NJEMAČKI MASAKR NAD CIVILIMA U KRAGUJEVCU

0
654

Njemačka “kaznena ekspedicija” u Kragujevcu u Drugom svjetskom ratu završila je na današnji dan 1941. godine trodnevni masakr nad više od 7.000 srpskih civila.

Dan ranije, njemačka vojska je napravila obruč oko grada, a patrole su hapsile ljude po kućama, radnjama, kafanama, crkvama, kancelarijama…

U gimnaziji su njemački vojnici pokupili sve đake od petog do osmog razreda, profesore i direktora Milivoja Pavlovića, koji je odbio milost okupatora i podijelio sudbinu svojih učenika.

Kragujevački pokolj je jedan od najvećih i najmonstruoznijih u Drugom svjetskom ratu izvršen nad civilnim stanovništvom u jednom mjestu i danu.

Kao znak sjećanja na užasan zločin, kod spomenika poginulim u Šumaricama, u Kragujevcu, svake godine se održava “Veliki školski čas”, uz učešće umjetnika, đaka i građana iz svih krajeva zemlje.

Kragujevački oktobar ili Kragujevački masakr jeste stravični zločin koji su nad civilnim stanovništvom Kragujevca i okolnih sela počinile okupacione snage nacističke NJemačke 19, 20. i 21. oktobra 1941. godine.

U ovom zločinu su ubijeni stanovnici Kragujevca i okolnih mjesta, a među njima i 300 kragujevačkih učenika i petnaestoro djece između osam i 15 godina.

Prema podacima istoričara i nekadašnjeg kustosa muzeja u Šumaricama Staniše Brkića, samo jednog dana, tokom trodnevnog maskra, strijeljano je 2.796 lica.

Strijeljanje je izvršeno kao odmazda za 10 ubijenih i 26 ranjenih njemačkih vojnika nakon sukoba sa partizanima i četnicima na pola puta između sela Bare i LJuljaci.

NJemački komandant Franc Beme je 10. oktobra izdao naredbu da se za jednog ubijenog njemačkog vojnika strijelja 100 ljudi, a za jednog ranjenog 50.

Zločin su izvršile jedinice njemačkog Prvog bataljona 724. pješadijskog puka i Trećeg bataljona 749. pješadijskog puka.

Naredba o strijeljanju 100 građana za jednog Nijemca važila je samo za Srbiju,
jer je Hitler zazirao od srpskog otpora, sjećajući se Prvog svjetskog rata.

U spomen na žrtve strijeljanja, cijeli prostor Šumarica pretvoren je u spomen-park.

Memorijalni kompleks obuhvata 352 hektara, a oko njega vodi kružni put dužine sedam kilometara koji ide ka dolinama Erdoglijskog i Sušičkog potoka, gdje su strijeljanja izvršena.

/Srna/

PODIJELI