Veliki ruski pisac, svjetski književni klasik, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, otac ruske realističke proze i satire, umro je na današnji dan 1852. godine.
Romantično-folklornim pripovijetkama osvojio je čitaoce i književnu kritiku, a poslije toga, kako ocjenjuju književni kritičari, pisao je oporije ali životnije.
Romanom “Taras Buljba”, ponesen etičkim vrlinama i borbom kozačkih predaka protiv poljskih i turskih osvajača, iskazao je divljenje za njihovu hrabrost, odanost Rusiji i pravoslavlju, te žeđ za slobodom.
U zbirkama pripovijedaka “Večeri na salašu kraj Dikanjke”, “Mirgorod”, “Petrogradske priče”, “Arabeske”, poemi “Mrtve duše” te u komedijama “Revizor” i “Ženidba” oživio je ogromnu pozornicu spahijske Rusije, s karijeristima, podmitljivcima, sitnim kradljivcima tuđeg vremena, silnicima i pijancima.
Njegovi junaci su postali obrazac lijenosti, gluposti, sebičnosti i korupcije.
Prestravljen užasima kojima je vjerno slikao tadašnju Rusiju, napisao je knjigu “Izabrana mjesta iz prepiske sa prijateljima”, bez uspjeha pokušavajući da na mračnu sliku baci svijetle tonove i stvori pozitivne junake.
Pred smrt je uništio rukopis drugog toma “Mrtvih duša”.
Književni kritičari smatraju Gogolja osnivačem satiričnog, odnosno kritičkog pravca ruskog realizma.
/Srna/
