Proizvođači “crvenog zlata” u Srpskoj konačno mogu da odahnu jer su pojedini hladnjačari saopštili da će kilogram malina platiti po cijeni od 3,50 maraka što će donekle sačuvati proizvodnju i voćarima donijeti iole dobru zaradu.

Niska otkupna cijena u protekle tri godine malinare je dovela na ivicu ambisa pa su mnogi uništili malinjake i digli ruke od proizvodnje, iako su se zadužili da bi je započeli.

Vlasnik hladnjače “Agro dr” Petko Rankić prvi je juče saopštio otkupnu cijenu malina i proizvođačima ponudio najniži prihvatljiv iznos.

– Ponudio sam 3,50 maraka po kilogramu plus PDV. Ukoliko proizvođač donosi rod plaćamo toliko, a ako moja vozila idu po maline onda odbijemo samo troškove prevoza. Međutim, malina je već u hladnjači, otkupili smo oko 800 tona plus 200 tona kupine – rekao je Rankić i dodao da je većinu otkupljenog voća otplatio te da će narednih dana isplatiti i ostatak. Rankić je kazao da je ove godine otkupio manje količine nego što je planirao, jer je rod tog voća bio slabiji nego prethodnih godina.

– Čekao sam da neko izađe sa cijenom, međutim hladnjačari se sve nešto nećkaju, kalkulišu, ja sam izašao prvi. Proizvođači su čini mi se zadovoljni, a sa druge strane smatram da je realna otkupna cijena tri marke. Međutim, ove godine prinos je podbacio i dao sam veću cijenu. Nadam se da ćemo svi biti zadovoljni – poručio je Rankić.

Naglasio je da ima obezbijeđeno tržište za maline, tako da plasman tog voća nije sporan.

– Maline izvozim u zapadnu Evropu i nema potrebe da više čekamo i kalkulišemo s cijenom – rekao je Rankić koji ima hladnjaču kapaciteta oko 2.000 tona.

Za razliku od njega u sarajevskoj firmi “Herbos Natura” kažu da još nisu formirali cijenu, ali da će to učiniti narednih dana.

– U toku je berba sorte polka, a ima još i mikera tako da nismo sve završili – kazali su u tom preduzeću.

Ponuđena cijena od 3,50 maraka za proizvođače ovog voća je zadovoljavajuća.

– Cijena je prihvatljiva. Ista cijena je bila i u Ljuboviji, preko Drine, tako da nismo više ni očekivali. Ova cijena omogućava opstanak i uliva nam kakvu-takvu nadu da širimo proizvodnju – rekao je predsjednik Udruženja proizvođača maline “Vilamet” Ljubiša Alempić, dodavši da je iz godine u godinu sve manje proizvođača i sve manje ovog crvenog voća.

Kvalitet

Petko Rankić ističe da na prostoru regije Birač nije bilo više od 3.000 tona malina ove godine.

– Ovogodišnji rod je manji za oko 30 odsto, ali je malina dobrog kvaliteta – rekao je Rankić.

/Glas Srpske/

Slijetanju automobila sa kolovoza koje se sve češće završava smrtonosnim ishodom, osim nekontrolisane brzine doprinosi i klizavost pojedinih dionica za koje se pretpostavlja da nisu izgrađene prema propisima, što bi već u idućoj godini trebalo da bude razjašnjeno jer Agencija za bezbjednost saobraćaja RS namjerava da kupi uređaj za mjerenje koeficijenta prianjanja.

Rekao je to za “Glas Srpske” zamjenik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja Milija Radović, naglasivši da taj uređaj nema niko u BiH.

– Ne treba biti nikakav stručnjak da zaključite da će će se klizati i gume automobila na cesti na kojoj vam se kliže u cipelama. Kako drugačije objasniti što vozila stalno izlijeću sa kolovoza na krivini Tutnjevac i drugim mjestima koja već godinama važe za opasna u saobraćaju – rekao je Radović.

Pojasnio je da prema svim važećim zakonskim aktima, putevi moraju ispunjavati određene uslove u smislu bezbjednosti u saobraćaju, a jedan od njih je i koeficijent prianjanja, takozvana mikrohrapavost i makrohrapavost. Radović ističe da aerodromske piste imaju najzahtjevnije uslove, potom autoputevi, pa slijede magistralni i lokalni putevi.

– Niko do sada u BiH nije kontrolisao da li su i koliko putevi klizavi, jer niko nema uređaj za to. Oko 40 odsto saobraćajnih nesreća u julu i avgustu prošle godine bilo je slijetanje sa kolovoza, a to se najčešće uz visoku brzinu događa na mjestima gdje koeficijent prianjanja nije odgovarajući – rekao je Radović. Dodao je da je 2012. godine ekspert iz Njemačke na mjestu u Drugovićima na kojem se često događaju saobraćajne nesreće kazao da je asfalt kao staklo.

– Predložićemo Savjetu za bezbjednost saobraćaja nabavku uređaja. Nabavna cijena u Švedskoj je oko 24.000 evra plus troškovi carine, poreza i transporta. Uređaj bismo kupili za potrebe Inspektorata RS od novca koji izdvajaju osiguravajuća društva od obaveznog osiguranja od auto-odgovornosti – rekao je Radović, dodavši da bi u septembru ovaj prijedlog trebalo da se nađe na sjednici Savjeta.

Radović je kazao, da ukoliko ideja bude podržana, rok za isporuku uređaja je četiri mjeseca.

– Potrebno je obučiti i ljude koji bi rukovali tim uređajem, tako da ako sve bude teklo prema planu, realno je očekivati da imamo uređaj u prvoj polovini iduće godine – kazao je Radović.

Poginuli

Brza vožnja, alkohol i nepažnja, posebno u ljetnjim mjesecima uzimaju živote na putevima širom RS, što potvrđuje podatak da je od početka godine poginula 61 osoba. Od ukupnog broja, čak 19 je poginulo u avgustu, od čega petoro u jednom danu.

/Glas Srpske/