GLAS: Da li je po Vama prihvatljiva ideja predstavljena u ovom dokumentu?
RASPUDIĆ: To nije nužno jedino rješenje za ostvarivanje stabilnosti i napretka. I višenacionalne države mogu biti stabilne i funkcionalne ako među njihovim sastavnicama postoji dovoljno dobre volje za uvažavanjem drugih i spremnosti na dogovore i kompromise. Nažalost, u BiH to nije slučaj. Ponovno se tu susrećemo sa starim paradoksom, oni koji se najviše kunu u BiH i tobože je najviše vole, a to je današnja sarajevska pseudograđanska politika, u praksi krše politička prava drugih naroda i podrivaju ustavne temelje BiH, čime najviše i navode vodu na mlin stajališta izraženih u spomenutom dokumentu, a koja se svode na tezu kako je konačan dovršetak raspada Jugoslavije po ratnim linijama razdvajanja, uz neka zaokruživanja i korekcije najbolje rješenje za ovaj dio Evrope.
GLAS: Da li je miran razlaz moguć?
RASPUDIĆ: U istoriji smo vidjeli i mirne razlaze, na primjer Češka i Slovačka, ali i ostajanja u prisilnom “braku” nakon krvavih ratova, kao u BiH. Iz perspektive pripadnika generacije koja je doživjela rat mogu samo reći da preferiram svaku mirnu i dugoročno održivu opciju. No, za imati mir potrebno je da ga žele svi, dok je za sukob dovoljno da ga želi samo jedna strana.
GLAS: Nasuprot ove ideje je “građanski koncept” koji propagira SDA i dio sarajevske javnosti. Kakav je Vaš stav u vezi sa ovim pitanjem?
RASPUDIĆ: BiH je i po ustavu i po povijesti složena, višenacionalna država. Čista građanska opcija je u njoj nemoguća, jer predstavlja negaciju same biti BiH. Već je pticama na grani jasno da je ta priča o “građanskoj BiH” samo maska za nacionalizam brojnijeg naroda.
Izborni zakon
GLAS: Da li je realno da se postigne prihvatljivo rješenje za Hrvate u BiH prilikom izmjena Izbornog zakona?
RASPUDIĆ: Koliko ja imam uvid u političke odnose u BiH, bošnjačko političko vođstvo danas nije spremno ni za kakav dogovor koji bi Hrvatima garantovao da im drugi neće određivati političke predstavnike. U takvoj destruktivnoj politici ih podržava i dio međunarodne zajednice pričama o tome kako treba prevladati načelo konstitutivnosti naroda.
