji je prihvatila Crna Gora, sve se strane obavezuju da sve međunarodne sporove, u koje bi mogle da budu uključene, rješavaju mirnim sredstvima.

Oružani napad na jednu ili više članica NATO-a, predstavlja napad na sve njih, piše u ugovoru.

Crna Gora je obnovom nezavisnosti kao strateški cilj odredila pristupanje Evropskoj uniji i NATO–u. Zvanični odnosi Crne Gore i NATO-a počeli su krajem 2006. godine, pozivom Crnoj Gori da pristupi programu NATO-a Partnerstvo za mir.

Zvanični poziv da se pridruži NATO-u Crnoj Gori je upućen 2. decembra 2015. godine.

(Blic)