Proslavljeni srpski i svjetski reditelj Emir Kusturica izjavio je da je najbolja potvrda da ne treba priznati Kosovo “slučaj Petera Handkea”, koji je bio apostol istine.
“Niko živ na ovoj planeti nije vjerovao da Peter Handke može da dobije Nobelovu nagradu, pa se to desilo, ne zbog njegove literature, jer je on to odavno zaslužio, nego onoga što je doprinijelo toj nagradi. To je, zapravo, njegovo apostolsko djelovanje na terenu”, rekao je Kusturica.
On je za “Sputnjik” rekao da Handke nije vjerovao šta pišu “Špigl”, “Cajt”, “Frankfurter algemajne cajtung” i mnoge evropske novine, nego na Kosovo nosio te članke i utvrdio na terenu da to nije tačno.
“Kao apostol istine on je u jednom kvaziideologizovanom društvu, koje se trudi da to ne bude, a u suštini je užasno ideologizovano, što pokazuje njegova nagrada, podijelio ljude na one koji istinu vide kao plan kolonijalnih sila”, rekao je Kusturica.
On je ocijenio da se Nobelova nagrada za književnost vratila nekome ko je autentičan junak.
“Hvala bogu što je to bio čovjek malo naš, Sloven, malo Nijemac, što izgleda nije loša kombinacija – kap germanske krvi na slovensku. On je svojim fenomenom ustvari ponovo uspostavio tu nagradu, jer ona je bila mizerna”, rekao je Kusturica.
Na pitanje kako riješiti kosovski problem, Kusturica kaže da rješenje treba tražiti u “rješavanju problema”, što predlaže i nekadašnji predsjednik Urugvaja Pepe Muhika kada ga pitaju kako da se riješi latinoamerički problem.
“Jednog dana u jednoj godini da se riješi problem koji traje 600 godina – to nije moguće, zato što su korijeni tog problema mnogo dublji nego ovi protestantski postavljeni, koji to treba da riješe nekim dogovorom”, rekao je Kusturica.
Proslavljeni reditelj, koji danas slavi 65. rođendan, kaže da je duboko religiozan čovjek, ali dodaje da vjeruje da je kultura, i umjetnost uopšte, religioznog porijekla.
Kusturica trenutno piše knjigu, kako kaže, po Dostjevskom, koju obećava 20 godina, a priča je vrlo aktuelna i govori o dilemi koju razriješava jedna djevojka.
On ističe da dobri filmovi uvijek nađu put do gledalaca, a prostor za reditelja i danas i prije je otprilike isti, samo je veći broj “proizvoda”.
“Prije 35 godina je na Kanskom festivalu od 700 filmova bilo pet dobrih, a danas od 5.000 ima isto tako pet dobrih”, rekao je Kusturica.
