Hrvatski Sabor usvojio je za Srbiju sporni Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Prvobitni tekst, koji je prije samo dva mjeseca izazvao burna reagovanja političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj, ali i zvaničnika u Srbiji zbog formulacije da su “agresiju na Hrvatsku izvršile Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne jedinice iz BiH, uz pomoć velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj”.
Zakon je usvojen sa nešto korigovanim tekstom, jer su iz njega izbačene “paravojne jedinice iz BiH”, a formulacija “veliki broj pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj” zamijenjena sa “dijelom srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj”.
Ali, mimo te razlike, tekst Zakona praktično je usaglašen sa Deklaracijom o domovinskom ratu, kojom se, pored ostalih, Srbija označava kao agresor.
U Deklaraciji, donesenoj 2000. godine, piše da su na “Republiku Hrvatsku oružanu agresiju izvršile Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj. ”
Zakon o braniteljima je usvojen samo dan nakon izricanja presude “Prliću i drugima”, kada je general Slobodan Praljak popio otrov, pa je to, vjerovatno, razlog što je nekako neprimjetno u javnosti prošlo – da među petnaest glasova protiv usvajanja ovog zakona nije bilo glasova predstavnika Samostalne demokratske srpske stranke (ŠDS).
Trojica saborskih zastupnika iz redova ove stranke, koja podržava vladu Andreja Plenkovća – Milorad Pupovac, Borislav Milošević i Dragana Jeckov su, naime, bili uzdrzani, a iz njihove zastupničke grupe, nije upućen nijedan amandman na tekst Zakona, što je Tanjugu potvrdio Borislav Milošević.
“Nismo podnijeli nijedan amandman, a zakon je usvojen sa 93 glasa”, rekao je Milošević, ne želeći da komentariše kako je došlo do toga da se ŠDS ne usprotivi i da praktično prečuti donošenje zakona, na koji su, samo prije dva mjeseca, imali oštre zamjerke i oko njega digli priličnu buru.
Milorad Pupovac, lider SSDS i predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća je tada ocijenio da je tekst zakona sporan iz više razloga i da se uvode elementi ratne retorike, što je, kako je rekao, loše za međudržavne odnose Hrvatske i Srbije.
“Taj zakon stigmatizuje veći dio Srba u Hrvatskoj, ima negativne političke i pravne konsekvence i dodatno otvara sukobe između Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, pošto ponovo otvara pitanje o uzrocima i posljedicama rata, objašnjavao je Pupovac.
A zašto nisu bili protiv, kada je zakon bio na glasanju, Pupovac je objasnio za RTS riječima da i biti uzdržan može značiti – biti protiv:
“Narušava se ionako teško stečeno i krhko povjerenje nastalo nakon ratnog raspada zajedničke države. I, s druge strane, ograničava se mogućnost da se nesmetano i slobodno raspravlja o tome šta se događalo. Mi smo u tim okolnostima odlučili da ne podržimo taj zakon tako što ćemo biti suzdržani – zato što i suzdržan može značiti protiv”, rekao je Pupovac iz SDSS-a.
Na tekst Zakona o braniteljima, čiji jedan član govori o agresiji Srbije i dijela srpskih stanovnika u Hrvatskoj, reagovao je i predsjednik Srbije Aleksandra Vučić upozoravajući da on ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima Hrvatske i Srbije.
“Takva definicija i unošenje u zakone. . . to je za Srbe veoma teško, to je za nas izuzetno teško. Zamoliću i predstavnike EU da razgovaraju sa njima, ako uopšte budu željeli bilo koga da čuju. U svakom slučaju, s naše strane postoji dobra volja da stvari rješavamo na najbolji mogući način, dobrosusjedskim odnosima”, rekao je ranije Vučić.
Zakon je, međutim, usvojen, i to u atmosferi kada Stranka Nova ljevica i Inicijativa mladih Hrvatske traže od hrvatskih vlasti da povuku Deklaraciju o Domovinskom ratu.
Oni to, doduše, traže zbog presuda rukovodstvu Herceg Bosne koja, kako smatraju, baca drugačije svjetlo na “službene istine o djelovanju Tuđmanove politike u BiH”, ali, u svakom slučaju u atmosferi u kojoj se preispituju i karakter rata u Hrvatskoj i uloga Hrvatske.
Zakon o braniteljima bi, ovakav kako je usvojen, mogao poslužiti kao osnov Hrvatskoj da traži od Srbije, koju u zakonu identifikuje kao agresora, isplatu ratne odštete.
Naime, na to upućuje činjenica da su, upravo nakon reakcije predsjednika Aleksandra Vučića na tekst zakona, u kome se Srbija optužuje za agresiju, tri najjače hrvatske stranke – HDZ, SDP i Most – su zaprijetile da će blokirati ulazak Srbije u Evropsku uniju sve dok im Srbija ne isplati čak 40 milijardi evra ratne odštete.
(Alo)
