On je naveo da je Hrvatska izgubila 10 odsto stanovništva, ali da su Srbi svedeni na nivo statističke greške od 3,2 odsto, odnosno na 123.892.

Gujon je rekao da još nema kompletne analize popisa s razlozima koji objašnjavaju tako brutalan pad Srba u Hrvatskoj.

– Starosna struktura koja se navodi, svakako ima svoj udio, ali ko god je obilazio srpski narod u Hrvatskoj, zna da postoji još nešto a to su diskriminacija, koja se sprovodi kod zapošljavanja, kod nemogućnosti učenja srpskog i izolacije srpskih sela, kao i nasilje. Zabilježi se oko 300 napada godišnje na Srbe u Hrvatskoj, što je tri puta više nego na Srbe na Kosovu i Metohiji – rekao je Gujon, a saopštila Uprava.

On je naglasio da srpski predstavnici u Hrvatskoj treba da nađu način da žive i sarađuju s Hrvatima ali da to ne vodi ka asimilaciji.

Govoreći o ukupnom padu broja stanovbnika u Hrvatskoj Gujon je uporedio to sa procentom ljudskih gubitaka poražene Njemačke nakon Drugog svjetskog rata ili duplo više nego francuski gubici u Prvom svjetskom ratu.

– Efekti bijele kuge su bili višestruko pojačani 2013. ulaskom Hrvatske u EU. Da li su ti kobni efekti po demografiju bili očekivani i predvidivi? Јesu. Da li se hrvatska država dovoljno pripremila da ih smanji? Očigledno nije. Današnja Hrvatska je ogledalo naše demografske budućnosti ako Srbija uđe u EU nepripremljena. Ovo je odgovornost svih nas – istakao je Gujon.

On je dodao da su svi u zakonodavnoj, i u izvršnoj vlasti, na raspolaganju Srbima u Hrvatskoj za svu pomoć koja im bude trebala.

– U okviru Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu pratimo i temeljno izvještavamo o položaju Srba u okruženju u okviru bilateralnih i multilateralnih mehanizama kao što su mješovite međuvladine komisije ili Savjet Evrope. Takođe, finansiramo projekte koji doprinose očuvanju srpskog jezika i identiteta – rekao je Gujon.