Tanasković: Na Kosmetu nema drugog, osim srpskog nasljeđa

0
520

Na Kosovu i Metohiji, osim hrišćanskog i pravoslavnog, nema drugog nasljeđa na koje bi se mogao osloniti neki kulturni identitet samoproglašene države Kosovo, rekao je nekadašnji ambasador Srbije u Unesku Darko Tanasković.

-Svi dokazi koji pokazuju da je u stvari Kosovo zavičajna srpska zemlja, i da je upravo tu temelj srpske duhovnosti i državnosti, smetaju onima koji se zalažu za priznavanje međunarodno pravnog subjektiviteta države Kosovo – istakao je Tanasković.

On je rekao da je zbog toga potpuno apsurdno, sumanuto, nediplomatsko i ostrašćeno reagovanje i protest iz Prištine Evropskoj komisiji, zbog knjige “Hrišćansko nasleđe Kosova i Metohije – Duhovno i kulturno središte srpskog naroda”, koja se našla na stolu u misiji Srbije pri EU tokom nedavnog sastanka predsjednika Srbije i komesara za proširenje EU u Briselu.

– Zapravo, ta reakcija je posredno priznanje činjenice da je nasleđe na Kosovu i Metohiji najvećim delom pravoslavno, odnosno srpsko – rekao je Tanasković za “Sputnjik”.

On je naveo da prištinske vlasti oduvijek očekuju maksimum korektnosti sa srpske strane, dok se sami ponašaju potpuno sumanuto, te da im smeta da se vezuju za islamski fundamentalizam, ali i da im se pokaže da nemaju nikakav vlastiti kulturni identitet na Kosovu i Metohiji, i da je to sve srpsko.
Tanasković dodaje da se u suštini pokazuje sva krhkost argumentacije na kojoj počiva stav Prištine o tome da na Kosovu postoji izrazita vjerska tolerancija, da sve vjerske i etničke zajednice imaju proširena prava i snažnu zaštitu, i insistira se na multietničkom karakteru, toleranciji i međureligijskoj harmoniji.

On ukazuje da je sasvim sigurno da svi dokazi od materijalnih, do ovakvih štampanih u obliku naučnih publikacija i drugog materijala, pokazuju da je u stvari Kosovo zavičajna srpska zemlja.

– Upravo tu je temelj srpske duhovnosti i državnosti. To smeta onima koji se zalažu za priznavanje međunarodno pravnog subjektiviteta (samoproglašene) države Kosovo – rekao je Tanasković.

On je rekao i da je prištinski protestna nota u suštini bila je veoma korisna, jer, kada neko za knjigu koja govori o hrišćanskom nasljeđu na Kosovu i Metohiji napiše da ona “promoviše etničku mržnju”, ima “uvredljiv sadržaj” i da je na njenim koricama neprihvatljiv naziv za Kosovo, onda je sasvim jasno da tu nešto duboko nije u redu sa cijelom koncepcijom i pogledom na svijet kosovsko-metohijskih Albanaca, odnosno onih koji u njihovo ime vrše privremenu vlast u Prištini.

– Kako možete reći za jednu knjigu koja objektivno ukazuje na hrišćansko nasleđe na Kosovu i Metohiji da širi etničku mržnju i ima uvredljiv sadržaj?” – upitao je Tanasković.

On je dodao da nema iluzija u pogledu odnosa Albanaca prema Srbima, pogotovo na Kosovu i Metohiji, te da je to “jedna istorijska mržnja koja je stvarana i gajena na razne načine kroz sistem obrazovanja, kroz povremene sukobe”.
-Ali da kod većine Albanaca postoji ovakva ostrašćenost i ovakva divlja mržnja prema svemu što je hrišćansko, pravoslavno, srpsko, i da im je uopšte to pitanje kojim se sada bave, to sigurno nije tačno. Tako da bi pre svega Albanci sa Kosmeta trebalo da se zabrinu kada oni koji ih privremeno predstavljaju šalju ovakve poruke i Srbiji i međunarodnoj zajednici – smatra Tanasković.

Nekadašnji ambasador Srbije pri Unesku, za vrijeme čijeg mandata je odbijen zahtjev Prištine da samoproglašeno Kosovo bude primljeno u sastav ove organizacije, smatra i da je dobro i sasvim normalno što se knjiga “Hrišćansko nasleđe Kosova i Metohije” nalazila u prostorijama delegacije Srbije pri EU i da je to diplomatski veoma dobar potez.
On je dodao da je ta knjiga bila jedan od razloga zbog koga nije izglasano članstvo Kosova u Unesku, kao i jedna karta na kojoj su crvenom bojom bila označena sva sakralna mesta pravoslavlja na Kosovu i Metohiji.

– Takvih mesta ima preko hiljadu, i kada su moje kolege iz sveta pogledali tu mapu, koja je inače pisana ćirilicom, i kada su videli da se ona sva crveni, pa su me pitali šta je to crveno, ja sam im rekao da su to crkve, manastiri, grobišta, i drugi sakralni objekti, na šta su oni reagovali da je to prava sveta zemlja – naglašava Tanasković.

/Srna/

PODIJELI