U NBS-u navode da su devedesetih godina, na primjer u SAD, sva sredstva bila zamrznuta.
Iz ove banke napominju da je najveći broj mješovitih banaka u vrijeme i nakon zaključenja Sporazuma o sukcesiji otišao u stečaj ili likvidaciju i da će se namirenje vršiti iz raspoložive stečajne, odnosno likvidacione mase, o čemu je proces još u toku.
“Iako su spremni da dele raspoloživa sredstva, predstavnici Hrvatske ne pokazuju spremnost da učestvuju u podeli zaostalih dugova SFR Jugoslavije”, navode u NBS.
U centralnoj banci ističu da je riječ o pokušaju da se skrene pažnja sa pitanja nacionalizovane imovine srpskih kompanija u Hrvatskoj, koja daleko prevazilazi vrijednost sredstava u mješovitim bankama.
Državni sekretarka u hrvatskom ministarstvu spoljnih i evropskih poslova Andreja Metelko-Zgombić izjavila je juče, nakon petog sastanka Stalnog mješovitog komiteta u Zagrebu /tijela za nadzor sprovođenja sukcesije bivše SFRJ/, da je Srbija bila ta “koja je odobravala skidanje sredstava sa računa Narodne banke Jugoslavije u mješovitim bankama u inostranstvu”.
Kako su prenijeli hrvatski mediji, Hrvatska po tom osnovu od Srbije traži 148,5 miliona dolara.
